
Milijarder poklanja radnicima udeo u firmi
Trevor Milton, osnivač i predsednik korporacije "Nikola" koja se bavi proizvodnjom električnih kamiona, odlučio je da pokloni šest miliona deonica radnicima, piše portal 021.rs. Deonice će dob...

Trevor Milton, osnivač i predsednik korporacije "Nikola" koja se bavi proizvodnjom električnih kamiona, odlučio je da pokloni šest miliona deonica radnicima, piše portal 021.rs. Deonice će dob...
-270x152.jpg)
Epidemiolog i član Kriznog štaba Predrag Kon upozorio je da je u Srbiji stanje daleko od povoljne epidemiološke situacije i apelovao na gradjane da i dalje sprovode mere kako bi se sprečila povećana aktivnost virusa, piše agencija Beta."Broj koji se testira u kovid ambulantama Beograda na dnevnom nivou zbog sumnji na kovid ne opada poslednje dve nedelje. Sa povratkom putnika iz inostranstva i polaskom u školu moguće je da dodje do povećane aktivnosti virusa", naveo je on u objavi na svom Fejsbuk profilu, a preneo je N1.Mere se zato moraju sprovoditi, kako je rekao Kon, posebno zabrana okupljanja više od 30 osoba, koja je, uz strogo poštovanje protivepidemijskih mera, odobrena samo bioskopima i svim institucijama kulture u većem broju."Nema povoljnijeg trenutka za polazak u škole, jer će se za svega nekoliko nedelja situacija verovatno nešto pogoršati. Postoje, sada već ponovljeni pokazatelji da mladja deca nisu dobri prenosioci virusa, a iskustva iz vrtića je da deca ekstremno retko obolevaju od kovida 19 i to uglavnom sa blagim simptomima", dodao je.Kon je apelovao da svi zajedno sprečimo ponovno punjenje bolnica "koje pod naletom epidemije postaju kovid bolnice", kako bismo pomogli, kako je rekao, sebi i zdravstvenim radnicima."Apel, molba pa i preklinjanje za razumevanje posebno mladih ljudi. Možemo mi to... S velikim poštovanjem zbog dosadašnjeg trpljenja i razumevanjem zbog sve ogorčenosti", zaključio je Kon.

Hiljade protivnika nošenja maski i restriktivnih mera u borbi protiv korona virusa izašle su danas na ulice u više evropskih gradova, a najviše ih je bilo u Berlinu gde je interve...

Elon Musk predstavio je svinju Gertrudu sa računarskim čipom veličine kovanice u njenom mozgu, kako bi demonstrirao svoje ambiciozne planove za stvaranje funkcionalnog interfejsa mozak-mašina, prenosi Radio Slobodna Evropa.„To je poput Fitbita u vašoj lobanji sa malo žica“, rekao je preduzetnik milijarder tokom internetske prezentacije.Njegov startap Neuralink prijavio se za pokretanje eksperimenta na ljudima 2019. godine.Interfejs može da omogući ljudima sa neurološkim oboljenjima da kontrolišu svoje misli na telefonu ili računaru.Musk tvrdi da bi se takav čip na kraju mogao koristiti za lečenje stanja kao što su demencija, Parkinsonova bolest i povrede kičmene moždine.Istovremeno, dugoročna ambicija je smisliti ono što Musk naziva „nadljudskom spoznajom", u delu koji se odnosi na borbu protiv veštačke inteligencije toliko moćne da može uništiti ljudsku rasu. Gertruda je jedna od tri svinje u torovima koje su učestvovale u Muskovim onlajn demonstracijama.Trebalo joj je vremena da se pokrene, ali dok je jela i njuškala slamu, aktivnost se pojavila na grafikonu koji je pratio njenu nervoznu aktivnost. Tada je uglavnom ignorisala svu pažnju oko sebe, prenosi BBC.Procesor u njenom mozgu šalje bežične signale, što ukazuje na neuronsku aktivnost u njušci dok traži hranu.

