
Kolumna Biljane Stepanović
Niko nije siguran. Dok se ne učlani u SNS
Broj 41, jun 2017
Naš se pravni sistem, dame i gospodo, rašiva po svim šavovima. Ide se ka njegovom ukidanju. Bivši načelnik Uprave saobraćajne policije Dragiša Sim...
Broj 41, jun 2017
Mihailo Gajić
1 komentar
Ugostiteljstvo je dubinski povezano sa turizmom koji značajno napreduje, posebno u Beogradu kao destinaciji za kongresni turizam i kao vikend turi za mlađe ljude. Turistička ponuda Beograda je siromašna u poređenju sa većim delom Evrope, naročito kulturna - što lepo opisuje slučaj Narodnog muzeja koji je zatvoren već više od decenije. Međutim, Beograd se smatra prestonicom dobrog provoda i noćnog života, u celom regionu, a tekstovi o tome se pojavljuju i u uticajnim svetskim medijima
Trenutna regulacija nanosi velike troškove grani ugostiteljstva u Beogradu, a ne rešava problem buke na koju se građani žale. Direktni troškovi u vidu propuštenih poslovnih prilika, koje donosi ograničenje radnog vremena ugostiteljskih objekata, iznose oko 5,3 milijarde dinara na godišnjem nivou. Postoje i drugi nepotrebni visoki administrativni troškovi regulacije. Regulatorni okvir je šuma propisa - često nepotrebnih ili besmislenih, koji su u međusobnoj koliziji i ostavljaju značajan prostor za diskreciono odlučivanje inspektora, čineći ugostitelje nevoljnim prestupnicima i stvarajući plodno tlo za pojavu korupcije. Ovo sve ima negativne efekte na poslovanje u sferi ugostiteljstva, ograničavajući ekonomske prilike i novo zapošljavanje, ali smanjujući i kvalitet života stanovnika Beograda.
Grana ugostiteljstva je važna za lokalnu privredu. Prema poslednjim javno dostupnim podacima (2014) ova grana u Beogradu ostvaruje 200 miliona evra godišnjeg prometa i zapošljava više od 10.000 ljudi, sa preko 2.500 aktivnih pravnih lica. Prosečna plata u ovoj grani iznosila je 30.400 dinara neto - 40% više od minimalne zarade, alii samo 55% prosečne zarade u Beogradu, što je posledica dva faktora: profila zaposlenih (uglavnom niže kvalifikacije) i tradicionalnih prihoda koji zaposleni dobijaju izvan radnog odnosa (bakšiš) koje statistika ne obuhvata. Ovi podaci su potcenjeni, barem u ocenjenoj zaposlenosti, jer statistika ne obuhvata veliki broj zaposlenih koji nisu u radnom odnosu, već su angažovani pomoću ugovora o privremenim i povremenim poslovima, što se uglavnom odnosi na zaposlene putem omladinskih zadruga, tako da je stvarni ekonomski značaj ove grane verovatno znatno veći. Ugostiteljski objekti su međusobno veoma raznorodni, pošto zadovoljavaju diferencirani i široki spektar potreba potrošača, koji se međusobno razlikuju po broju godina, finansijskom stanju i ukusima, pa se tako može pronaći objekat za svačiju dušu.
