
Kolumna Biljane Stepanović
Ko treba da deli pare, a ko ordenje
Broj 71, jun 2020.
Sasvim je nepotrebno bilo kome bacati na sto floskulu da je „dug zao drug“. Nema onoga ko o tome ne zna. Ali – kad dođu teška vremena, kao što celo...
U skladu sa motom održivog poslovanja „Za bolje sutra“, kompanija Lidl Srbija napravila je promene u svom asortimanu, a sve u cilju odgovornog odnosa prema prirodi. Potrošače očekuje nekoliko novina: višekratna vrećica za voće i povrće, ukidanje jednokratne plastike i smanjenje plastične ambalaže.
Kao društveno odgovorna kompanija, prilikom donošenja poslovnih odluka, Lidl Srbija uzima u obzir društvene i ekološke faktore. Iz Lidla kažu da su ovo prve mere koje će kompanija preduzeti u cilju smanjenja upotrebe plastike, a koje su u direktnoj vezi sa dva od pet strateških stubova odgovornosti: asortiman i zaštitna životne sredine.
VIŠEKRATNA VREĆICA ZA VOĆE I POVRĆE
Uvođenjem ove vrećice na Lidl pijacu, Lidl Srbija je tako postao prvi trgovinski lanac u Srbiji koji je svojim potrošačima ponudio i alternativnu opciju. Pakovanje od 2 vrećice može se naći po ceni od 69,99 dinara. Ono što ih čini praktičnim jeste to što se peru na 30 stepeni u veš mašini, mogu da ponesu do 5 kg, pa je jedna vrećica dovoljna za više kupovina.
UKIDANJE JEDNOKRATNE PLASTIKE
U Lidlovim prodavnicama više se ne mogu pronaći plastični pribor za ručavanje i plastične čaše, dok štapići za uši Lidlovih brendova „Cien“ i „Lupilu“ sada su papirni, a ne plastični. Kompanija na ovaj način želi da se udalji od prakse upotrebe jednokratne plastike koja se smatra velikim zagađivačem životne sredine i podstakne na korišćenje drugih alternativa.
MANJE PAKOVANJE – ISTA KOLIČINA
Ambalaža određenih proizvoda iz asortimana orašastih plodova i sušenog voća brenda „Alesto“ smanjena je za oko 20%, a u samoj kesici nalazi se ista količina proizvoda. Na taj način ne samo da se štedi na upotrebi ambalažnog materijala, već se smanjuje i emisija CO2, jer je zbog manje veličine ambalaže na jednoj paleti moguće transportovati više pakovanja. Ovi proizvodi imaju jasnu oznaku o smanjenju ambalaže.
Lidl Srbija je deo Švarc grupe i prati strategiju ”REset Plastic“ za odgovorno upravljanje plastikom, koja je usmerena na pet oblasti delovanja: od izbegavanja upotrebe plastike, recikliranja i uklanjanja iz prirode, do podsticanja ekoloških inovacija i edukacije u ovoj oblasti.
Ovom strategijom, kompanija je definisala dva cilja u vezi sa plastičnom ambalažom Lidl brendova koje treba da ispuni do 2025. godine, a to su: smanjenje upotrebe plastike za 20 odsto i 100 odsto reciklabilna ambalaža.
Smatramo da velike kompanije imaju veliki uticaj na održivi razvoj i da treba da iskoriste svoje resurse za edukaciju zajednice i primenu dobrih praksi. Mi smo zato odlučili da ponudimo potrošačima „zelene“ alternative – na Lidl pijaci se sada može pronaći i višekratna vrećica za voće i povrće. Osim toga, iz ponude smo izbacili pet proizvoda plastike za jednokratnu upotrebu i smanjili pojedina pakovanja Lidl brendova, a količinu proizvoda ostavili istom. Ovo je samo početak mera koje ćemo preduzeti kada je u pitanju naš asortiman i nadamo se da ćemo motivisati potrošače da zajednički očuvamo okruženje u kome živimo, rekao je Nikola Balaban, izvršni direktor direkcije Nabavka kompanije Lidl Srbija.
