BOS PO TRNJU
Šta je uistinu značila poseta predsednika Srbije Parizu i prijem u Jelisejskoj palati?
Godinu dana nakon što je bitkoin predstavljen u Salvadoru kao zvanično sredstvo plaćanja, slabo se koristi. Sa druge strane, indijska centralna banka najavljuje početak pilot-produkcije nacionalnog digitalnog rupija do kraja godine, d...
Salvador, prva žrtva bitkoin-kapitalizma?
Prošlog meseca navršila se godina od kada je u Salvadoru bitkoin predstavljen kao zvanično sredstvo plaćanja. Godinu kasnije, ne može se govoriti o potpunom fijasku projekta, ali o uspehu još manje.
Svojevremeno je 41-godišnji predsednik Najib Bukele najavio potrebne reforme, a da se nije šalio ispostavilo se septembra 2021. kada je uvedena aplikacija digitalnog novčanika pod nazivom „Chivo“ paralelno sa edukativnom kampanjom. Svakom građaninu koji se prijavi za korišćenje ovog servisa pružao se bonus bitkoina u vrednosti od 30 dolara.
Propisana je opšta obaveza prihvatanja uplata u ovoj kriptovaluti, kao i mogućnost plaćanja poreza u njoj. Kapitalnu dobit u formi bitkoina čekale su poreske olakšice, neretko i izuzeća.
Bukeleov privatni kripto-entuzijazam tako se preko noći preveo u javnu politiku otkupljivanja bitkoina – u deset tranši do jula ove godine, ukupne vrednosti od oko 105 miliona dolara. Iz Ministarstva finansija Salvadora navode da je taj projekat pogodovao rastu stranih ulaganja, turizma, ali i finansijskoj inkluziji, odnosno pružanju usluga tog vida korisnicima koji nemaju račune u bankama. Istaknuto je da je šezdesetak kompanija iz oblasti blokčejn tehnologije i kriptovaluta započelo poslovanje u Salvadoru.
Ipak, u ovom „prirodnom eksperimentu“ koji je privukao svetsku pažnju, stručnjaci vide više protivrečnosti: nisko poverenje u institucije, isuviše centralizovan sistem vođenja projekta, veliku korupciju i siromaštvo, kao i nisko korišćenje interneta. Uprkos tome što mobilnih pretplatnika u Salvadoru ima više nego stanovnika, pristup internetu ima tek nešto više od polovine, što je dovelo do toga da je aplikaciju preuzelo manje od 60% korisnika, dok je svega petina njih nastavila da je koristi nakon što su potrošili bonus.
Malaksalost projekta pokazala se i kroz činjenicu da je samo pet odsto građana plaćalo poreze i druge račune bitkoinom, dok u prvoj polovini ove godine ima malo novoprijavljenih korisnika.
Kombinacija trošenja javnog novca na bitkoin i njegovih velikih oscilacija u vrednosti dovela je do pogoršanja međunarodne finansijske pozicije Salvadora, čiji javni dug iznosi za nerazvijene zemlje kritičnih 85%, a međunarodni kreditori odavno su počeli da dalju saradnju (kredite) uslovljavaju eliminacijom čitavog projekta.
U tom slučaju, ova zemlja bi se vratila korišćenju do pre godinu dana jedine zvanične valute – američkog dolara.
Šta je uistinu značila poseta predsednika Srbije Parizu i prijem u Jelisejskoj palati?
Prosečna marža u trgovinama na malo u Srbiji kreće se od oko 21-22 odsto do 31-32 odsto, ali je manja od one u Evropi. Maloprodaja nije kriva za visok rast cena u srpskim prodavnicama, a profiti trgovinskih ...
U proizvodnju struje u narednim decenijama moraće da se investira više desetina milijardi evra, jer Srbija više ne može dugoročno da se oslanja na nasleđene kapacitete iz socijalizma, sa izuzetkom hidrocentr...
Srbija mora da uskladi svoju unutrašnju i spoljnu politiku, odnosno da demokratski odluči o svom usmerenju ka velikim silama, glavna je poruka okruglog stola pod nazivom „Srbija između Istoka i Zapada“. Pone...
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rs Inforamcije koje imaju dodatnu vrednost
POGLEDAJ SVE