Kupovina pouzdanog polovnog automobila nije uvek tako laka kao što se čini – neka vozila koja se prodaju na tržištu polovnih vozila imaju manipulisanu kilometražu. Nepošteni prodavci vraćaju merač kilometara kako bi veštački povećali vrednost automobila. Kao rezultat toga, novi vlasnik ne samo da preplaćuje za vozilo, nego će se verovatno suočiti sa većim troškovima popravke kasnije. Kompanija koja vodi podatke o automobilima carVertical sprovela je studiju sa ciljem da sazna koji su modeli automobila u Srbiji imali najčešće štelovanu kilometražu u 2025. godini.
U 2025. godini, automobil sa najčešće štelovanom kilometražom u Srbiji bio je Opel Astra – 6,8% svih modela Opel Astre proverenih na carVertical-u imalo je manipulisanu kilometražu. U proseku, kilometraža ovog modela je vraćena za 51,683 km. Sledeći modeli sa najčešće štelovanom kilometražom bili su Škoda Superb (6,7%) i Citroen C5 (6,6%). Kod Škode Superb kilometraža je u proseku vraćena za 113,072 km, dok je kilometraža kod Citroena C5 vraćena za 57,404 km.
Mnogi od ovih modela su takođe popularni u drugim evropskim zemljama. U mnogim slučajevima, nepošteni prodavci uvoze vozila iz jedne zemlje u drugu i vraćaju njihovu kilometražu. Pošto zemlje ne razmenjuju podatke o istoriji vozila i nema tekućih promena vezano za ove propise, lokalni organi za registraciju ne mogu uvek da vide prethodne zapise o kilometraži. Zato provera istorije automobila pre kupovine može pomoći kupcima da bolje procene pravo stanje vozila.
„Zapisi o kilometraži, istorija štete, promene vlasništva, i druge važne informacije za kupce često ostaju u bazama podataka nacionalnih institucija i privatnih kompanija. Kupci ne mogu lako pristupiti ovim informacijama, zbog čega vozači širom Evrope rizikuju kupovinu teško oštećenih automobila ili vozila sa značajno izmenjenom kilometražom. Štelovana kilometraža je takođe jedan od glavnih razloga zašto vozači i zemlje gube mnogo novca godišnje“, kaže Matas Buzelis, ekspert za tržište automobila u carVertical-u.
Modeli kod kojih se najčešće šteluje kilometraža nemaju uvek i najveće smanjenje kilometraže. U Srbiji su najveća prosečna vraćanja kilometraže pronađena kod modela Audi A5, Škoda Superb i Mercedes-Benz E-klase. Očitanja merača kilometara kod Audija A5 smanjena su u proseku za 157,549 km, dok su kod Škode Superb smenjena za 113,072 km. Mercedes-Benz E-klasa se takođe izdvaja sa prosečnim vraćanjem kilometraže za 107,269 km.
„U izveštaju o istoriji vozila, vozači mogu da vide kako se kilometraža automobila menjala tokom godina, kada je manipulisana i za koliko kilometara je smanjena. Kod nekih automobila kilometraža je vraćena više puta kako bi izgledali atraktivnije na tržištu polovnih automobila. Može se činiti da prevara sa meračem kilometara nije zastrašujuća stvar, ali takvi automobili nisu samo nepredvidivi za održavanje. Kada se sledeći vlasnici suoče sa situacijom prodaje svog automobila u budućnosti, to će sigurno umanjiti vrednost vozila“, objašnjava Buzelis.
Manji rizik prilikom kupovine Opel Corse
Ne privlače svi automobili nepoštene prodavce podjednako. Među 20 modela sa najčešće štelovanom kilometražom u Srbiji, najmanji rizik postoji kod Opel Corse – 3,9% svih modela Opel Corse proverenih na carVertical-u imalo je manipulisanu kilometražu. Iako su šanse za kupovinu Opel Corse sa štelovanom kilometražom skoro dva puta niže nego kod Opel Astre, to je i dalje primetan udeo. To znači da otprilike jedan od 25 modela Opel Corse proverenih u Srbiji možda ima izmenjenu kilometražu.
Sledeći na listi su Renault Clio (4%) i Audi A5 (4,1%).
U svim evropskim zemljama uključenim u studiju, modeli sa najčešće štelovanom kilometražom bili su Toyota Prius (14,3%), Audi A8 (12,2%) i Volvo V70 (9,3%).
Studija carVertical-a analizirala je izveštaje o istoriji vozila koje su korisnici kompanije kupili između januara 2025. i decembra 2025. godine. Zapisi o manipulaciji kilometražom pronađeni u izveštajima grupisani su po marki i modelu automobila, analizirani, pretvoreni u procente i rangirani u skladu s tim.
Koje automobile su najviše kupovali građani Srbije u 2025?