Ni nepristojni nadimci, ni lascivne šale, ni intimna pitanja, a ni neželjeni dodiri - ništa ne bi trebalo da bude prisutno na radnom mestu. A šta kada jeste? Istraživanja kažu, žena će r...

Više od polovine preduzeća u Srbiji je značajno pogođeno krizom zbog pandemije korona virusa, a najugroženija su preduzeća sa manje od 10 zaposlenih. I pored mera države za podršku privredi, vl...
Prošlu godinu EPS je završio sa gubitkom od 33 miliona evra, umesto planirane dobiti od oko milion evra. Nema nažalost objašnjenja zašto je planirani dobitak bio tako mali. Poređe...
Naš čovek kada reši da ode na odmor, on voli i da potroši, da pojede, da popije, da se provede. Stranac neće, on je limitirao svoj budžet, a pogotovu što stiže s uverenjem da je u...

Ministarstvo finansija je u periodu nakon 2015. godine mesečno izveštavalo o postignućima ekonomije Srbije. Tako ste mogli da vidite ko su najveći izvoznici, kakvo je detaljno stanje javnog duga, javn...

U Švajcarskoj je mogao da živi zapadni san: radi u „fabrici ideja“, proputovao je ceo svet, zaradio puno novca, a onda mu to više nije bio motiv. U jednom trenutku počela su da mu n...

Povoljni ekonomski vetrovi koji su duvali do krize prestali su, a potezi vlasti u privrednoj sferi pokazali su da ona nema pravi odgovor na ekonomski sunovrat izazvan koronom. Finansijska tržišta su v...

Većina firmi veruje da će se oporaviti u periodu do godinu dana. Najteže pogođeni sektori (turizam, saobraćaj i skladištenje, i kreativna industrija) očekuju duže vreme oporavka. Strategija oporavka o...
Auto-industrija i u Srbiji i u svetu posle pandemije više neće izgledati isto, već sada se uveliko menja. Njena dalja transformacija, koja će zahtevati inovativnija rešenja i manje intenzivnu p...

Proizvodnja modela "500 L" u fabrici Fijat Krajsler automobili Srbija (FCA) u Kragujevcu biće nastavljena od 2. septembra, kada se radnici vraćaju na posao posle pauze koja traje od 20. jula, javlja agencija...

Akcionarsko društvo "Infrastruktura železnice Srbije" saopštilo je da je napravilo aplikaciju "Pružni prelazi", koja korisnicima pruža potpune informacije o svim pružnim prelazima u Srbiji i ta...

Privredna komora Srbije dodelila je Mlekari Šabac žig "Čuvarkuća", za osam brendova, čime je potvrdila natprosečan kvalitet mlečnih proizvoda stvorenih u potpunosti od domaćih resursa, saopštila je ta kompanija.Mlekara Šabac je među prvih pet kompanija sa najviše prijavljenih proizvoda, a žig "Čuvarkuć"a dobijen je za sirne namaze Sirko i A la kajmak, Mladi sir, Mediteraneo sir, Mediteraneo morska so sir, Poppy-čokoladno mleko, kao i za Šabački i ABT jogurte. "Visokokvalitetno sirovo mleko otkupljujemo od 700 farmera čime ih osnažujemo da ostanu na selu i razmenjujemo sa njima sva iskustva koja smo decenijama sticali u mlekarstvu. Znanje koje se koristi u proizvodnji je takođe naše, kod nas u timu rade već generacije ljudi najčešće iz istih familija, tako da su tu majke, ćerke, očevi i sinovi, što nas čini jednom pravom porodičnom proizvodnjom, a opet i industrijom zbog svoje veličine", izjavio je Dragan Šašić, generalni direktor u Mlekari Šabac.Dodao je da je održivo poslovanje moguće u Srbiji kada se zasniva na 100 odsto domaćem kapitalu, sirovinama, resursima i znanju."Želim da se zahvalim Privrednoj komori Srbije na ovoj inicijativi jer verujem da će 'Čuvarkuća' zaživeti kao oznaka i opstati u narednim godinama, a takođe želim da se zahvalim i potrošačima na dosadašnjem devedesetogodišnjem poverenju i dobrom ukusu", dodao je Šašić.Mlekara Šabac godišnje prerađuje 50 miliona litara sirovog mleka sa domaćih farmi i plasira više od 20 hiljada tona gotovih mlečnih proizvoda na tržišta Srbije, Evrope, Rusije i Carinske unije, kao i na teritoriji Jadranskog regiona i u Sjedinjenim Američkim Državama. Pravo na korišćenje žiga "Čuvarkuća" u okviru projekta "Stvarano u Srbiji" dobilo je 75 domaćih proizvoda, kao potvrdu kvaliteta i domaćeg porekla, saopštila je Privredna komora Srbije.Odluku je, na prvoj sednici, doneo Savet za odlučivanje o pravu korišćenja kolektivnog žiga "Čuvarkuća" u kome su stručnjaci iz oblasti tehnologije, marketinga, kreativne industrije, zaštite potrošača i zaštite životne sredine."Čuvarkuća je garant proizvođačima i potrošačima i dokaz da je više od 80 odsto vrednosti proizvoda stvoreno u Srbiji. Na ovaj način podižemo ukupnu snagu privrede, dajemo podsticaj ne samo velikim, nego i malim preduzećima koja su u dobavljačkom lancu, ali i izlaze samostalno na tržište. Sa Čuvarkućom domaći brend biće ojačan i dodatno istaknut", rekao je Mihailo Vesović, predsednik Saveta i direktor Sektora za strateške analize, usluge i internacionalizaciju PKS.On je dodao da još dodatnih 150 proizvoda čega odluke tehničke komisije i Saveta, kao i da će već početkom jeseni oko 250 domaćih proizvoda nositi ovu oznaku.

