Zeleni vodonik će biti ključni sastojak u dekarbonizaciji različitih sektora koji zahtevaju fizička goriva i koji se ne mogu elektrifikovati. Dugolinijski avio-saobraćaj i brodski transport će zahtevati niskougljenična molekularna goriva kao zamenu za fosilna. Proizvodnja gvožđa će zahtevati niskougljenični reduktor, poput vodonika, kako bi zamenila ugalj i prirodni gas. Glavni izazov u ovome je trošak – korišćenje zelenog vodonika trenutno je skuplje od fosilnih goriva
Kako ocenjujete značaj strategije Srbije za proizvodnju zelenog vodonika za energetsku tranziciju? Koje bi benefite mogao doneti domaćem energetskom sistemu u kontekstu globalnih trendova?
Strategija Srbije za proizvodnju zelenog vodonika predstavlja ključni korak ka energetskoj tranziciji i usklađivanju sa evropskim i globalnim ciljevima dekarbonizacije, obezbeđujući zakonsku regulativu za pokretanje proizvodnje i korišćenja zelenog vodonika. Na globalnom nivou, potražnja za zelenim vodonikom raste i svetske organizacije za klimatske promene i energiju, poput IPCC i IEA smatraju da će isti biti neophodan da se dostignu ciljevi neto nulte emisije CO2 do 2050.
Koji su ključni faktori koje bi Srbija trebalo da uzme u obzir prilikom razvoja i implementacije ove strategije?
Razvoj infrastrukture za proizvodnju i distribuciju zelenog vodonika zahteva značajne investicije, a privlačenje ulagača moguće je kroz podsticaje, subvencije i jasne regulative koje olakšavaju integraciju zelenog vodonika u energetski sistem. Strateška partnerstva sa zemljama i kompanijama sa razvijenim tržištima mogu doprineti sticanju potrebnih znanja i tehnologija za razvoj sektora.
CWP je lider u globalnim projektima zelenog vodonika. Možete li podeliti primere uspešnih projekata i kako globalna iskustva mogu doprineti širenju tržišta zelenog vodonika?
CWP trenutno ima najveći portfolio projekata zelenog vodonika u razvoju na globalnom nivou i započeo je razvoj Australian Renewable Energy Hub-a (AREH), projekta od 26 GW i površine od 6,500 km², koji je danas u deljenom vlasništvu sa BP-om.
Naša strategija je da obezbedimo i razvijamo najbolje obnovljive resurse širom sveta. Ovi projekti će omogućiti najjeftiniju zelenu električnu energiju na tržištu, a ona najjeftiniji zeleni vodonik. Pošto mesta koja su veoma vetrovita i sunčana obično nemaju mnogo stanovnika, pa ni mrežu, koristićemo ovu jeftinu električnu energiju i vodonik za proizvodnju zelenih transportabilnih proizvoda.
Koji su ključni faktori koji utiču na ekonomsku isplativost zelenog vodonika? Da li postoje specifična tržišta koja se razvijaju brže i šta ih čini uspešnijima?
Zeleni vodonik će biti ključni sastojak u dekarbonizaciji različitih sektora koji zahtevaju fizička goriva i koji se ne mogu elektrifikovati. Dugolinijski avio-saobraćaj i brodski transport će zahtevati niskougljenična molekularna goriva kao zamenu za fosilna. Proizvodnja gvožđa će zahtevati niskougljenični reduktor, poput vodonika, kako bi zamenila ugalj i prirodni gas. Glavni izazov u ovome je trošak – korišćenje zelenog vodonika trenutno je skuplje od fosilnih goriva.
Naučni konsenzus je da emisije CO2 iz fosilnih goriva uzrokuju globalno zagrevanje i to ima ekonomsku cenu. Tu cenu tradicionalno plaća društvo – to je tzv. „eksternalija“ u ekonomiji. Kako CO2 nije uračunat u cenu, cena fosilnih goriva je veštački niska već jako dugo. Na neki način, fosilna goriva su subvencionisana od strane društva.
Međunarodna pomorska organizacija priprema set regulativa koje će verovatno smanjiti razliku u ceni između zelenog amonijaka i standardnog brodskog goriva. U avio-industriji, EU je već uvela mandate koji će do 2035. obavezati avio-kompanije da koriste određeni procenat održivih avio-goriva, od kojih će deo morati da dolazi iz zelenog vodonika. Evropa je takođe donela niz mandata koji će do 2030. obavezati postojeću proizvodnju sivog vodonika da delimično pređe na zeleni. Ono što je potrebno jeste jasna i dugoročna regulatorna osnova koja u cenu svakog proizvoda uključuje trošak globalnog zagrevanja. Tržište će se pobrinuti za ostalo.
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs
Na dobro poznatoj lokaciji tržnog centra Mercator na Novom Beogradu, ponovo je otvorena jedna od omiljenih dm drogerija u gradu! I ovog puta, novo dm otvaranje propraćeno je humanitarnom notom, te će poznati...
I ove godine, kompanija Imlek je pokazala humanost darujući mlečne paketiće mališanima iz SOS Dečijeg sela Sremska Kamenica, Prihvatilišta za decu Beograda i Centra za zaštitu odojčadi, dece i omladine u Zve...
Kompanija wienerberger je globalni lider kada je u pitanju proizvodnja proizvoda od opeke, odnosno tradicionalnih građevinskih materijala i slovi za jednog od vodećih proizvođača građevinskih materij...
ProCredit Banka Srbija jedna je od 8 banaka i 3 lizing kompanije, koje su u partnerstvu i saradnji sa Ministarstvom privrede i Razvojnom agencijom, privrednim subjektima omogućile povoljne krediti i bespovra...
Prosečna kamatna stopa po kojoj se Srbija zaduživala prošle godine iznosila je 4,1 odsto, što je drastično više u poređenju sa prosekom Evropske unije gde je iznosila 2,3 odsto, i evrozone, gde je bila 2,2 odsto....
Nekadašnji rektor Beogradskog univerziteta Branko Kovačević često je opisivao svoju poziciju da je kao engleska kraljica, želeći time da pojasni da prvi čovek univerziteta nema velike nadležnosti u situaciju u kojoj se nalazi domaće visoko obrazovanje, sa dezintegrisanim univerzitetom i ...
Vlast vešto koristi blokadu zgrade RTS, jer sad imamo ogoljeniju propagandu u informativnom programu. Iako su protesti opasni za režim jer pokazuje da se može protestovati bez rizika od izbijanja velikog nasilj...
Zaposleni na Radioteleviziji Srbije (RTS) okupljeni oko neformalne organizacije "Naš pRoTeSt" saopštili su danas da su zabrinuti zbog činjenice da im se niko od rukovodstva od po...
U montipajtonovskom i ciničnom stilu reagovanja na opravdane zahteve društva, Vučićevo ministarstvo spoljnih poslova se žali stranim institucijama kako bi im pom...
NOVA EKONOMIJA
prtplatite se za čitanje premium sadržaja
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rsInforamcije koje imaju dodatnu vrednost
Koristimo kolačiće kako bismo osigurali da vam pružimo najbolje iskustvo na našoj veb stranici. Ako nastavite da koristite ovaj sajt, pretpostavićemo da ste saglasni sa tim.Ok