BOS PO TRNJU
Šta je uistinu značila poseta predsednika Srbije Parizu i prijem u Jelisejskoj palati?
Makedonska kriza je u čitav region unela političku nestabilnost, zbog koje bi investitori mogli početi da zaobilaze i Srbiju, koja osim toga ne bi trebalo da oseti neke veće turbulencije u privredi
Politička kriza koja je podelila Makedoniju u dva tabora, počela je polako da uzima danak i privredi.
U situaciji u kojoj već danima predstavnici opozicije predvođeni liderom Zoranom Zaevom kampuju ispred Vlade dok premijer ne podnese ostavku, a „branitelji” premijera Nikole Gruevskog spavaju u šatorima ispred Sobranja, sagovornici „Nove ekonomije“ tvrde da neke turističke organizacije otkazuju ugovorene aranžmane, trgovci se žale na smanjen promet i cela situacija ni sa ekonomske strane ne deluje dobro.
To nije sve. Makedonska politička kriza nakon terorističkog napada u Kumanovu, u region unosi dodatnu političku nestabilnost, o čemu svakodnevno bruje svetski mediji, nagađajući koji delovi Balkana bi ponovo mogli postati meta terorista.
Takva dešavanja otvaraju i pitanje kakve će ekonomske posledice ne samo po Makedoniju, već i po Srbiju, ostaviti aktuelna politička kriza u Makedoniji, a čiji će ishod u velikoj meri zavisiti od političke sudbine premijera Nikole Gruevskog.
Iz razgovora koje je „Nova ekonomija“ vodila sa bivšim guvernerom Narodne banke Makedonije Petrom Goševim i slovenačkim ekonomistom Jožom Mencingerom, poruka je da će makedonska kriza ostaviti posledice i po srpsku privredu, ali da njihove razmere ipak neće biti velike.
Smanjenjem ekonomske aktivnosti u Makedoniji, tvrde, smanjiće se obim i potencijal razmene između dve zemlje, i drugo, Srbija bi zbog regionalne nestabilnosti mogla da padne u očima investitora.
PETAR GOŠEV, bivši guverner Narodne banke Makedonije
Svi smo nagrabusili
„Već sada ima ozbiljnih indikacija da je politička kriza u Makedoniji počela da stvara ekonomske gubitke”, kaže u intervjuu za „Novu ekonomiju“ Petar Gošev, bivši guverner Narodne banke Makedonije.
Bilo je, tvrdi, više informacija da strane turističke organizacije otkazuju već ugovorene aranžmane, a dobar deo trgovačkih preduzeća govori o smanjenom prometu.
„Lično mislim da je i bez dramatičnog pogoršanja krize lako moguć manji rast BDP-a od realno očekivanog za 2015. godinu od 1,5 do 2 procentna poena, pa bi samo po tom osnovu direktna šteta bila između 130 i 180 miliona evra”, ističe Gošev koji podseća da je MMF procenio da će makedonski privredni rast biti 3,8 odsto BDP-a u ovoj godini.
Svako naredno zaduživanje će, ocenjuje, sigurno biti skuplje, što je manji problem jer nije isključeno da će u zavisnosti od daljeg toka krize, nezavisno od visine kamatne stope, strani kreditori početi da se uzdržavaju od odobravanja novih kredita Makedoniji.
U tom slučaju, Gošev tvrdi, „svi smo nagrabusili”, jer ova vlada ne može održati stabilnost javnih finansija bez novih zajmova od najmanje pola milijarde evra.
Nova ekonomija: Da li bi to skuplje zaduživanje moglo dramatično da utiče na povećanje javnog duga Makedonije?
Petar Gošev: Skuplji krediti neće dramatično da povećaju javni dug. To će se dogoditi ako BDP prestane da raste zbog krize, ili ako opet počne da opada i ako vlada nastavi dosadašnji tempo zaduživanja i bacanja tih kredita u ružne spomenike, glupe i kičerajske barokne fasade, bogaćenje porodice premijera i klijenata vlade, iznoseći pare van države i ako, pogotovo, nastavi da režira manje ili veće interetničke konflikte da bi premijer i klika oko njega spasili sebe od političke i krivične odgovornosti za sve što su uradili do sada.
Nastavak teksta možete pročitati u dvadesetprvom broju štampanog izdanja časopisa „Nova Ekonomija“
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs
Šta je uistinu značila poseta predsednika Srbije Parizu i prijem u Jelisejskoj palati?
Prosečna marža u trgovinama na malo u Srbiji kreće se od oko 21-22 odsto do 31-32 odsto, ali je manja od one u Evropi. Maloprodaja nije kriva za visok rast cena u srpskim prodavnicama, a profiti trgovinskih ...
U proizvodnju struje u narednim decenijama moraće da se investira više desetina milijardi evra, jer Srbija više ne može dugoročno da se oslanja na nasleđene kapacitete iz socijalizma, sa izuzetkom hidrocentr...
Srbija mora da uskladi svoju unutrašnju i spoljnu politiku, odnosno da demokratski odluči o svom usmerenju ka velikim silama, glavna je poruka okruglog stola pod nazivom „Srbija između Istoka i Zapada“. Pone...
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rs Inforamcije koje imaju dodatnu vrednost
POGLEDAJ SVE