Srbin iz Čikaga je kupio stan na Vračaru, koji je na licitaciji prodala javna izvršiteljka Mirjana Dimitrijević, a već tri godine nije u mogućnosti da se uknjiži kao vlasnik, prenosi portal Nova.rs. U pitanju je stan iz koga je 2018. godine iseljena Silvana Maurer, a o njenom slučaju su tada pisali mnogi mediji. Nikola Andrić iz Čikaga je na javnoj licitaciji, koju je organizovala izvršiteljka Mirjana Dimitrijević kupio stan u Bulevaru Kralja Aleksandra za 150.000 evra. Navodi da je za licitaciju video na sajtu „doboš.rs“, a brat je u njegovo ime učestvovao na licitaciji gde je ponudio ubedljivo najveću sumu. Dodao je i da su nakon toga kontaktirali izvršiteljku da je obaveste da još uvek nisu upisani u katastar, ali je ona odgovorila da je njen posao završen po prodaji nekretnine i da je ona dostavila katastru sve papire neophodne za upis vlasništva.Sve što treba da znate o izvršiteljima, a niko vam nije rekao “Posle mesec dana od dana kupovine, mom bratu Milošu Andriću, formalnom vlasniku stana, jer on je kupio stan za mene na licitaciji, počinju da stižu pozivi na njegov mobilni telefon sa skrivenog broja i muškarac grubog glasa mu govori rečenice kao što su: moraš da platiš 10.000 evra da bi bio upisan kao vlasnik nad stanom u katastru jer ako ne platiš odugovlačićemo ti upis 20 godina i na kraju ćeš ostati bez stana, moraš platiti 10.000 evra da bi ti se ubrzao proces upisa… Posle dva, tri meseca usledili su pozivi sa rečenicama, hajde plati spustili smo ti na 7.000 evra i bićeš upisan za jedan dan, mali, nemoj da se igraš sa nama mi smo vlast i ništa nećeš moći da uradiš dok ne platiš 7.000 evra… Potom, Miloše, znamo sve o tebi, platićeš 7.000 evra pre ili posle jer nikada nećeš biti upisan kao vlasnik stana dok ne platiš 7.000 evra. Slične pretnje i ucene trajale su do pre oko godinu dana, uvek sa skrivenog broja i uvek isti glas po rečima mog brata Miloša”, naveo je Nikola za portal Nova.rs.U pitanju je stan iz koga je 2018. godine iseljena Silvana Maurer, koja je tvrdila da je tada na prevaru njen stan pod hipoteku dao bivši podstanar, koji je falsifikovao papire. Iseljenje je tada urađeno uz podršku velikog broja policajaca, koji su sačekali Silvanu u hodniku zgrade, kada se vraćala iz prodavnice i nisu joj dozvolili da izađe iz zgrade, niti da uđe u stan. O tom slučaju je pisao i dnevni list Danas – OVDE. Nikola Andrić je rekao za portal Nova.rs da je ceo slučaj ucenjivanja i traženja mita prijavio policiji opštine Vračar. „Od tog dana kada smo prijavili slučaj policiji, nikada nismo dobili opet poziv od osobe iz katastra koje nam blokira upis vlasništva nad stanom, koji smo kupili za 150.000 evra. Da li postoji neka konekcija između policije i tog lica, ja ne znam i ne mogu da govorim o tome, ali sve ukazuje da je ova organizacija mnogo veća i moćnija no što ja mogu da zamislim”, dodao je Nikola i rekao da je razgovarao i sa sekretaricom načelnika katastra, koja mu je rekla da oni uopšte nemaju nameru da uzmu njegov predmet u rad i da zakon kod njih ne važi ništa. Novinari portala Nova.rs su pokušali i da stupe u kontakt sa Mirjanom Dimitrijević, javnom izvršiteljkom, preko koje je kupljen stan, ali nisu mogli da je dobiju ni na mobilni, ni na fiksni telefon.

