BOS PO TRNJU
Šta je uistinu značila poseta predsednika Srbije Parizu i prijem u Jelisejskoj palati?
Svetska privreda je u 2020. godini, usled pandemije COVID-19, doživela pad od oko 4,3%, što predstavlja najdublju recesiju u jednoj godini još od Velike depresije. Pad privrede je u velikoj meri uzrokovan faktorima na strani ponude, usled primene rigoroznih epidemioloških mera. Ekspanzivnim merama monetarne i fiskalne politike, države su reagovale kako bi očuvale proizvodne kapacitete i sprečile ili makar odložile veći rast nezaposlenosti i pad dohodaka.
U 2020. godini i privrede zemalja EU su ostvarile pad od 7,4%, pri čemu je u zemljama Centralne i Istočne Evrope (CIE) prosečan pad bio nešto manji i iznosio 5,8%, dok je u zemljama Zapadnog Balkana pad privrede bio veći i iznosio u proseku oko 8%. Recesija nije zaobišla ni Srbiju, koja je u 2020. godini ostvarila pad privrede od 1,5-2%, koji je značajan, ali ipak osetno manji u odnosu na druge evropske zemlje, što se može objasniti sa dva faktora. Prvo, učešće sektora najteže pogođenih pandemijom (turizam, saobraćaj, proizvodnja automobila i drugih trajnih potrošnih dobara) u privredi Srbije je manje nego što je to slučaj u većini drugih evropskih država, dok je učešće sektora koji se bave proizvodnjom dobara i usluga za kojima tražnja nije znatno pala (poljoprivreda, prehrambena industrija, komunalne delatnosti) veće.
U slučaju da je struktura privrede Srbije bila slična prosečnoj privrednoj strukturi u Evropi, pad BDP-a Srbije u 2020. godini bi verovatno iznosio oko 4%. Ipak, i taj rezultat bi bio nešto povoljniji od proseka EU, CIE i Zapadnog Balkana, što se može objasniti činjenicom da je privreda Srbije u period pandemije ušla sa visokim stopama rasta, koji je u prvom kvartalu tekuće godine iznosio preko 5%.
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs
Šta je uistinu značila poseta predsednika Srbije Parizu i prijem u Jelisejskoj palati?
Prosečna marža u trgovinama na malo u Srbiji kreće se od oko 21-22 odsto do 31-32 odsto, ali je manja od one u Evropi. Maloprodaja nije kriva za visok rast cena u srpskim prodavnicama, a profiti trgovinskih ...
U proizvodnju struje u narednim decenijama moraće da se investira više desetina milijardi evra, jer Srbija više ne može dugoročno da se oslanja na nasleđene kapacitete iz socijalizma, sa izuzetkom hidrocentr...
Srbija mora da uskladi svoju unutrašnju i spoljnu politiku, odnosno da demokratski odluči o svom usmerenju ka velikim silama, glavna je poruka okruglog stola pod nazivom „Srbija između Istoka i Zapada“. Pone...
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rs Inforamcije koje imaju dodatnu vrednost
POGLEDAJ SVE