
Kolumna Biljane Stepanović
Niko nije siguran. Dok se ne učlani u SNS
Broj 41, jun 2017
Naš se pravni sistem, dame i gospodo, rašiva po svim šavovima. Ide se ka njegovom ukidanju. Bivši načelnik Uprave saobraćajne policije Dragiša Sim...
Broj 41, jun 2017
Jelica Stojančić
1 komentar
Bio sam zapanjen što ima ljudi koji mogu da veruju da je mogla šaka studenata da smeni Josipa Broza koga su podržavale i Rusija i Amerika, koji je imao armiju od milion vojnika, koji je imao partiju od dva miliona članova. Očekivati da će to sada studenti uspeti da smene, to je bilo koješta. Mi smo postigli više nego što se očekivalo. A to je, prvo, da on prizna greške i poraz, više nije moglo da se govorio o nepogrešivoj vlasti, a drugo, da se smeš pobuniti a da ostaneš živ
Opet je juni i opet neke podilaze žmarci jer miris lipe budi sećanja na jedno davno leto kada se podigla svetska mladež da se suprotstavi okoštaloj politici u svojim zemljama, bezumlju rata, socijalnoj nejednakosti u društvu.
Bila je to čuvena 1968, studentske demonstracije koje su zapalile planetu stigle su i do naših vrata. Beograd je bio svet, što mu je nekako u genima upisano. Besneo je vijetnamski rat, a američka omladina nije želela da ide u tu „indokinesku" klanicu. Protestovali su jer nisu razumeli smisao pogibije u dalekoj zemlji koja im ništa nije uradila. Glavna parola decenije bila je „Vodite ljubav a ne rat". U glavnom gradu Jugoslavije su studenti demonstrirali protiv rata u Vijetnamu 1967. godine, što vlastima nije prijalo, pa su isterali konjicu i vodene topove da im izbiju pacifizam iz glave....
I svaki put kad se nezadovoljstvo studenata, odnosno mladih, razlije po ulicama, uvek se neko priseti te 1968. i pita da li se povratio levičarski duh „lipanjskih gibanja". Najčešće nema ponavljanja, nije život pozorište, otišlo se dalje, ali istorija stalno nešto petlja, vuče na staro, oživljavaju se mitovi, priziva slatka ptica mladosti ...
"Kad je reč o aktuelnim protestima na ulicama Beograda, paralela je sledeća- drugo je vreme. Nažalost, što se tiče vladavine, slično je, sa puno autoritarnih elemenata, medijskih nesloboda, ali nije ni tako žestoka policijska kontrola kakva je bila, i drugo, nije bilo direktnog policijskog nasilja, kakvog je bilo ‘68. Tada su student istučeni, a onda se lagalo da su maltene oni krivi što su prebijeni. Sada nismo imali taj direktan povod. Indirektan povod su bili izbori, brojanje, ali to je previše sofisticirano za jedan veliki revolt”, kaže za NE narodni poslanik Dragoljub Mićunović, član poslaničke grupe Demokratske stranke u Skupštini Srbije i jedan od ključnih igrača na Beogradskom univerzitetu te daleke 1968. "Ta priča o čistoj spontanosti da se ne zna ko će da dođe, al’ dobro došao, ne može da traje dugo. Drugo, i taj politički stav koji želi da bude antipolitički- nećemo u politiku, bežimo od politike i nećemo političke stranke. Ne valjaju političke stranke, to je tačno, ali ne postoji u parlamentarnoj demokratiji drugi instrument, osim revolucije, koji bi zamenio postojanje političkih stranaka jer one omogućavaju vlast, opoziciju, smenu vlasti, glasanje, itd. Tako da ta izvorna spontanosti bez organizacije i apolitična u suštini, ne može da da veliki rezultat. Lepo je što su se pobuniti, uvek je lepo pobuniti se, tako se brani ljudsko dostojanstvo, ali od samog početka mi je bilo jasno da to ne može na taj način da ozbiljno ugrozi vlast”, kaže dr Dragoljub Mićunović.
Kao jedan od aktera te "svetske revolucije” iz juna 68. u Beogradu, Mićunović podseća da su policijsko nasilje, odnosno brutalno rasturanje tih protesta, antiratni sentimenti i velike socijalne nejednakosti, bili generatori tih sukoba, a razvila se i neka vrsta solidarnosti među mladom generacijom. Zanimljiva je brzina kojom je pokret počelo da se širi u razvijenom i manje razvijenom svetu, u Americi, celoj Latinskoj Americi, Evropi, Nemačkoj, Francuskoj, ali i u socijalističkim zemljama - Jugoslaviji, Čehoslovačkoj, Poljskoj, Mađarskoj i to je postao jedan planetarni pokret.