Prema rezultatima novog istraživanja Norveški institut za istraživanje prirode (NINA), saopštio je da bi farbanje crnom bojom jedne od ukupno tri lopatice na vetroturbinama smanjila smrtnost ptica za čak 70 odsto, piše Energetski portal. Prema njihovom istraživanju, zbog veće vidljivosti vetrenjača, one bi lakše izbegle sudar.Naučnici predviđaju da bi ovo saznanje imalo ogroman značaj za ugrožene vrste poput orlova belorepana.Spašavanje ptica od vetroturbina je, prema nalazima Norvežana i ultraljubičasto osvetljenje, kao i raspored neophodne infrastrukture za vetroelektrane.Istraživač Roel Mej smatra da će se praćenjem projekta pre i posle izgradnje i aktivnom primenom mera izbeći "zona konflikta".Dodaje da odgovornost korišćenja vetroenergije u skladu sa prirodom leži i na industriji i na vladi Norveške.Prema saznanjima biologa, vetroturbine dovode u opasnost opstanak više od 9 hiljada vrsta ptica i 888 vrsta šišmiša u svetu.Podjednako ih ugrožavaju direktni sudari, pomeranje mesta gde se hrane i gnezde, prepreke u kretanju ili degradacija i gubitak staništa.

Usled ekonomskih nesigurnosti koje se očekuju ove jeseni, Nova ekonomija je pokrenula serijal tekstova o uticaju pandemije na tržište rada u Srbiji. Prema rezultatima prve ankete koju smo sproveli u avgustu, skoro dve trećine ljudi strahuje zbog gubitka posla zbog krize koju je izazvao koronavirus.ANKETA JE I DALJE OTVORENA I DOSTUPNA OVDE Nešto manje ispitanika, približno 36 odsto se ne plaši da će izgubiti posao zbog kovid-krize.U anketi u kojoj je učestvovalo stotinak ljudi, odgovori na pitanja "Da li poznajete osobe koje su izgubile posao kao posledicu epidemije u Srbiji?" i "Koliko takvih osoba pozajete?" su ravnomerno raspoređeni.Malo više od 38 odsto ispitanika (38,27 odsto) ne poznaje nikoga ko je u trenutnoj krizi izgubio posao, do tri osobe koje su otpuptene u proteklih nekoliko meseci poznaje oko 32 odsto anketiranih, dok 29,63 poznaje više od troje ljudi koji su izgubili zaposlenje od februara do danas.Što se tiče uticaja pandemije na tržište rada u Srbiji, građani su najčešće zabrinuti da bi kriza mogla da potraje, a da bi nesigurnost zbog toga mogla da se prelije i na našu zemlju.Građani strahuju i da će najveći broj otpuštanja biti zabeležen u privatnom sektoru, da će doći do smanjenja plate zbog krize, Dodatno, kao glavni potencijalni problem u bliskoj budućnosti vide i pogoršanje uslova na tržištu rada zbog velike potražnje, naročito u automobilskoj industriji."Imam osećaj da će neke struke slične mojoj potpuno izgubiti na značaju", naveo je jedan ispitanik. "Poslodavci su svesni situacije u kojoj na tržistu imaju po prvi put visak radne snage za odredjena radna mesta, nuciće niže zarade, svesni da ce kandidati bez posla biti prinuđeni da ih prihvate", dodaje drugi.Građani žele da znaju i "koliko dugo se moze fingirati da je stanje u ekonomiji normalno i ne previše pogođeno krizom", ali i da li će "manji protok novca u svim sferama privrede, uz izuzetak IT industrije i domaćeg turizma, stvoriti domino efekat koji će pogoditi, u manjoj ili većoj meri, svaki sloj stanovništva".Nova ekonomija vas i dalje poziva da nam šaljete svoja iskustva i komentare putem našeg portala ili društvenih mreža.

