BOS PO TRNJU
Šta je uistinu značila poseta predsednika Srbije Parizu i prijem u Jelisejskoj palati?
Elektroprivreda Srbije je ostvarila rekordan profit u 2023. godini. Tačan iznos znaćemo tek kada kompanija preda završni račun, ali je izvesno da su poslovni rezultati u prošloj godini bili više nego dobri. Dobit bi trebalo da bude oko 820 miliona evra, prema izjavi vršioca dužnosti generalnog direktora EPS-a Dušana Živkovića iz decembra ili oko 768 miliona evra, prema njegovoj izjavi iz januara. Ovi rezultati deluju još bolje ako uzmemo u obzir da je gubitak te kompanije tokom 2022. bio čak 630 miliona evra.
Visok profit EPS-a ne znači da su problemi tog preduzeća rešeni. I dalje se uvoze velike količine uglja, četiri do pet miliona tona godišnje, sistem se i dalje oslanja na zastarele termoelektrane i nije jasno u kom pravcu će se ta kompanija razvijati, posebno kada uzmemo u obzir ogromne troškove „zelene tranzicije“.
TEŠKE POSLEDICE HAVARIJE IZ 2021.
Problemi u poslovanju EPS-a eskalirali su sredinom decembra 2021. kada je došlo do prekida rada termocentrala TENT A i TENT B usled lošeg kvaliteta uglja. Da bi se kako-tako stabilizovala proizvodnja struje iz uglja u Kolubarskom basenu (čime se obezbeđuje oko polovine potreba Srbije za strujom) trebalo je skoro godinu dana. Ni danas nema dovoljno domaćeg (kvalitetnog) lignita, pa EPS i dalje mora da uvozi ugalj, čak iz Indonezije i drugih destinacija. I priroda se „urotila“ protiv EPS-a, jer je zbog dugotrajne suše 2022. godine proizvodnja struje u hidrocentralama bila značajno ispod prosečnih vrednosti. Nedostatak struje iz domaćih izvora EPS je bio primoran da pokrije uvozom struje, koja je u tom trenutku bila rekordno skupa zbog energetske krize u svetu. Megavat-sat iz uvoza EPS je plaćao u proseku 248 evra, a tu struju je prodavao na domaćem tržištu po prosečnoj ceni od 71,5 evra (cena bez akcize i PDV). Zato nije ni čudo što je čuvanje socijalnog mira nerealno niskom cenom struje dovelo EPS do gubitka od 630 miliona evra u toj godini.
EPS „OGREJALA“ KIŠA
Posle izrazito sušne 2022, prošle godine vremenske prilike su pogodovale EPS-u. Hidroelektrane su proizvele čak 34 procenta više struje nego 2022, odnosno 12 odsto više od prosečne godišnje proizvodnje. Ukupno, učešće vodene energije u proizvodnji EPS-a dostiglo je 36 odsto. Računicu je malo pokvarilo…
Šta je uistinu značila poseta predsednika Srbije Parizu i prijem u Jelisejskoj palati?
Prosečna marža u trgovinama na malo u Srbiji kreće se od oko 21-22 odsto do 31-32 odsto, ali je manja od one u Evropi. Maloprodaja nije kriva za visok rast cena u srpskim prodavnicama, a profiti trgovinskih ...
U proizvodnju struje u narednim decenijama moraće da se investira više desetina milijardi evra, jer Srbija više ne može dugoročno da se oslanja na nasleđene kapacitete iz socijalizma, sa izuzetkom hidrocentr...
Srbija mora da uskladi svoju unutrašnju i spoljnu politiku, odnosno da demokratski odluči o svom usmerenju ka velikim silama, glavna je poruka okruglog stola pod nazivom „Srbija između Istoka i Zapada“. Pone...
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rs Inforamcije koje imaju dodatnu vrednost
POGLEDAJ SVE