Priče i analize

17.09.2024. 09:53

Nova Ekonomija

Autor: Anica Kovačević

Da li su evropski propisi o zaštiti podataka, popularni GDPR, prepreka za razvoj inovacija?

Foto: Pixabay

Nedavno objavljen Izveštaj o konkurentnosti Evrope ističe da je jedan od najvećih od najvećih troškova za privredu na kontinentu zaštita podataka, jer kompanije unutar EU za ovu namenu troše milione evra. Ekonomista Mario Dragi je u tom izveštaju zapravo zaštitu podataka kao jedan od „ključnih faktora koji remete“ razvoj inovacija u EU“.

Opšta uredba o zaštiti podataka (GDPR) je sveobuhvatni zakon o zaštiti podataka, koji je u Evropskoj uniji stupio na snagu 2018. godine.

Za cilj ima zaštitu privatnosti i ličnih podataka pojedinaca unutar Evropskog ekonomskog prostora (EEA), ali i regulaciju načina na koji se prikupljaju, čuvaju i koristi ovi podaci.

GDPR se primenjuje na sve kompanije, bez obzira na lokaciju, koje obrađuju lične podatke pojedinaca u EU – ili im nude robu i usluge.

Procene koje je Dragi izneo sugerišu da kompanije srednje veličine sa 500 zaposlenih troše oko 1,3 miliona evra na usklađenost sa GDPR-om godišnje, dok za velike organizacije ovi troškovi mogu dostići deset miliona evra.

Shodno tome, usklađenost sa GDPR-om dovela je do povećanja troškova u različitim sektorima, poput softverske industrije – gde usklađenost može povećati troškove za čak 24 odsto.

S druge strane, u sektoru proizvodnje i usluga troškovi mogu porasti u proseku za 18 odsto.

Isto tako, GDPR ne izuzima mala i srednja preduzeća (MSP) od svojih zahteva, osim u nekoliko slučajeva – što u znatnoj meri opterećuje poslovanje tih preduzeća.

„U 2023. godini, 55 odsto MSP je označilo regulatorne prepreke i administrativno opterećenje kao svoj najveći izazov, a uz to, ovo je bio drugi najčešće citirani izazov za startap preduzeća“, navodi se u Izveštaju.

Sa druge strane, umesto da pojednostavi zaštitu podataka, GDPR je stvorio komplikovan sistem koji dodatno pravi troškove i „konfuziju“ za preduzeća, posebno ona koja posluju i van svojih granica.

Naime, GDPR svakoj zemlji EU daje određenu fleksibilnost da postavi svoja specifična pravila u određenim oblastima – što je dovelo do situacije u kojoj preduzeća ne poštuju samo jedan skup GDPR pravila, već moraju da se pridržavaju i različitih verzija u zavisnosti od države u kojoj još posluju.

Isto tako, kao drugi problem, ističe se način na koji se primenjuje GDPR.

U nekim zemljama, poput Nemačke, postoji više agencija odgovornih za proveru da li kompanije poštuju GDPR, te svaka agencija može malo drugačije tumačiti pravila, dodajući još više „konfuzije“ za preduzeća koja tu posluju.

Gledajući širu sliku, u radu se zaključuje da upravo ove razlike u primeni GDPR-a među državama članicama, kao i više nacionalnih organa za zaštitu podataka, komplikuju prekogranično preduzetništvo i inovacije.

EU potreban novi, duplo veći „Maršalov plan“ kako bi prestala da kasni za SAD i Kinom

Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Pre slanja komentara, molimo vas da se upoznate sa pravilima komentarisanja i pravilima korišćenja sajta.

Sajt je zaštićen pomocu reCaptcha i Google. Google Politika Privatnosti i Google Uslovi Korišćenja su primenjeni.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.