BOS PO TRNJU
Šta je uistinu značila poseta predsednika Srbije Parizu i prijem u Jelisejskoj palati?
Mnoga radna mesta će nestati, ali rađaju se novi poslovi, u novim životnim okolnostima koje diktira aktuelni ili neki budući virus. Nove veštine se očekuju i od zaposlenih i od donosilaca odluka. Preduzeća koja žele da ostanu konkurentna usredsrediće se upravo na unapređivanje veština svojih radnika
Možete li da zamislite da će 2025. pored vas na poslu sedeti mašina? Ili da ćete i dalje raditi od kuće? Pitate li se sa kim ćete na kafu ili novogodišnji ručak. Naime, prema poslednjem istraživanju Svetskog ekonomskog foruma o budućnosti rada, poslodavci će približno podeliti posao između ljudi i mašina, a rad od kuće je izgleda neminovnost za dobar deo poslova.
Radna snaga se automatizuje brže nego što se očekivalo, zbog čega će 85 miliona radnih mesta biti zamenjeno mašinama u narednih pet godina.
Automatizacija, zajedno sa recesijom izazvanom COVID-19, stvara scenario tzv. dvostrukog prekida za radnike. Dakle, dva su razloga za gubitak posla, roboti i privredni pad. Ali, da citiramo naše političare – kriza je i naša šansa. Nastaju novi poslovi, ali i dodatni zahtevi i za zaposlene i za menadžment kompanija, bez obzira na to kakvo znanje poseduju.
„Automatizacija i kako da automatizujemo poslove biće ključni. Što više automatizuješ i što manje varijacija, ostavljaš veći prostor za kreativnost“, kaže za Novu ekonomiju Jasmina Nikolić, CEO kompanije Agile Humans.
Analitičari svetskog ekonomskog foruma kažu da će novi poslovi nastati u oblasti veštačke inteligencije, ali i u sektoru stvaranja sadržaja (kao što su upravljanje društvenim medijima i pisanje sadržaja). Veća je potražnja i za poslovima zelene ekonomije.
Jasmina Nikolić ocenjuje da će na ceni apsolutno biti data science, odnosno ljudi koji razumeju informacije, koji se bave prikupljanjem i obradom podataka. Zbog skraćivanja procesa potreban je neko ko u stopu prati kvalitet i zato će na ceni biti Quality assurance ljudi.
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs
Šta je uistinu značila poseta predsednika Srbije Parizu i prijem u Jelisejskoj palati?
Prosečna marža u trgovinama na malo u Srbiji kreće se od oko 21-22 odsto do 31-32 odsto, ali je manja od one u Evropi. Maloprodaja nije kriva za visok rast cena u srpskim prodavnicama, a profiti trgovinskih ...
U proizvodnju struje u narednim decenijama moraće da se investira više desetina milijardi evra, jer Srbija više ne može dugoročno da se oslanja na nasleđene kapacitete iz socijalizma, sa izuzetkom hidrocentr...
Srbija mora da uskladi svoju unutrašnju i spoljnu politiku, odnosno da demokratski odluči o svom usmerenju ka velikim silama, glavna je poruka okruglog stola pod nazivom „Srbija između Istoka i Zapada“. Pone...
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rs Inforamcije koje imaju dodatnu vrednost
POGLEDAJ SVE