Vesti iz izdanja

04.01.2015. 01:20

Autor: Milan Vučković

Zastarela tehnologija i probijanje rokova

Nemačka ekonomija u balkanskom raju

Ko to kaže, ko to laže, da su tržišta Balkana nevažna za Nemce? Ako je do sada neki ovdašnji Balkanac bio skeptičan da naš region uopšte ima neku ekonomsku važnost za moćnu Nemačku, debelo se vara

U maju ove godine, dok se balkanski region borio sa stihijskim poplavama, Angela Merkel u nemačkom Bundestagu dala je izjavu da Nemci „pripadaju pobednicima globalizacije” („Die Welt”). Mnogo je, naravno, ekonomskih razloga za ovu činjenicu, ali je najjača ona da ova zemlja već decenijama spada među svetske izvozne lidere jer je čitava ekonomija tako orijentisana. Uz najniže kamate u Evropi država značajno pomaže takozvani Mitelštand (mala i srednja preduzeća). U praksi to znači da i nemačka mala preduzeća sa samo 25 zaposlenih već razmatraju mogućnost za svoj nastup preko granice. Iz više razloga. Glavni je taj da u svojoj centrali time finansijski stabilizuju firmu i štite postojeća radna mesta. Ona znaju da su izazovi veliki i da prethodno moraju da steknu detaljna saznanja o ciljnim tržištima, identifikaciji mogućih partnera, finansiranju, osiguranju logistike… I baš u tom domenu dobijaju konkretnu dvostruku supstancijalnu i finansijsku podršku. Sa jedne strane od svoje države u vidu raznih subvencija i najjeftinijih kredita u Evropi pa do projekta Evropske komisije (EK) nazvanog „Small Business Act” (SBA), koji MSP pruža prekograničnu podršku.

Međutim, zanimljivo je da ovaj projekat, koji je pokrenut pre šest godina, ne pripada samo EK koja ga je predložila, već je on morao da bude usvojen i kroz članove EU. Ovaj projekat je, u međuvremenu, doprineo boljem razumevanju i podršci politici usmerenoj ka MSP u okviru EU. Cilj koji se polako realizuje je smanjenje glomazne birokratije i pravnih akata koji na bilo koji način ometaju još brži razvoj evropskih MSP. Čini se da je Nemačka na pravi načih u poslednjoj deceniji reagovala kako bi obezbedila još bržu prekograničnu ekspanziju svog Mitelštanda koji čini 98% njene celokupne ekonomije. Kada je pre dve godine nemačka kancelarka išla u svoju prvu posetu za Timbu (u kraljevini Butan u južnoj Aziji, koja je nešto veća od Crne Gore) pratilo ju je oko 40 privrednika vodećih nemačkih kompanija. Ako je do sada neki ovdašnji Balkanac bio skeptičan da naš region uopšte ima neku ekonomsku važnost za moćnu Nemačku, debelo se vara. Ima i te kako. Jer sve doskoro najbitnije izvozno tržište ove zemlje bila je EU. Međutim, već više godina u kontinuitetu nemački izvoz u EU slabi i biva sve manji. Osnovni uzrok su mnogobrojni ekonomski problemi velikih evropskih država. Iz tog razloga, svaki izvozni evro postaje višestruko važan.

Minus mora da se nadomesti a još je mnogo zemalja u svetu koje imaju potrebu za nemačkim mašinama, tehnologijom, proizvodima pa i uslugama. Jer, svuda gde se pojave nemačka preduzeća na novim tržištima prate ih u stopu njihovi partneri iz matične zemlje koji imaju krovne ugovore kako bi im dale uslužnu podršku u marketingu, PR-u, poreznim i revizorskim konsultacijama itd. Dakle, čitava izvozna strategija je fantastično osmišljena i, što je najbitnije, funkcioniše dobro već decenijama. Međutim, vremena se menjaju, nastaju nova dinamična tržišta, izvoz opada kroz industrijsku špijunažu (u kojoj domiraju Kinezi) koja rađa ozbiljnu konkurenciju. Jer, Kinezi odavno ne žele više da kopiraju druge već da sami stvaraju vlastitu tehnologiju i dostignu industrijski primat u svetu. Međutim, Nemci „znaju za jadac” i već godinama razrađuju institucionalne strategije za scenarija „B” i „C”. Ako bacimo pogled na spoljnotrgovinsku statistiku u 2013. videćemo da je ukupan nemački izvoz u EU iznosio 623,5 mlrd. evra, a uvoz 577,6 mlrd. To znači da Nemačka sa zemljama EU ima pozitivan bilans od 45,9 mlrd. evra. Istovremeno je njen bilans sa evropskim zemljama koje nisu članice EU, a u koje spadaju i „Balkanci”, takođe zanimljiv. Nemački izvoz iznosio je 221,6 mlrd. evra, dok je uvoz bio 176,4 mlrd. evra. To znači da je pozitivan bilans stao na 45,2 mlrd. evra, skoro isto kao sa zemljama EU.

Nastavak teksta možete pročitati u sedamnaestom broju štampanog izdanja časopisa „Nova Ekonomija“

Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Pre slanja komentara, molimo vas da se upoznate sa pravilima komentarisanja i pravilima korišćenja sajta.

Sajt je zaštićen pomocu reCaptcha i Google. Google Politika Privatnosti i Google Uslovi Korišćenja su primenjeni.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.