Prema Programu transformacije Poreske uprave Srbije za period od 2021. do 2025. godine mnoge stavke su već ispunjene, a videli smo i da je poboljšana naplata poreza, te i da su oni koji su ranije i bili van sistema, sada na osnovu digitalizacije ove uprave, „uterani u sistem“. Iz godine u godinu prihodi budžeta na osnovu poreza su takođe viši, i to ne samo zbog inflacije. Evidentno je, međutim, da neki poreski obveznici i dalje uspevaju da izbegnu moderni sistem uprave, jer u Srbiji i dalje postoje slučajevi neisplaćenih doprinosa i osiguranja radnicima.
„Kada sam ispred Unije razgovarao sa direktorkom Poreske uprave, rekao sam da treba da vode računa o tome da te provere ne koštaju dodatno privrednike, da ih ne ometaju, da to traje brzo i da bude efikasno. Takođe, jednom prilikom su došli i kod mene u firmu. Prestao sam sa jednim delom posla, pa im je to bilo čudno jer se ne ostvaruje promet. Kompjuter im je poslao obaveštenje, to im je omogući novi softver,“, objašnjava Nebojša Atanacković iz Unije poslodavaca Srbije.
U planu transformacije rada Poreske uprave kao jedan od ciljeva upravo stoji i „razvoj softvera za izradu sveobuhvatnog profila poreskog obveznika, na nivou Poreske uprave, koji uključuje i posebne zahteve Poreske policije, a na osnovu svih podataka iz eksternih i internih baza podatka uz poboljšani proces pretrage, ukrštanja podataka, kao i automatizovanog načina grafičkog prikaza ukrštenih i povezanih podataka od značaja za otkrivanje poreskih krivičnih dela“.
Ipak, ne primenjuju se ovi podaci na sve.
Poznato je da Poreska uprava ima manjak zaposlenih i da traže načina da privuku zaposlene za rad u inspekciji, što u poslednje vreme najviše i čujemo kao jedan od problema u radu ove institucije.
„To je poznata stvar, da se ne primenjuje na sve. Ali ne znam kako to pojedinci mogu, s obzirom na softver i na sve ostalo. Jer recimo sada ako je rok za plaćanje bio 15 dana i zakasnite dva dana, već po nekom automatizmu plaćaš kaznu,“ kaže Atanacković o unapređenom sistemu.
Kako objašnjava Mihailo Gajić, ekonomista iz Libeka, postoje dva načina na koje poslodavci mogu to da učine, jer sada kao privrednik ili pravno lice ne može da se pusti platu zaposlenima bez poreske prijave, a koju je računovođa napravio, sa posebnim pozivom na broj, ne može to da se uradi.
„Sa jedne strane, veliki broj radnika prima platu na ruke u Srbiji, a uplaćuje im se minimalac. Na to se naravno ne plaća porez, ali i to može lako da se uhvati. To su najčešće male firme, jer kompanijama je jako skupo da vode dvojno knjigovodstvo. Za male firme je to lako odrediti, samo se gleda ko akontaciono podiže dobit,“ kaže Gajić.
Drugi način, koji je postao očigledan kada su počele da ga primenjuju i neke kompanije koje su primale i subvencije u Srbiji kao veliki investitori, jeste da jednostavno ne izmiriš svoje obaveze.
„Poreska toleriše to nekim velikim firmama, naročito onima koje su subvencinisane, pa se tako desilo da smo videli tek kada su se neke kompanije koje su dobile subvencije zatvorile, da nisu radnicima mesecima uplaćivali obaveze“, kaže Mihailo Gajić, ekonomista iz Libeka.
Turska kompanija Džinsi iz Leskovca i Serfud iz Smedereva, samo su neki od primera stranih investitora za koje smo to saznali tek nakon zatvaranja njihovog poslovanja u Srbiji.
Prema Poreskoj upravi, cilj tranformacije je bio i modernizovana naplata poreskih dugova kroz razvijenu efikasnu centralizovanu funkciju upravljanja naplatom poreskih dugova koja je u potpunosti povezana sa poreskim kalendarom, ima definisane prioritete u naplati i oslanja se na rezultate analize rizika i podatke iz profila poreskog obveznika, uz maksimalnu automatizaciju postupaka.
Kompjuter možda i po automatizmu šalje obaveštenja koje su to platiše uredne ili ne izmiruju svoje obaveze na vreme, ali je očigledno da ima i onih koji uspešno odolevaju digitalizaciji i modernizaciji poreskog sistema, jer je na kraju uvek u pitanju ljudski faktor taj koji kontroliše rad mašine.
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs
Kocka je najopasnija bolest zavisnosti od svih. Jer, kada ste alkoholičar, vi ne možete dnevno u sebe da unesete alkohola u vrednosti većoj od 100 evra. Kada ste narkoman, ne možete da potrošite dnevno više ...
Đorđe Đukić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu, možda je i najeminentniji monetarni stručnjak u Srbiji, o čemu svedoče i dve Fulbrajt stipendije, jedna upravo iz monetarne oblasti i druga za istraž...
Otkako su, krajem prošle godine, studenti stupili u blokade fakulteta svih državnih univerziteta, predstavnici vlasti nekoliko puta su isticali negativne posledice protesta po ekonomiju. Sada, predsednik Srb...
Agencija S&P Global povećala je rejting OTP Banke na BBB/A-2 na veću otpornost prema mogućem državnom stresu - navodi agencija za ocenu kreditnog rejtinga u svom saopštenju od 14. aprila 2025. godine. Ag...
Nakon što ju je šef srpske diplomatije Marko Đurić optužio za „grubo mešanje“ u političke odnose u Srbiji, ministarka spoljnih poslova Austrije Beate Majnl-Rajzinger ga je nazvala tele...
Na današnji dan pre dve godine, u masovnom ubistvu u Duboni i Malom Orašju, selima kod Mladenovca i Smedereva, stradalo je devetoro i ranjeno 12 mladih ljudi....
Zamenik gradonačelnika Minhena Andreas Fosler rekao je, na dočeku štafetnih ultramaratonaca iz Srbije koji trče do Brisela, da je ono što rade studenti u Srbiji demokratija na delu, prenosi N1....
Da odmah, na početku, raščistimo neke stvari. Pisac ovih redova (ovog puta bez smrtne neozbiljnosti) zdušno podržava studentske proteste. I učestvuje u istima. Sa osobitim zadovoljstvom priključivao se blokadi Javnog tajnog servisa - legla umišljenih, samodovoljnih, koristoljubivi...
Septembar je 1988. godine i na Piazza Maggiore u Bolonji su gužva i svečanost. Proslavlja se 900. godišnjica od osnivanja Univerziteta u Bolonji (1088) kao prvog univerziteta na planeti Zemlji. Oko 430 rektora iz Evrope i sveta tada su potpisali Magna Charta Universitatum, važan dokument koji ...
NOVA EKONOMIJA
prtplatite se za čitanje premium sadržaja
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rsInforamcije koje imaju dodatnu vrednost
Koristimo kolačiće kako bismo osigurali da vam pružimo najbolje iskustvo na našoj veb stranici. Ako nastavite da koristite ovaj sajt, pretpostavićemo da ste saglasni sa tim.Ok