Na najvećem delu Nacionalnog parka (NP) Đerdap i Geoparka Đerdap stanje životne sredine ocenjuje se kao povoljno, osim u domenu komunalne infrastrukture. Ipak, stanje u Majdanpeku, opštini čija teritorija čini 46 odsto NP Đerdap, ocenjeno je kao devastirano.
Ove procene nalaze se u Prostornom planu područja posebne namene Nacionalnog parka Đerdap, koji je nedavno posebnom uredbom usvojila Vlada Srbije.
Stanje kvaliteta životne sredine područja Prostornog plana razlikuje se između područja (NP) Đerdap, Geoparka Đerdap i preostalog dela koje se nalazi van zaštićenog dobra, prema stepenu zagađenosti životne sredine, činiocima kvaliteta životne sredine i načinu rešavanja problema zagađenosti.
Kako piše u Prostornom planu, postoji veliki broj neuređenih smetlišta, nedovoljni su kapaciteti groblja, neregulisano odvođenje otpadnih voda.
Najviši je kvalitet prirodne životne sredine u planinskom pojasu NP Đerdap u kome nema intenzivnijih privrednih aktivnosti i saobraćaja:
„Na preostalom području Prostornog plana (van NP Đerdap, u delu Geoparka Đerdap sa urbanim naseljima Kladovo i Golubac) relativno je kvalitetna životna sredina“, dodaje se u tekstu.
Opštine čiju terotoriju obuhvataju NP i Geopark ĐerdapFoto: Screenshot
NP Đerdap, kako se podseća, proglašen je 1974. godine, a njegov najnoviji Prostorni plan treći je dokument tog tipa koji se odnosi na to zaštićeno područje (prethodni 1989. i 2013. godine).
Kako se objašnjava, NP Đerdap je površine 638 kvadratnih kilometara (km2), dok je Geoparkom Đerdap koji je proglašen 2020. godine, obuhvaćeno još 693 km2 van tog područja.
Zajedno sa NP Đerdap, Geopark Đerdap ima 1.330 kilometara kvadratnih, a područje Prostornog plana obuhvata i oko 397 km2 van tih zaštićenih područja.
Kada se sve to sabere, područje Prostornog plana obuhvata prostor površine od oko 1727 km2 na delovima teritorija sledećih lokalnih samouprava:
Opštine Golubac, osam katastartskih opština (KO): cele KO Vinci, Usije, Radoševac, Golubac, Brnjica, Dobra, Dvorište i Snegotin.
Opštine Majdanpek, 10 KO: cele KO Boljetin, Golubinje, Donji Milanovac, Klokočevac, Majdanpek, Miroč, Mosna, Rudna Glava, Topolnica i Crnajka.
Opštine Kladovo, 15 KO: cele KO Tekija, Novi Sip, Davidovac, Kladušnica, Kladovo, Petrovo Selo, Manastirica, Podvrška, Velika Kamenica, Kostol, Velika Vrbica, Mala Vrbica, Reka, Grabovica i Brza Palanka.
Opštine Negotin, četiri KO: cele KO Urovica i Vratna, Jabukovac, Štubik I i Plavna.
Kako se naglašava, Opština Majdanpek ima karakter devastiranog područja zbog rudarskih aktivnosti sa mestimičnom potpunom devastacijom zemljišta zbog eksploatacije mineralnih sirovina.
Aktivnosti i objekti koji imaju najveći uticaj na kvalitet životne sredine na području Prostornog plana su energetika i hidroenergetika sa zonama direktnog neposrednog uticaja hidro-elektrana (HE) Đerdap 1 na povremeno podizanje nivoa podzemnih voda na čitavom potezu, promenu mikroklime u toj hidro-akumulaciji.
Pored toga tu su i uticaji sistema daljinskog grejanja na zagađenje vazduha i drugo, eksploatacija mineralnih sirovina sa direktnim uticajem eksploatacije bakarne rude u Majdanpeku, koja se obavlja van NP Đerdap.
„Eksploatacija kamena u kamenolomu Jelenske stene, drastično narušava prirodni ambijent Golubačke klisure i vrši emisiju krečnjačke prašine u širu okolinu eksploatacionog područja“, napominje se u Prostornom planu.
