U Srbiji se tokom aprila ubrzala privredna aktivnost, u odnosu na isti mesec 2020. godine, ali i inflacija koja je bila 2,8 odsto viša, čime je rast potrošačkih cena bio najveći od 2017. godine, tvrde autori mesečnog časopisa „Makro-ekonomske analize i trendovi“ (MAT).
U aprilu se inflacija u Srbiji približila se centralnoj vrednosti od 3 odsto koju je kao cilj postavila Narodna banka Srbije. Ispod te vrednosti inflacija u Srbiji je od maja 2019. godine.
„Na rast inflacije u aprilu najviše je uticalo poskupljenje svežeg povrća od 18,5 odsto, a poskupeli su i svi proizvodi iz potrošačke korpe, prehrambeni proizvodi 2,6 odsto, energija zbog poskupljenja motornog goriva 0,6 odsto, a toliko je poskupelo i iznajmljivanje stanova“, navodi MAT.
Dodaje se da je Srbija u martu ove godine imala nižu međugodišnju inflaciju od devet zemalja EU, a u aprilu od šest zemalja.
U martu ove godine višu međugodišnju inflaciju od Srbije imale su Holandija 1,9 odsto, Nemačka 2 odsto, Austrija 2 odsto, Švedska 2,1 odsto, Češka 2,3 odsto, Luksemburg 2,5 odsto, Rumunija 2,5 odsto, Mađarska 3,9 odsto i Poljska 4,4 odsto.
Višu inflaciju od Srbije u aprilu 2021. godine imale su Rumunija 2,7 odsto, Švedska 2,8 odsto, Češka 3,1 odsto, Luksemburg 3,3 odsto, Poljska 5,1 odsto, i Mađarska 5,2 odsto.
Industrijska proizvodnja u Srbiji je u aprilu 2021. godine veća za 33,9 odsto u odnosu na april 2020. godine. Industrijska proizvodnja u periodu od januara do aprila 2021. godine, veća je za 10,1 odsto u odnosu na isti period lane.
U aprilu je u sektoru rudarstva ostvaren rast od 3,0 odsto, prerađivačkoj industriji 42,0 odsto, a u sektoru energetike rast od 17,6 odsto.
Tokom aprila pad proizvodnje u farmaceutskoj industriji iznosio je 3,6 odsto, zbog kako se navodi njenog velikog rasta u istom periodu 2020. godine, kada je počela pandemija. Visok rast koji su zabeležile druge oblasti, dogodio se zbog posledica proizvodnih aktivnosti u istom periodu lane.
Ukupna vrednost spoljnotrgovinske razmene u prva četiri meseca 2021. godine bila je 14,882 milijardi evra, što je za 17,6 odsto više nego u istom periodu 2020. godine.
U MAT-u se naglašava da se u Srbiji upadljivo ubrzava međugodišnji rast, pa je u prva dva meseca ove godine spoljnotrgovinska razmena bila 6,533 milijardi evra, za 2,5 odsto manja nego u istom periodu prethodne godine.
Izvoz je u prva dva meseca 2021. bio veći za 3,5 odsto, a uvoz je za 6,9 odsto bio manji nego u prva dva meseca prethodne.
U martu 2021. je vrednost izvoza bila 1,882 milijardi evra i premašila je onu iz istog meseca 2020. za 35 odsto. Vrednost uvoza je takođe znatno povećana i to za 11,6 odsto, na iznos od 2,375 milijardi evra.
SRBIJA NAJVIŠE IZVOZI U NEMAČKU
U prva četiri meseca 2021. najveći deo izvoza iz Srbije (12,9 odsto ukupnog izvoza) otišao je u Nemačku. Iz te zemlje je došao i najveći uvoz (13,6 ukupnog uvoza).
Na drugom mestu kao destinacija našeg izvoza je Italija (8,5 odsto ukupnog izvoza, koliko je i učešće uvoza iz te zemlje). Izvoz Srbije u tu zemlju je povećan za 17,6 odsto a uvoz za 20,7 odsto. Međutim, Italija nije zadržala drugu poziciju u našem uvozu.
Uvoz iz Kine je povećan za 29 odsto i njegova vrednost je premašila milijardu evra, učešće kineskog uvoza u ukupnom uvozu u Srbiju je 12,4 odsto. Međutim, izvoz Srbije u Kinu je još uvek simboličan (na četrnaestom mestu po veličini), pa deficit u trgovinskoj razmeni sa tom zemljom iznosi 866 miliona evra.
Srbija je u aprilu imala i manji budžetski deficit nego u aprilu 2020, za 734,6 miliona evra su joj se povećale devizne rezerve, dok je realan porast bruto domaćeg proizvoda 1,7 odsto.
Na nivou opšte države u periodu od januara do aprila je ostvaren fiskalni deficit u iznosu od devet milijardi i primarni fiskalni suficit u iznosu od 41,9 milijardi dinara.