Pored direktnih koristi od poslovanja ugostiteljstva putem kreiranja radnih mesta i plaćanja dažbina u vidu poreza, doprinosa i drugih nameta, postoje i značajne indirektne koristi od poslovanja ove grane: najveći broj radnih mesta je za zaposlene sa niskim kvalifikacijama (na primer, konobari ili pomoćni radnici) za koje statistika tržišta rada pokazuje da teže dolaze do radnih mesta (mereno učešćem ljudi ovakvog profila u nezaposlenosti i prosečnom dužinom vremena provedenog u čekanju na novo radno mesto). Važan je i značaj rada u ugostiteljskim lokalima za mlade ljude, a naročito za studente kojima je ovo važan izvor prihoda tokom školovanja za buduće kvalifikacije. Ovo je posebno bitno imajući u vidu teškoće kojima su izloženi studenti usled neadekvatnog sistema državnog finansiranja. Za veliki broj njih grana ugostiteljstva je prvi susret sa tržištem rada, pruža im određena iskustva koja se ne mogu dobiti na školovanju, pre svega iz domena takozvanih mekih veština (soft skills): kako komunicirati sa kolegama i nadređenima, kako raditi u timu, preuzeti odgovornost ili inicijativu itd. Istraživanja o kvalitetu radne snage koja se sporadično sprovode među poslodavcima ukazuju na to da je segment mekih veština onaj na koji se poslodavci inače često žale.
Ugostiteljstvo je dubinski povezano i sa turizmom, kao jedna od glavnih prednosti koje Beograd izdvajaju u odnosu na druge gradove u okruženju. Turizam u Beogradu značajno napreduje, posebno je Beograd poznat kao destinacija za kongresni turizam i kao vikend tura za mlađe ljude. Turistička ponuda Beograda je siromašna u poređenju sa većim delom Evrope, naročito kulturna - što lepo opisuje slučaj Narodnog muzeja koji je zatvoren već više od decenije; međutim slika Beograda kao mesta za predah i zabavu veoma je popularna, što je već uticalo na pozitivnu promenu imidža Beograda u inostranstvu.
Beograd se smatra prestonicom dobrog provoda i noćnog života u celom regionu, a tekstovi o takvom karakteru grada se pojavljuju i u uticajnim međunarodnim medijima.
Glavni problem koji sa sobom donosi sektor ugostiteljstva je problem buke koja nastaje njihovim radom. Ova buka može biti primarna ili sekundarna - jer može nastati njihovim direktnim ili indirektnim radom. Muzika je direktna buka; zvuk taksija ili galama gostiju nakon napuštanja objekta je sekundarna. Imajući u vidu visoke transkacione troškove, teško da se može očekivati direktno pregovaranje između građana i lokala, tako da je pozivanje na regulatorno rešenje ovog problema očekivano. Grad Beograd je nakon pritužbi građana bio uveo regulaciju čiji cilj je da obezbedi smanjenje nivoa buke time što je ograničio radno vreme ugostiteljskih objekata koji se nalaze u blizini stambenih objekata, i to radnim danima do 24 h i vikendom do 1h, s tim da se muzika gasi sat vremena pre kraja radnog vremena.
Broj 41, jun 2017
Naš se pravni sistem, dame i gospodo, rašiva po svim šavovima. Ide se ka njegovom ukidanju. Bivši načelnik Uprave saobraćajne policije Dragiša Sim...
Broj 41, jun 2017
Proces pridruživanja Evropskoj uniji za tranzicione države ostaje jedan od najvažnijih sistemskih podsticaja za temeljnu sistemsku transformaciju k...
Broj 41, jun 2017
Jedna od mojih omiljenih kletvi je ona „dabogda živeo u zanimljiva vremena". Kod nas je od smrti druga Tita ne samo zanimljivo vreme, nego je to za...
Broj 41, jun 2017
Utisak je da su sve karte bačene na strane investicije, ali u svetskoj istoriji ne postoji slučaj zemlje koja se razvila na tuđoj akumulaciji. Stra...
Broj 41, jun 2017
Fakulteti treba da učine napor i da se približe studentima da, ako imaju neka pitanja, nedoumice, zamerke, mogu slobodno da im se obrate. Da se ose...
Broj 41, jun 2017
Progresivno oporezivanje zarada u Srbiji nije dobro postavljeno, pa je minimalna zarada oporezovana istim stopama kao i zarada od 200.000 dinara. S...
Broj 41, jun 2017
Početkom iduće godine država treba da prekine pomoć Er Srbiji, a od megalomanskih planova se polako odustaje. Od dugačkih letova zasad ostaje inače...