Granice NP Đerdap i Geoparka ĐerdapFoto: Screenshot
Kako se ističe, na području ovog Prostornog plana, na stanje životne sredine najviše utiču:
Industrijske aktivnosti i posredni uticaj tehnoloških procesa flotacije rudnika u Majdanpeku na zagađenje voda Dunava, zatim zagađenje zemljišta i vazduha prašinom sa flotacijskog jalovišta Valja Fundata na Šaškom potoku.
Poljoprivreda sa direktnim uticajem aktivnosti na eroziju, isušivanje, sabijanje, zakišeljavanje, zaslanjivanje, eutrofikaciju i kontaminaciju zemljišta i voda teškim metalima, azotom i fosforom usled korišćenja agrohemikalija, naročito u opštini Golubac.
Šumarstvo, odnosno moguće pojave neadekvatnog gazdovanje šumama sa direktnim uticajem na pojavu erozija, klizišta, narušavanje kvaliteta vazduha, voda i zemljišta.
Saobraćaj, povećanje nivoa zagađenja vazduha produktima sagorevanja u infrastrukturnim koridorima drumskog saobraćaja i narušavanje kvaliteta reke Dunav usled aktivnosti na vodnom putu.
Nesanitarne „divlje deponije“ koje utiču na direktno zagađenje zemljišta i podzemnih i površinskih voda kontaminatima sa divljih deponija na teritoriji NP Đerdap.
Hidrotehnička infrastruktura, zagađenje ispuštanjem neprečišćenih komunalnih otpadnih voda iz opštinskih kanalizacionih sistema, ispuštanjem neprečišćenih industrijskih voda i drenažnih voda iz poljoprivrede u rečne tokove.
Na zagađenje vazduha najviše utiču rudarski objekti u Majdanpeku u čijoj blizini su zabeležene visoke koncentracije suspendovanih čestica (PM) i teških metala, koje su u određenim periodima godine veće od dozvoljenih graničnih vrednosti.
Najveći izvor prašine su brane flotacijskih jalovišta, metalurška postrojenja i toplane. Jedan od izvora emisije gasova i prašine predstavljaju miniranja iz rudarstva.
Najugroženija su naselja blizu kopova, ali se uticaj prašine vrlo često prostire i do granica NP Đerdap.
Na području Prostornog plana identifikovano je nekoliko „hot spot“-ova (crnih tačaka) sa značajnijim zagađenjima životne sredine: flotacijsko jalovište Valja Fundata, rudarski basen Majdanpek, Šaški potok, deponije u Majdanpeku.
Industrijski kompleks Turn Severina ima značajan uticaj na kvalitet vazduha u Kladovu i priobalju Dunava, dok jalovišta na obali Dunava u Rumuniji u gradovima Moldova Veke i Moldova Nova imaju direktan uticaj na Golubac.
Obuhvaćeni delovi opština Kladovo, Golubac i Negotin mogu da se svrstaju u područja koja nemaju veća ograničenja kvaliteta vazduha.
Majdanpek se svrstava u područje sa visokim stepenom zagađenja, naročito sumpor-dioksidom (SO2), čađi i suspendovanim česticama.
Kvalitet vode Dunava na teritoriji NP Đerdap je u druge a (IIa) i druge (IIb) klase, dok je kvalitet vode Dunava kod ulasku u Srbiju III/IV klasa ili „van klase“.
Kako se objašnjava, Đerdapsko jezero ima veliki učinak na prečišćavanje vode, jer deluje poput velikog taložnika, odnosno bioreaktora.
Kvalitet voda ostalih rečnih tokova (Boljetinske, Brnjičke, Porečke reke i Peka) je posebno ugrožen nutrijentima, organskim i neorganskim zagađenjem.
Do tog zagađenja dolazi zbog ispuštanja netretiranih komunalnih otpadnih voda i drenažnih voda iz poljoprivrede. Zbog proboja brane na flotacijskog deponiji „Valja Fundata“ kod Majdanpeka, dolazi do zagađenja teškim metalima.
Neka od lokalnih izvorišta su ugrožena divljim deponijama (u Sipu), ispustima kanalizacionih sadržaja (u Kladovu, Tekiji) i lošom sanitacijom naselja.
Na kvalitet zemljišta na području Prostornog plana utiče nekontrolisano i neadekvatno korišćenja đubriva i pesticida, kao i odsustvo kontrole vode koja se koristi za navodnjavanje.
