BOS PO TRNJU
Šta je uistinu značila poseta predsednika Srbije Parizu i prijem u Jelisejskoj palati?
Nekoliko velikih luksuznih brendova, uglavnom francuskih, najavilo je povlačenje sa ruskog tržišta, a do sada su mnogi i zatvorili svoje prodavnice i obustavili rad u Rusiji. Oni su naveli kao razlog logističke poteškoće i zabrinutost za bezbednost osoblja usred rusko-ukrajinske krize, kao i stanje trenutne situacije u Evropi, rastuće neizvesnosti i složenosti poslovanja.
Kada je najveći LVMH-ov brend Louis Vuitton na Instagramu objavio poruku u kojoj piše da su duboko dirnuti tragičnom situacijom koja se odvija u Ukrajini i da će donirati milion evra izbeglicama, ta izjava je izazvala bujicu negativnih komentara uključujući – „Zatvorite svoje radnje u Rusiji ako ste ozbiljni” i „Prestanite prodavati u Rusiji”.
Sve što se dešava u Ukrajini prati se uživo na društvenim mrežama, sve se dešava na pragu Evrope, medijski pritisak je konstantan, atmosfera jako napeta.
Iako je Rusija u poslednjih dvadeset godina beležila značajan ekonomski rast, za mnoge kompanije preko noći je postala riskantno i neizvesno tržište u koje se trenutno ne isplati ulagati. Rusija čini 5% svetskog tržišta luksuznih dobara, ali i dalje u poređenju sa Kinom i Sjedinjenim Američkim Državama taj deo je u ovom trenutku zanemarljiv.
Ono što malo upada u oči jesu diplomatska objašnjenja o prestanku saradnje, nepotpuno izjašnjavanje o „trenutnom globalnom kontekstu”, biraju se reči, pažljivo se zaobilazi sve što bi narušilo neke buduće poslovne odnose, izjave su više nego u rukavicama, potencira se zabrinutost, pratiće se situacija i u „skladu sa tim prilagođavati poslovne mere”. Evropske diplomate nastoje da uvođenjem sankcija Rusiji ne osakate sopstvene ekonomije. Izuzeće su uspele da izbore italijanska industrija luksuznih proizvoda i belgijska industrija dijamanata. Niko ne žuri sa povlačenjem i sankcijama, ali što se mora, mora se.
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs
Šta je uistinu značila poseta predsednika Srbije Parizu i prijem u Jelisejskoj palati?
Prosečna marža u trgovinama na malo u Srbiji kreće se od oko 21-22 odsto do 31-32 odsto, ali je manja od one u Evropi. Maloprodaja nije kriva za visok rast cena u srpskim prodavnicama, a profiti trgovinskih ...
U proizvodnju struje u narednim decenijama moraće da se investira više desetina milijardi evra, jer Srbija više ne može dugoročno da se oslanja na nasleđene kapacitete iz socijalizma, sa izuzetkom hidrocentr...
Srbija mora da uskladi svoju unutrašnju i spoljnu politiku, odnosno da demokratski odluči o svom usmerenju ka velikim silama, glavna je poruka okruglog stola pod nazivom „Srbija između Istoka i Zapada“. Pone...
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rs Inforamcije koje imaju dodatnu vrednost
POGLEDAJ SVE