Najviše neispravnih vodovoda na teritoriji Srbije kao i prethodnih godina evidentirano je u Vojvodini, dok su najmanje kontrolisani seoski vodovodi, navodi se u izveštaju Instituta za javno zdravlje Srbije „Dr. Milan Jovanović Batut“. Neznatno se smanjio broj ispravnih vodovoda u odnosu na 2020. godinu, kao i broj vodovoda sa fizičko-hemijskom neispravnošću.
U izveštaju se navodi da se povećao broj vodovoda sa mikrobiološkom i udruženom neispravnošću.
Broj javnih vodovoda gradskih naselja sa udruženom neispravnošću je 22.
Kod udružene neispravnosti mere se procenti fizičko-hemijske i mikrobiološke neispravnosti.
Tu spadaju Mali Iđoš, Subotica, Crvenka, Kula, Temerin, Bač, Bački Petrovac, Titel, Žabalj, Kikinda, Kneževac, Novi Bečej, Žitište, Sečanj, Nova Crnja, Bela Crkva, Kovačica, Plandište, Grocka, Mladenovac.
Opština Bač, kako se vidi iz tabele, prednjači u procentima obe vrste neispravnosti koje spadaju u udruženu. U svim uzorcima vode u ovoj opštini je utvrđena fizičko-hemijska, a 68 odsto mikrobiolška neispravnost.
U Subotici je pronađen i arsen, piše u izveštaju.
Foto: Screenshot/Udružena neispravnost
Broj javnih vodovoda gradskih naselja sa mikrobiološkom neispravnošću 2021. godine bio je 17.
Tu spadaju Sombor, Apatin, Odžaci, Vršac, Kosjerić, Užice, Čajetina, Bajina Bašta, Nova Varoš, Sjenica, Knić, Merošina, Ražanj, Žagubica, Ćuprija, Despotovac i Petrovac na Mlavi.
Najveći procenat ove vrste neispravnosti utvđen je u Novoj Varoši i tamo je iznosio 18 odsto.
Foto: Screenshot/Mikrobiološka neispravnost
Javni vodovodi u kojima je utvrđena samo fizičko-hemijska neispravanost su Srbobran, Čoka, Kanjiža, Zrenjanin, Stara Pazova, Alibunar, Majdanpek, Žabari, Doljevac, Blace.
Ukupno ih je 12.
Kako se vidi iz tabele koju je objavio Batut, prednjače opštine u Vojvodini. U dom delu Srbije najviše ima opština u kojima su svi kontrolisani uzorci bili neispravni.
Najmanji procenat ove vrste neispravnosti utvrđen je u Majdanpeku i Blacu (27 odsto), kao i u Doljevcu (22 odsto).
Foto: Screenshot/Fizičko-hemijska neispravnost
Slabo kontrolišemo seoske vodovode
Javni vodovodi seoskih naselja i vodni objekti su redovno kontrolisani u regionu Vojvodine, dok u ostalim regionima Srbije najčešće povremeno ili uopšte nisu kontrolisani, navodi se u Batutovom izveštaju.
O kontroli i sprečavanju zagađenja seoskih vodovoda, Nova ekonomija je već pisala.
Prošle godine u Srbiji je u 25 oblasti ukupno kontrolisano 2.246 javnih vodovoda i vodnih objekata.
Najčešći uzrok bakteriološke neispravnosti vode za piće iz kontrolisanih javnih vodovoda gradskih naselja u 2021. bio je povećan broj aerobnih mezofilnih bakterija.
One imaju manji higijensko-epidemiološki značaj i nemaju uticaja na zdravlje.
U 2021. nije registrovana nijedna hidrična epidemija, koja može da nastane zbog zagađenja vode.
Najčešći uzroci fizičko-hemijske neispravnosti su povećana mutnoća i boja, povišene koncentracije gvožđa, mangana, amonijaka, nitrata, nitrita, kao i povećan utrošak kalijum-permanganata.
Većina uzročnika fizičko-hemijske neispravnosti utiče na organoleptička svojstva vode a nema uticaja na zdravlje, dok neki uzročnici neispravnosti pripadaju grupi toksičnih i kancerogenih materija i imaju uticaja na zdravlje.
Od ukupnog broja ispitanih uzoraka na fizičko-hemijsku ispravnost 15.407 ili 16,5 odsto bilo jeneispravno, a na mikrobiološku ispravnost 5.022 ili 5,3 odsto takođe je bilo neispravno.
Od ukupnog broja ispitanih uzoraka vode za piće na fizičko-hemijsku ispravnost iz javnih vodovoda u gradskim naseljima 5.236 ili 7,5 odsto je bilo neispravno.
Najčešći uzroci fizičko-hemijske neispravnosti su povećana mutnoća i boja, povišene koncentracije gvožđa, mangana, amonijaka, nitrata i nitrita, kao i povećan utrošak kalijum-permanganata.
Najčešći uzročnici mikrobiološke neispravnosti su povećan broj aerobnih mezofilnih bakterija i ukupnih koliformnih bakterija, kao i koliformnih bakterija fekalnog porekla.
U odnosu na 2020. povećao se ukupan broj ispitanih uzoraka na fizičku-hemijsku ispravnost kao i broj neispravnih uzoraka.
Najčešći uzroci fizičko-hemijske neispravnosti u odnosu na 2020. su nepromenjeni.
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs
Radnici u Srbiji dočekuju Prvi maj - praznik rada, u neizvesnosti, zabrinuti za elementarnu egzistenciju svojih porodica - ukazala je danas Asocijacija slobodnih i nezavisnih sindikata (ASNS).
"Rast cena ...
Spremnost za rad u inostranstvu tokom proteklih godina u Srbiji opada, pokazala je analiza koju je Infostud sproveo u saradnji sa The Network (globalno udruženja portala za zapošljavanje) i The Stepstone Gro...
Srpska privreda je u prvom kvartalu zabeležila međugodišnji skok od 4,6 odsto, prema proceni Republičkog zavoda za statistiku (RZS). Ovaj rezultat je premašio optimističniji scenario Erste banke, koja je za ...
U okviru regiona CEFTA u 2023. godini poslovalo je više od 13.000 kompanija iz Srbije, a mnogima je izlaz na ovo tržište prvi i najvažniji korak u internacionalizaciji poslovanja, izjavio je savetnik predsed...
NOVA EKONOMIJA
prtplatite se za čitanje premium sadržaja
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rsInforamcije koje imaju dodatnu vrednost
Koristimo kolačiće kako bismo osigurali da vam pružimo najbolje iskustvo na našoj veb stranici. Ako nastavite da koristite ovaj sajt, pretpostavićemo da ste saglasni sa tim.Ok