Sladoled i đelato, da li je to ista poslastica? Godinama se svakog leta vodi rasprava na društvenim mrežama da li je „đelato“ samo italijanski naziv za hladnu poslasticu, ili ipak postoji razlika i u recepturi.
Beograd ima nekoliko đelaterija i stručnjaci za sladoled kažu da to nisu sladoledžinice.
Iako i jedni i drugi ugostitelji prave poslastice sa istom namenom – osveženje i rashlađenje tokom letnjih dana – u pitanju su ipak različiti proizvodi.
Mladen Stojsavljević godinama proizvodi đelato, a zanat je naučio u Italiji, od porodice koja ga tradicionalno pravi decenijama.
Za Novu ekonomiju tvrdi da je razlika između sladoleda i đelata „očigledna“.
Foto: Paola Felix Meza
„Recimo, u količini mlečne masti. Đelato ima od šest do devet posto masti, dok sladoled ima manje. Takođe, procenat vazduha u đelatu ne sme da bude veći od 20 odsto. Kod, da kažem, običnog sladoleda taj procenat može da bude i sto odsto. A što manje vazduha, to puniji i kremastiji ukus.“
Mladen kaže da se u Italiji priprema zakon koji obavezuje proizvođače da ukoliko njihov slatikiš ima više vazduha od propisanog – proizvod ne smeju da nazivaju đelatom.
„Vidimo i kod nas na ambalaži proizvoda razliku jer su i naši proizvođači u obavezi da naznače koliko je proizvod težak, u mililitrima i gramima. Tu vidimo koliko vazduha ima u sladoledu, (da može da ima) 500 grama na 250 mililitara“, objašnjava Stojsavljević.
Naš sagovornik kaže da postoji i druge brojne razlike, pre svega u načinu proizvodnje, ali i procesu pripreme baze.
Nešto sasvim treće, što većina takođe krsti kao sladoled, jeste sorbe. Reč je o najstarijoj osvežavajućoj poslastici na svetu u kojoj nema mleka, već sirupa i sitnog leda, a potiče još od 350. godine p.n.e. a u toplim letnjim danima njime su se osvežavali Persijanci i Grci.
Sladoled kakav poznajemo i konzumiramo danas, nastao je tek polovinom 20. veka.
Nekada sa bakama i mamama, braćom i sestrama, danas sa svojom decom, malo je onih koji nisu pred Uskrs, jedan od najvećih hrišćanskih praznika, farbali jaja. Mnogi se sećaju kako su kao mali farbali jaja koj...
Od najskupljeg čokoladnog jajeta koje novac može da kupi do najfinijih Faberže remek-dela, svet je video neka zaista neverovatna uskršnja jaja.Idemo u susret Uskrsu, trenutku kada treba da farbamo jaja, ...
Ukoliko ste mislili da je točenje piva samo jedan „jednostavan potez“, Heineken® PourFection Lab događaj najbolji je pokazatelj da je ipak reč o pravoj umetnosti. Uzbudljivo takmičenje, održano u Beogradu ok...
Izložba Paralelni tokovi, Wiener Art kolekcije, otvorena je sinoć u Umetničkoj galeriji Narodnog muzeja Kruševac i predstavilja 50 pažljivo odabranih umetničkih radova koji se kreću u širokom rasponu od klas...
NOVA EKONOMIJA
prtplatite se za čitanje premium sadržaja
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rsInforamcije koje imaju dodatnu vrednost
Koristimo kolačiće kako bismo osigurali da vam pružimo najbolje iskustvo na našoj veb stranici. Ako nastavite da koristite ovaj sajt, pretpostavićemo da ste saglasni sa tim.Ok