Srbija

NBS objavila listu sistemski značajnih banaka u 2020. godini

Narodna banka Srbije objavila je listu devet banaka koje smatra „sistemski značajnim", što znači da bi pogoršanje njihovog finansijskog stanja ili prestanak rada imali ozbiljne negativne posledice na stabilnost finansijskog sistema. Kao i prošle godine, sistemski značajnim proglašene su Banca Intesa, Unicredit, Komercijalna, Societe Generale, Vojvođanska, Rajfajzen banka, AIK banka, ERSTE banka i Poštanska štedionica. Od banaka koje su identifikovane kao sistemski značajne u Republici Srbiji zahteva da održavaju dodatni osnovni akcijski kapital u visini od 1% ili 2% rizične aktive banke, u zavisnosti od stepena njihove sistemske značajnosti.Za Intezu, Unikredit i Komercijalnu banku ovaj procenat iznosi dva odsto, a za sve ostale sistemski značajne banke jedan odsto.Narodna banka Srbije, najmanje jednom godišnje, preispituje zaštitni sloj kapitala za sistemski značajne banke i metodologiju za utvrđivanje sistemski značajnih banaka.Kori Udovički: Krediti nedostižni za većinu privrede

Priče i analize

Tehnologija i pravo

U filmu Elizijum, čija se radnja dešava u dalekoj budućnosti, glavni lik Maks (Met Dejmon) učini krivično delo zbog kojeg biva izveden pred sud. Sudija, međutim, nije čovek, niti postoji porota. Sudski postupak vodi mašina koja na osnovu visoko razvijene veštačke inteligencije efikasno barata pravnim propisima, razmatra sve aspekte slučaja i analizira da li okrivljeni laže ili govori istinu. Umetnički doprinos filma je upitan, ali film predstavlja dobar prikaz kako ljudi percipiraju dalji razvoj modernih tehnologija i mogućnost njihove primene u pravu. Iako smo sada daleko od ovakvog scenarija, nesporno je da, kao i u drugim oblastima, informacione tehnologije imaju veliki uticaj i na sektor pravnih usluga. Pravnici koje, većinski, karakteriše konzervativan pristup vođenju biznisa, sve više usvajaju moderna tehnološka rešenja, svesni vrednosti koju donose.  Paleta IT alatki za pravnike je široka i obuhvata softvere za internu upotrebu kao i platforme za direktno pružanje usluga klijentima. Sva ova rešenja označavamo terminom Legal Tech. Legal Tech industrija beleži eksponencijalan rast. U okviru Legal Tech-a, formiraju se podoblasti prema vrsti tehnologije i primeni koju ona ima u sektoru pravnih usluga. Jednu važnu podoblast čine alatke za bržu izradu pravnih dokumenata poznate kao softveri za automatizaciju dokumenata (document automation software). Softveri za automatizaciju dokumenata danas imaju sve širu primenu među pravnicima, HR službenicima i menadžerima, jer im omogućavaju da kreiraju pravne dokumente visokog kvaliteta brzo, uz manji trošak i uz minimalan rizik da naprave grešku.Uzmimo za primer direktora male ili srednje kompanije ili HR službenika veće kompanije koje sa novim radnikom želi da zaključi ugovor o radu. Oni bi mogli da potraže neki ranije napravljen ugovor ili templejt među svojim fajlovima, pročešljaju sve njegove odredbe, provere da li su u skladu sa važećim propisima koji su se u međuvremenu menjali i zatim taj dokument prilagode uslovima pod kojima novi zaposleni zasniva radni odnos. Ovaj proces oduzima dosta vremena, a direktor, odnosno HR službenik, verovatno nemaju pravničko znanje potrebno za ocenu da li je stari ugovor u skladu sa važećim propisima, niti drafting veštinu koja bi im omogućila da tekst starog ugovora adekvatno prilagode uslovima dogovorenim sa novozaposlenim. Standardna alternativa do sada je bila poziv advokatu da pripremi novi ugovor o radu.     Preduzetnici i kompanije sada imaju i treću opciju – korišćenje usluge bazirane na tehnologiji za automatizaciju dokumenata. Usluga omogućava online pristup radno-pravnim templejtima koje je advokatska kancelarija draftovala i koje redovno ažurira tako da u svakom trenutku budu usklađeni sa merodavnim propisima. Tempelejti su pohranjeni na softversku platformu, kojoj klijent pristupa sa šifrom, aktivira templejt koji mu treba, i popunjava ga odgovarajući na automatski generisana pitanja, prateći pisana uputstva i objašnjenja koja je sastavila advokatska kancelarija. Softver automatski obrađuje odgovore korisnika i na osnovu njih generiše dokument koji je usklađen sa važećim pravnim propisima, bez slovnih i gramatičkih grešaka, formatiran i spreman za štampanje i potpisivanje. Tehnologija automatizacije dokumenata predstavlja jednu od starijih grana Legal Techa. Na globalnom tržištu postoji nekoliko velikih softver provajdera koji diktiraju trendove, i nekoliko desetina manjih kompanija i startapova koji sa svojim specifičnim proizvodima popunjavaju praznine, ali i unose inovacije u ovaj sektor. Ova tehnologija u Srbiji tek treba da nađe širu primenu. Za sada je jedino kancelarija BDK Advokati usvojila softver za automatizaciju dokumenata ne samo za internu upotrebu već i za novu online uslugu, blinkdraft, koja klijentima omogućava da na gore opisani način sami kreiraju dokumenta iz oblasti radnog prava. 

