BOS PO TRNJU
Šta je uistinu značila poseta predsednika Srbije Parizu i prijem u Jelisejskoj palati?
I danas mislim da je način na koji smo krenule u posao, majka i kćerka oslonjene jedna na drugu, bila velika sreća: porodica, poverenje, podrška, posvećenost – sve na jednom mestu. Koliko je to važno za uspeh, čovek postane svestan mnogo kasnije. Nisam u to vreme razmišljala o kategorijama kao što su preduzetništvo, ili žensko preduzetništvo. Jednostavno, imala sam ideju, činila mi se realnom i krenula sam
Veština sa kojom je majka Biljane Jovanović, sagovornice „Nove ekonomije“, pravila haljine, ali i njena upornost da se u porodični posao uključi i njena ćerka, zaslužne su što Srbija danas ima modni brend i konfenkciju „Luna“.
Kao inženjer organizacije rada, Biljana Jovanović iskoristila je svoja znanja, majčin talenat i zajedničku ljubav prema eleganciji i osnovala modnu kuću „Luna“, koja postoji već više od dve decenije.
„I danas mislim da je način na koji smo krenule u posao, majka i kćerka oslonjene jedna na drugu, bila velika sreća: porodica, poverenje, podrška, posvećenost – sve na jednom mestu“, priseća se Biljana Jovanović. „Koliko je to važno za uspeh, čovek postane svestan mnogo kasnije. Nisam u to vreme razmišljala o kategorijama kao što su preduzetništvo, ili žensko preduzetništvo. Jednostavno, imala sam ideju, činila mi se realnom i krenula sam. Da vas podsetim, „Luna“ je ne samo rezultat zajedničkog rada majke i ćerke, već firma koju su podigle žene, u kojoj rade žene i firma koja radi isključivo za žene. I tako je svih 25 godina. Nisam se nikada osvrtala na to šta drugi misle, niti mi je to bila kočnica. Bitno je ono u šta čovek sam veruje.
Koje su najčešće predrasude sa kojim ste se kroz karijeru susretali?
I u 21.veku žena na čelu firme je skoro pa čudo. I to ne samo kod nas. Muškarci imaju neki svoj način poslovne komunikacije, prećutni, skoro genetski. Čim se pojavi žena u „njihovom“ okruženju, nešto se promeni. Ali sve je više žena u biznisu, sve više uspešnih žena. I promene su neminovne. Iz iskustva mogu da kažem da ima pomaka u odnosu na pre četvrt veka, ali ipak to ide sporo. Zato je i potrebno da nas je što više, da se udružujemo i da zajedno radimo na promeni svesti.
Druga velika predrasuda je što većina ljudi u Srbiji smatra da je moda nešto što ovde ne postoji – uvek je sve „od preko“ bolje. To je potpuno pogrešno, ali uvreženo mišljenje. „Luna“ je uspela da, makar među klijentima kojima je okrenuta, promeni tu vizuru.
Srbija baš i nije prepoznatljiva po modnoj industriji. Vi ipak danas zapošljavate više od 180 ljudi, opet uglavnom žena. Čime ste izborili svoje mesto – cenom, kvalitetom tkanina, marketingom…?
Modna kuća „Luna“ ima više od 180 stalno zaposlenih, ali isto toliko spoljnih saradnika. Srbija nije mnogo poznata u svetskim modnim krugovima i to veoma otežava plasman na stranom tržištu: tamo nas niko ne očekuje, ne postoji kontinuitet i tradicija kvaliteta odavde. Sa druge strane, i modna industrija je sa razvojem tehnologije i društvenih mreža postala nesaglediva svetska pozornica na koju svako može da zakorači, a onda od mnogo faktora zavisi da li će i šta na njoj uraditi. Kvalitet je, neosporno, vrlo bitan, ali bez upornosti i rizika, uz obavezni faktor sreće, nema ni rezultata. „Luna“ je zakoračila na tu pozornicu i sve smo prisutniji na njoj. Izvozimo više od 50 odsto svog asortimana – u Sloveniju, Hrvatsku, Crnu Goru, Makedoniju, BiH, Švedsku, Norvešku, Rusiju, a koračamo i dalje, ka novim tržištima. Kako smo uspeli? Upornim radom, kvalitetom, dobrim marketingom. Puno je faktora koji utiču na uspeh, ali mislim da je vernost viziji koju imamo od početka – presudan.
Nastavak teksta možete pročitati u 34. broju štampanog izdanja časopisa „Nova Ekonomija“
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs
Šta je uistinu značila poseta predsednika Srbije Parizu i prijem u Jelisejskoj palati?
Prosečna marža u trgovinama na malo u Srbiji kreće se od oko 21-22 odsto do 31-32 odsto, ali je manja od one u Evropi. Maloprodaja nije kriva za visok rast cena u srpskim prodavnicama, a profiti trgovinskih ...
U proizvodnju struje u narednim decenijama moraće da se investira više desetina milijardi evra, jer Srbija više ne može dugoročno da se oslanja na nasleđene kapacitete iz socijalizma, sa izuzetkom hidrocentr...
Srbija mora da uskladi svoju unutrašnju i spoljnu politiku, odnosno da demokratski odluči o svom usmerenju ka velikim silama, glavna je poruka okruglog stola pod nazivom „Srbija između Istoka i Zapada“. Pone...
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rs Inforamcije koje imaju dodatnu vrednost
POGLEDAJ SVE