BOS PO TRNJU
Šta je uistinu značila poseta predsednika Srbije Parizu i prijem u Jelisejskoj palati?
Analiza EIB-a pokazuje da će digitalizacija povećati potražnju za visokokvalifikovanim radnim mestima, na račun niskih i srednje kvalifikovanih. Dalja automatizacija radnih i industrijskih procesa mogla bi stvoriti ogromnu potrebu za prekvalifikacijom i povećati jaz na tržištu rada, pogotovo u situaciji kada oko 42% populacije EU nema usvojene osnovne digitalne veštine
Kako će izgledati svet sutrašnjice? Možemo li da zamislimo vozila bez vozača, vozove koji levitiraju ili plutajuće vetroparkove? Sve te revolucionarne tehnologije možda i nisu toliko daleko, jer se već radi na prototipovima. Ono što im je svima zajedničko jeste da su zasnovani na digitalnim tehnologijama i da predstavljaju čistija rešenja za održivu budućnost. Nezavisno od tih visokotehnoloških inovacija, digitalizacija je postala sastavni deo našeg svakodnevnog života. Međutim, potrebno ju je još više integrisati u sve segmente industrije, obrazovanja, javnih usluga, poljoprivrede, između ostalog, kako bi postali efikasniji i otporniji na vanredne situacije. To je ono što je pandemija kovida-19 pokazala.
Da bi se višestruke šanse koje digitalna transformacija pruža društvu i privredi u potpunosti iskoristile, potrebno je da njen brz napredak prati niz drugih aktivnosti – razvoj odgovarajuće digitalne infrastrukture, veština i zakonodavnih okvira. Za ostvarenje te tranzicije neophodna je i znatna finansijska podrška. Kako pokazuje najnoviji izveštaj Evropske investicione banke (EIB) pod nazivom „Digitalizacija u Evropi 2020–2021”, Evropska unija (EU) zaostaje za SAD i Kinom u pogledu usvajanja digitalnih tehnologija. Da bi postala lider u novoj visokotehnološkoj industriji i obezbedila konkurentnost na duži rok, EU mora da ubrza ovaj proces.
Podsticanje prelaska na pametnije poslovne modele
Nema sumnje da je kovid-19 ubrzao digitalizaciju. EIB-ov indeks digitalizacije preduzeća donosi rangiranje zemalja prema stepenu usvajanja digitalnih tehnologija. On pokazuje da je Evropska unija prošle godine u toku prvih restrikcija usled kovida-19 bila u zaostatku u odnosu na Sjedinjene Američke Države. Uprkos tome, nekoliko zemalja EU nadmašilo je Ameriku, poput Španije, Portugalije, Belgije, Švedske, Finske, Holandije i Danske.
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs
Šta je uistinu značila poseta predsednika Srbije Parizu i prijem u Jelisejskoj palati?
Prosečna marža u trgovinama na malo u Srbiji kreće se od oko 21-22 odsto do 31-32 odsto, ali je manja od one u Evropi. Maloprodaja nije kriva za visok rast cena u srpskim prodavnicama, a profiti trgovinskih ...
U proizvodnju struje u narednim decenijama moraće da se investira više desetina milijardi evra, jer Srbija više ne može dugoročno da se oslanja na nasleđene kapacitete iz socijalizma, sa izuzetkom hidrocentr...
Srbija mora da uskladi svoju unutrašnju i spoljnu politiku, odnosno da demokratski odluči o svom usmerenju ka velikim silama, glavna je poruka okruglog stola pod nazivom „Srbija između Istoka i Zapada“. Pone...
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rs Inforamcije koje imaju dodatnu vrednost
POGLEDAJ SVE