2020

Solidarnost kompanija u 8. nedelji pandemije

CarGo upošljava još 500 ljudi kao odgovor na krizuDirektor kompanije CarGo Technologies Vuk Guberinić rekao je danas da je Korona virus izazvao velike ekonomske posledice i da će zato CarGo već u toku ove nedelje uposliti još 500 ljudi u sklopu svog sistema, koji trenutno ima više od 4.000 ljudi. „Jutros sam dobio informaciju od predsednika udruženja Aleksandra Vučića da se u samo poslednjih nedelju dana javilo 2.874 ljudi za posao. Već ove nedelje će CarGo uposliti 250 ljudi zahvaljujući saradnji sa Udruženjem i nabavci novih automobila“, kazao je Guberinić. On je dodao da će novi Bulter servis uposliti još minimum 250 ljudi u prvoj fazi, dok prema projekcijama razvoja u budućnosti taj broj može da bude veći i od 10.000 ljudi u celoj Srbiji. „Mi verujemo da moramo da upošljavamo umesto da otpuštamo. Naša tehnologija je preduslov da se ljudi samouposle. Jedan od glavnih odgovora na krizu i rešenje nalazi se u tehnologiji i u inovacijama. Dalji razvoj tehnologija koje upošljavaju je neophodan preduslov za dalji razvoj Srbije. Ako neko bude želeo da zaustavlja inovacije, zaustaviće Srbiju“, kazao je on. On je dodao da je CarGo u proteklih 15 dana uposlio 10 novih inženjera i programera kako bi što brže razvili Batler servis za elektronsko poručivanje namirnica iz marketa i restorana. Guberinić je naglasio da im se javio i veliki broj naših ljudi iz dijaspore koji su radili za Uber, Lift i slične servise. Merck donirao 2,4 miliona dinara za medicinsku i zdravstvenu opremuKompanija Merk (Merck), jedna od vodećih svetskih naučnih i tehnoloških kompanija, donirala je 2,4 miliona dinara zdravstvenom sistemu Srbije i tako pružila podršku naporima Vlade Republike Srbije u rešavanju jednog od najvećih izazova sa kojima se ljudi susreću danas. Donacija se realizuje u saradnji sa UNICEF-om, namenjena je za nabavku medicinske i zaštitne opreme za zdravstvene radnike, i danas je isporučena u Srbiji. “Želeli smo da odgovorimo na ono što je trenutno najpotrebnije zdravstvenom sistemu u našoj zemlji. Zahvaljujući partnerima iz UNICEF-a, pomoć smo usmerili na nabavku medicinske i zaštitne opreme, u ovom trenutku neophodne za zdravstvene radnike, koja je i jedan je od prioriteta Ministarstva zdravlja. Želimo da se zahvalimo svim zdravstvenim radnicima na posvećenosti zaštiti zdravlja stanovništva“, izjavila je Ina Bulat, direktorka kompanije Merck u Srbiji. “UNICEF daje svoju punu podršku nacionalnim naporima da se zaštiti stanovništvo, pre svega kroz nabavku kritično potrebne opreme za zdravstveni sistem. Broj kompanija i pojedinaca, koji su se odazvali našem pozivu, govori da u Srbiji postoji izražena svest da je zajedništvo ta snaga koja nam može pomoći. Želim da zahvalim svim kompanijama koje su donirale UNICEF-u kako bismo se zajedničkim snagama izborili sa korona virusom i sačuvali živote u Srbiji“, izjavila je Ređina De Dominićs, direktorka UNICEF-a u Srbiji. Kompanija Merck i Institut Jenner, objavili su da je postavljen temelj za masovnu proizvodnju kandidata za vakcinu Covid-19 ChAdOk1 nCoV-19. Tokom poslednje dve godine, Merck-ova saradnja sa Institutom Jenner dovela