„Za bolje sutra“
Kao internacionalni trgovinski lanac, Lidl Srbija u svakodnevnom delovanju, osim ekonomskih, u obzir uzima i društvene i ekološke faktore. Kroz moto odgovornosti „Za bolje sutra“, kompanija Lidl Srbija se trudi da na duge staze gradi strategiju društveno odgovornog poslovanja koja treba da ima pozitivan uticaj na celokupno okruženje. Lidlove društveno odgovorne aktivnosti zasnivaju se na pet stubova: asortiman, zaposleni, životna sredina, društvo i poslovni partneri.
Broj 71, jun 2020.
Sasvim je nepotrebno bilo kome bacati na sto floskulu da je „dug zao drug“. Nema onoga ko o tome ne zna. Ali – kad dođu teška vremena, kao što celo...
Broj 71, jun 2020.
Srbija je u maju izdala obveznice na stranim finansijskim tržištima u visini dve milijardi evra za period od sedam godina sa efektivnom kamatom od ...
Broj 71, jun 2020.
Preživesmo. Vanredno stanje i najduži policijski časovi u novijoj srpskoj istoriji, a i istoriji kao takvoj, najzad su iza nas. Ali šta sada, šta d...
Broj 71, jun 2020.
U kriznim situacijama kao što je pandemija COVID-19, vidimo da su se svi ujedinili kako bismo što lakše i brže prebrodili ovu zaista tešku situacij...
Broj 71, jun 2020.
Moje iskreno mišljenje je da je država morala da pomogne više malim i srednjim preduzećima jer su ona okosnica privrede u svakoj državi, pa i na&sc...
Broj 71, jun 2020.
Kao neko ko je nekoliko godina radio na razvoju vakcina mogu da kažem da taj proces nije nimalo jednostavan niti brz i može da potraje i po 20 godi...
Broj 71, jun 2020.
Pandemija je za digitalizaciju u Srbiji učinila više nego bilo koji državni program. Promenila je iskustvo ljudi, koji su se prvi put našli u prili...
Broj 71, jun 2020.
Sada је kriva korona – strukturne anomalije sistema volšebno će biti zaboravljene, dok će ekonomski model razvijenih zemalja ostati neupitan. Uprav...
Broj 71, jun 2020.
Dosta je nepoznanica koje nosi ova epidemija. Na delu je prilagođavanje u pokretu, pogotovo u industrijskim sektorima koji su pretrpeli najveći pad...
Broj 71, jun 2020.
Tokom prošle godine 549 javnih preduzeća napravilo pet miliona evra gubitka uz 244 miliona evra subvencija, dok su tokom 2018. godine javna preduze...
Broj 71, jun 2020.
Hirurške maske koje su nekada zdravstvene ustanove mogle da kupe za manje od 2 dinara, sada su spremne da plate i do 30 puta više. Ipak, mnoge boln...
Broj 71, jun 2020.
Na početku da krenemo od toga kako smo se našli ovde gde smo se našli. Čini mi se da mi živimo u jednom institucionalnom rasulu, naše društvo je u ...
Broj 71, jun 2020.
Možda je zaista gavran, a ne grlica, glavni junak priče o Nojevoj barci? Bolji je letač i pametniji od grlice. Po toj teoriji, Noje je iz marketin...
Broj 71, jun 2020.
Knjige daju nova i šire stara znanja, ali time često i negiraju i preinačavaju ona koja smo imali, razarajući predrasude, stereotipe i prećutkivanj...
Broj 71, jun 2020.
Popularnost ova kuća stiče 2012. godine sa rediteljem Goranom Paskaljevićem i filmom „Kad svane dan“ snimljenim u ovom objektu. I tako velelepno zd...
Broj 71, jun 2020.
Imali su mladost, snagu i entuzijazam. Roseti je imao i snažnu harizmu koja ga je postavila u centar Bratstva prerafaelita. Magični realizam njihov...
Broj 71, jun 2020.
Imala sam partnera iz tog klastera, te su mi sve nijanse sprege mama-sin poznate. Pa iako sam podmirivala sve njegove prohteve, mnogo sam žvanjkala...
Broj 71, jun 2020.
Sve je počelo tako šta ja zapravo nisam temeljno shvatala pojam „white water raftinga“. U suštini, znala sam šta je splavarenje, ali i mislila u sv...
Broj 71, jun 2020.
Prvi korak je uvek otvorenost da se zaista iskreno čuje šta mi taj drugi govori. To znači ne samo da sedim mirno i ne upadam drugom u reč, a u stva...
Nema komentara