Broj 41, jun 2017
Straha od neuspeha nije bilo jer sam u taj posao uložio sebe, dosta rada i požrtvovanja. Kada se pogleda Ćuprija u kojoj živim, u tom periodu realn...
Broj 41, jun 2017
Mi više nemamo ni kvalifikovane majstore. Obrazovani odlaze iz zemlje, a proces školovanja traje godinama. Da bismo iškolovali vrhunskog doktora, p...
Broj 41, jun 2017
Ove godine "Dunav reosiguranje” a.d.o, slavi jubilej - 40 godina svog upešnog poslovanja, i tim povodom imamo čast da u ovom broju našeg magazina o...
Broj 41, jun 2017
Bez obzira na priču o tome da ćemo osim u Evropsku uniju sada meso izvoziti i u Kinu, istina je da mi nemamo mesa ni za sopstvene potrebe, pa ga zb...
Broj 41, jun 2017
Energetski sektor je od ključnog značaja za ukupan razvoj Srbije i potrebna je izgradnja novih kapaciteta kako bi se obezbedile dovoljne količine e...
Broj 41, jun 2017
Rođena u vreme aparthejda u siromašnom predgrađu Johanesburga, još u osnovnoj školi zarađivala je prodajući sendviče, a tokom studija medicine uspe...
Broj 41, jun 2017
Ne samo da se važni zakoni donose po hitnom postupku, bez ikakve javne rasprave, čak se ne ostavi dovoljno vremena da ih zainteresovane strane i pr...
Broj 41, jun 2017
Dragoljub Žarković je u novinarstvu više od četiri decenije. U „Vremenu" je od osnivanja, već 27 godina. Preživeo je dakle i Miloševića i sve posle...
Broj 41, jun 2017
Sa osam godina bio je treći šahista u Evropi u kategoriji do 10 godina, sa 18 je postao omladinski prvak sveta u košarci, danas, sa 28 godina, Stef...
Broj 41, jun 2017
Bio sam zapanjen što ima ljudi koji mogu da veruju da je mogla šaka studenata da smeni Josipa Broza koga su podržavale i Rusija i Amerika, koji je ...
Broj 41, jun 2017
Ravan kao ogledalo, izuzev brda Krojcberg, Berlin je raj za bicikliste. Ič oni ne mare ako pada kiša, a vetar lomi (grmljavina je ovde prava retkos...
Broj 41, jun 2017
Kratak, ali sabijen, moj fikserski staž, razgoreo mi je apetite. Opet ne po pitanju honorara, iako su se mnogi na ovaj način obogatili, čak i kupil...
savamalac
Samo sto Beogradjani nisu primetili da je navodna odluka grada resila problem buke. Preskocite i reagovanje na prituzbe gradjana. Svratite nocu posle 1 h u Savamalu pa posle pisite. Osim toga Bec ima daleko razvijeniji turizam, najaca muzika se cuje iz "muzickog toaleta" kod izlaza iz podzemne kod Opere. Nocu, vec posle 22 h mir i tisina. Imaju nocne klubove koje je tesko uociti jer se ne cuju, kao i gosti koji ne prave buku kada izlaze. Jer u gradu Becu zive Beclije, ljudi sa potrebom za spavanjem kao i mi, ali nama je san zbog nepostovanja zakona nemoguc. Losi zakoni i namerno nesprovodjenje tih kakvih takvih zakona nece razvijati turizam. Bahatost onih koji nas terorisu treba da bude kaznjena. Nije samo Cetinjska ugrozena bukom, ceo grad kao i druga mesta imaju isti problem. Kulturni sadrzaji, a ne "kulturni sadrzaji" privlace goste. Sta bi sa muzejima, koliko vrednih eksponata budja u podrumima, da li stranci znaju da imamo mumiju? Ni kafane nisu ono sto su nekada bile, sve je vise onih u kojima umesto "muzike na uvce" dobijas 3600 W u glavu.