Godišnjim smernicama koje neće biti javne biće utvrđeno čija će se imovina proverati, njih će donositi direktor Poreske uprave, ali postupak može da se pokrene i na osnovu prijave građana ili neke institucije, piše portal Slobodna Evropa.Vlast u Srbiji ocjenjuje da će Zakon o utvrđivanju porekla imovine biti oštar mač u borbi protiv korupcije i da neće biti selektivnih meta.Ko ne bude mogao da dokaže da je na zakonit način stekao imovinu, ostaće bez tri četvrtine njene vrednosti.Ako sud utvrdi da je imovina stečena krivičnim delom, biće oduzeto sva imovina koja je stečena na taj način.Za proveru imovine zaduženo je posebno odeljenje u Poreskoj upravi, a uskoro se očekuje da bude izabran rukovodilac tog odeljenja.KO JE SVE NA UDARUPrema tom zakonu, na udaru će se naći oni za koje se posumnja ili utvrdi da za najviše tri uzastopne godine, ima razliku veću do 150 hiljada evra između povećanja imovine i prijavljenih prihoda. Zakon predviđa da se poreskom stopom od čak 75 posto oporezuje nezakonito stečena imovina.Ona predstavlja razliku između prijavljenih prihoda i povećane imovine čije se poreklo ne može dokazati. Ako se pojavi sumnja da je izvršeno krivično delo, Poreska uprava o tome obaveštava policiju, a Poresku policiju javno tužilaštvo.U odeljenju Poreske uprave biće i ljudi iz MUP-a, NBS, Uprava za sprečavanje pranja novca, Agencije za borbu protiv korupcije, Republičkog geodetskog zavoda, Agencije za privredne registre i Centralnog registra hartija od vrednosti.POLTIČKI MARKETING JE SVUDA OKO NAS"Ako žele da uvere javnost u iskrenost svojih namera zakon bi pre svega morao biti primijenjen na one koji vrše javne dužnosti", kaže profesor Ekonomskog fakulteta u penziji Ljubomir Madžar. Podseća da su političari svesni da donošenje tog zakona uvek donosi i političke bodove, pa može da bude i opasno oruđe da se obruše na nekoga ko im ne odgovara."Zakon je potpuno nepotreban jer je Srbija i do sada imala mehanizme i institucije za utvrđivanje porekla imovine. On je politički trik da se Evropskoj uniji pokaže da se Srbija bori protiv korupcije", zaključio je Stevan Dojčinović, glavni urednik portala KRIK.Zakon o utvrđivanju porekla imovine i posebnom porezu, usvojen je 29. februara, a stupio je na snagu 11. marta, a primena počinje godinu dana nakon stupanja na snagu.NA ZAKON O POREKLU IMOVINE SRBIJA ČEKA 17 GODINA
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rs Inforamcije koje imaju dodatnu vrednost
POGLEDAJ SVE