Kod nas je počelo banalno, kako to obično biva, a posledice su bile tektonske. Neki tvrde da se deo studentskih zahteva, zametnut pre bezmalo pola veka, ostvario tek 5. oktobra 2000, kad smo dobili višestranačje, i dodaju, izvinite, nismo svi mi bili levičari, bilo je tu građanske opcije, doslednog antikomunizma. Neka istorija sudi, a mi ćemo se baviti prapočecima. Uzgred budi rečeno, tekovina tog famoznog juna je i Studentski kulturni centar u Beogradu, kojim se „ucenjivao" doživotni predsednik Jugoslavije Josip Broz Tito. Ako nas je milicija ubila od batina, ima da im oduzmete njihov bastion i dodelite ga nama, pisali su studenti u svojih zahtevima. Sada je godina 2017, i ponovo je zdanje u Kneza Milana ex Srpskih vladara ex Maršala Tita sporno nasleđe. Pretilo se ovog proleća da će ga nadležni bezočno oteti od studenata, prenameniti ili nekome rentirati, pa su se umešale razne kuhinje, ministarstva, studentske organizacije, pa je ostao akademski, a dokle će, ne zna se.... Maršal je mrtvi garant.
Broj 41, jun 2017
Naš se pravni sistem, dame i gospodo, rašiva po svim šavovima. Ide se ka njegovom ukidanju. Bivši načelnik Uprave saobraćajne policije Dragiša Sim...
Broj 41, jun 2017
Proces pridruživanja Evropskoj uniji za tranzicione države ostaje jedan od najvažnijih sistemskih podsticaja za temeljnu sistemsku transformaciju k...
Broj 41, jun 2017
Jedna od mojih omiljenih kletvi je ona „dabogda živeo u zanimljiva vremena". Kod nas je od smrti druga Tita ne samo zanimljivo vreme, nego je to za...
Broj 41, jun 2017
Utisak je da su sve karte bačene na strane investicije, ali u svetskoj istoriji ne postoji slučaj zemlje koja se razvila na tuđoj akumulaciji. Stra...
Broj 41, jun 2017
Fakulteti treba da učine napor i da se približe studentima da, ako imaju neka pitanja, nedoumice, zamerke, mogu slobodno da im se obrate. Da se ose...
Broj 41, jun 2017
Ugostiteljstvo je dubinski povezano sa turizmom koji značajno napreduje, posebno u Beogradu kao destinaciji za kongresni turizam i kao vikend turi ...
Broj 41, jun 2017
Progresivno oporezivanje zarada u Srbiji nije dobro postavljeno, pa je minimalna zarada oporezovana istim stopama kao i zarada od 200.000 dinara. S...
Broj 41, jun 2017
Početkom iduće godine država treba da prekine pomoć Er Srbiji, a od megalomanskih planova se polako odustaje. Od dugačkih letova zasad ostaje inače...
Broj 41, jun 2017
Straha od neuspeha nije bilo jer sam u taj posao uložio sebe, dosta rada i požrtvovanja. Kada se pogleda Ćuprija u kojoj živim, u tom periodu realn...
Broj 41, jun 2017
Mi više nemamo ni kvalifikovane majstore. Obrazovani odlaze iz zemlje, a proces školovanja traje godinama. Da bismo iškolovali vrhunskog doktora, p...
Broj 41, jun 2017
Ove godine "Dunav reosiguranje” a.d.o, slavi jubilej - 40 godina svog upešnog poslovanja, i tim povodom imamo čast da u ovom broju našeg magazina o...
Broj 41, jun 2017
Bez obzira na priču o tome da ćemo osim u Evropsku uniju sada meso izvoziti i u Kinu, istina je da mi nemamo mesa ni za sopstvene potrebe, pa ga zb...
Broj 41, jun 2017
Energetski sektor je od ključnog značaja za ukupan razvoj Srbije i potrebna je izgradnja novih kapaciteta kako bi se obezbedile dovoljne količine e...
Broj 41, jun 2017
Rođena u vreme aparthejda u siromašnom predgrađu Johanesburga, još u osnovnoj školi zarađivala je prodajući sendviče, a tokom studija medicine uspe...
Broj 41, jun 2017
Ne samo da se važni zakoni donose po hitnom postupku, bez ikakve javne rasprave, čak se ne ostavi dovoljno vremena da ih zainteresovane strane i pr...
Broj 41, jun 2017
Dragoljub Žarković je u novinarstvu više od četiri decenije. U „Vremenu" je od osnivanja, već 27 godina. Preživeo je dakle i Miloševića i sve posle...
Broj 41, jun 2017
Sa osam godina bio je treći šahista u Evropi u kategoriji do 10 godina, sa 18 je postao omladinski prvak sveta u košarci, danas, sa 28 godina, Stef...
Broj 41, jun 2017
Ravan kao ogledalo, izuzev brda Krojcberg, Berlin je raj za bicikliste. Ič oni ne mare ako pada kiša, a vetar lomi (grmljavina je ovde prava retkos...
Broj 41, jun 2017
Kratak, ali sabijen, moj fikserski staž, razgoreo mi je apetite. Opet ne po pitanju honorara, iako su se mnogi na ovaj način obogatili, čak i kupil...
AAB University
Ukoliko ste zainteresovani za studiranje na Kosovu, u Pristini, nezaobilazno je da pogledate https://aab-edu.net/ . Naime ovaj Univerzitet osim sto je najljepseg i najrazlicitijeg interijera i eksterijera na Balkanu, profesori su raznoliki, te dolaze iz ranih drzava ,ukljucujuci i BiH. Omoguceno Vam je jako povoljno studiranje na albanskom, bosanskom , njemackom i engleskom jeziku. Raznolik izbor fakulteta, grad s najboljim nocnim provodom na Balkanu, pravi studentski raj.