NP Đerdap, Golubačka tvrđavaFoto: Nova ekonomija/Čedomir Savković
PROBLEMI U VEZI SA EROZIJOM
Ekscesivna erozija zastupljena oko Golubačkog grada, na padinama ispod Velike Čuke, na kosinama uz put i reku Dunav neposredno ispod Jovičke padine, na području Jelenske stene, Brnjičkoj reci, Čazavskom potoku.
Jaka erozija površinskog tipa zastupljeno je na području vrha Salčin, u središnjem delu slivu Dobranske reke zastupljena ekscesivna i jaka erozija.
Površinski tip jake erozije zastupljen je na području Velikih i Malih Zidina.
Područje gde je veća zastupljenost ekscesivne i jake erozije je na Boljetinskoj reci, reci Zlatici kod Donjeg Milanovca, zatim Golog Brda do naselja Tekija i na drugim emstima.
Buka je izražena samo u zonama neposrednog uticaja industrijskih postrojenja i eksploatacije mineralnih sirovina i njeno dejstvo je lokalnog karaktera.
Na teritoriji Prostornog plana, kako se naglašava, ne nalaze se postrojenja koja mogu da se smatraju potencijalno opasnim sa aspekta rizika od udesa i to su podaci Registra SEVESO koji evidentria postrojenja i koji je objavilo ministarstvo ekologije.
Prekogranično zagađenje je primećeno u domenu kvaliteta vazduha (industrijska zona Turn Severina, jalovišta oko Moldova Veke i Modlova Nove u Rumuniji), kvaliteta voda Dunava i njegovih pritoka koje ulaze u Srbiju.
U kontrolo prekograničnog uticaja, kako se dodaje, Srbija sarađuje sa zemljama iz okruženja, pre svega kontrolišući kvalitet vode u reci Dunav.
U NP Đerdap sredinom aprila bilo je i problema sa rukovodećim kadrovima.
Tarife američkog predsednika Donalda Trampa sve više opterećuju točkove svetske ekonomije koja je decenijama bila podmazivana predvidljivom i relativno slobodnom trgovinom, piše Rojters.Velike multinacio...
Predsednik SAD Donald Tramp je u nedelju najavio 100 odsto carinu na filmove proizvedene van zemlje, rekavši da američka filmska industrija umire „veoma brzom smrću“ zbog podsticaja koje su druge zemlje nud...
Podaci koje je danas objavio Republički zavod za statistiku (RZS) su donekle i očekivani nakon što su sve međunarodne finansijske institucije revidirale prognoze rasta na niže. Iako rast BDP-a od dva odsto d...
OMR Group zajedno sa Globos osiguranjem kao članicom grupacije, otkupio je poslovni kompleks „Sava Business Center“, jedan od najekskluzivnijih poslovnih centara u Srbiji. Vrednost transakcije nije objavljen...
U situaciji u kojoj se našao nakon neuspelog pokušaja susreta sa predsednikom SAD-a Donaldom Trumpom u njegovom privatnom rizortu Mar-a-Lago i na sreću, po Srbiju, izbegnutog diplomatskog skandala, srpskom predsedniku Aleksandru Vučiću nije preostalo ništa drugo nego da otputuje u...
Ulazak u borbu za izbore nije stvar želje, već strategije. Ako neko i dalje veruje da će samo studentski protesti i izdejstvovani izbori dovesti do promene, onda ne razume s kim se igra....
Javno preduzeće „Putevi Srbije“ saopštilo je danas da je povodom video snimka na kojem se vidi zakopavanje starih automobilskih guma zemljom, na autoputu u izgradnji, deonica Pakovraće – Požega, izdalo hitan nalog izvođaču rado...
Ćerka dr Dragana Milića, osnivača istoimene grupe građana i Pokreta za decentralizaciju Srbije, kome deo javnosti pripisuje "tajnu" bliskost sa naprednjacima, zaposlil...
Skraćenice ONO i DSZ većini čitalaca, posebno mlađe generacije, ne znače ništa. Možda im zvuče poznato i to onima čiji su očevi vojna lica. ONO i DSZ bile su skraćenice za opštenarodnu odbranu i društvenu samozaštitu i kao takve bile su...
NOVA EKONOMIJA
prtplatite se za čitanje premium sadržaja
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rsInforamcije koje imaju dodatnu vrednost
Koristimo kolačiće kako bismo osigurali da vam pružimo najbolje iskustvo na našoj veb stranici. Ako nastavite da koristite ovaj sajt, pretpostavićemo da ste saglasni sa tim.Ok