je do razvoja brze platforme koja sledi dobre proizvodne prakse. Zajednički tim smanjio je vreme razvoja procesa proizvodnje od godinu dana, koliko bi uobičajeno trajao, na samo na dva meseca, zahvaljujući nedavno razvijenoj proizvodnoj platformi. Institut Jenner, osnovan u novembru 2005. godine za razvoj inovativnih vakcina u partnerstvu sa Univerzitetom Oksford i Institutom Pirbright, uspeo je da razvije Merck-ov proces proizvodnje, na osnovu prethodno generisane platforme, što je ključan korak da vakcina u što bržem roku postane dostupna pacijentima.  Takođe, kompanija Merck i Fondacija Bill & Melinda Gates u okviru konzorcijuma kompanija, najavili su 26. marta važnu saradnju za ubrzanje razvoja, proizvodnje i isporuke vakcina, dijagnostike i lečenja za COVID-19.  Alkaloid donirao više od 10 miliona dinara za pacijente na dijaliziKompanija Alkaloid Beograd donirala je Institutu za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“  materijal za dijalizu u vrednosti od 10.483.600,00 RSD. Cilj ove donacije je doprinos poboljšanju specifičnih uslova za rad zdravstvenih radnika u njihovoj plemenitoj misiji u uslovima pandemije, kao i olakšanje tretmana pacijenata na dijalizi u Republici Srbiji. Donirani materijal za dijalizu je deo Tehničke specifikacije Konkursne dokumentacije Centralizovane javne nabavke – Materijala za dijalizu koju sprovodi RFZO, kao naručilac za potrebe zdravstvenih ustanova iz Plana mreže zdravstvenih ustanova u Republici Srbiji. Vođeni načelima korporativne društvene odgovornosti kao i humanim programsko-proizvodnim opredeljenjem, pre svega usmerenim ka krajnjim korisnicima, Alkaloid je od početka godine zdravstvenim ustanovama i udruženjima u Makedoniji i regionu po raznim osnovama donirao preko 300.000 EUR za nabavku reagenasa, lekova, aparatura, sredstava za higijenu i za slične potrebe. Pored donacija u Makedoniji i Srbiji, Alkaloid je od početka aprila ove godine realizovao donacije i u Bugarskoj, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. Kao kompanija čiji je slogan ‘Brinemo o zdravlju' ovom prilikom  želimo da odamo posebnu počast medicinskim sestrama, zdravstvenim radnicima, higijeničarima, prodavcima na pijacama i supermarketima, farmaceutima i tehničarima u apotekama, transporterima, pekarima i svima onima koji rizikuju svoje živote za naše nesmetano funkcionisanje“ – rekao je Živko Mukaetov, generalni direktor i predsednik Upravnog odbora kompanije u jednom od svojih intervjua za makedonske medije. Rio Tinto donirao 40.000 evra u Beogradu i LozniciU sklopu šireg plana saradnje s lokalnom zajednicom, kompanija Rio Tinto izdvojila je 40.000 evra kako bi pomogla napore građana i Vlade Republike Srbije u borbi protiv širenja pandemije COVID-19. Od ukupnog iznosa donacije, 20.000 evra u dinarskoj protivvrednosti je donirano Crvenom krstu u Loznici, a 20.000 evra Crvenom krstu u Beogradu. Donacija je iskorišćena za nabavku paketa pomoći sa osnovnim životnim namirnicama i higijenskim proizvodima najugroženijim kategorijama stanovništva u Beogradu i Loznici. Generalna direktorka Rio Tinta u Srbiji Marni Finlajson je povodom uplate donacija istakla sledeće: “Svedoci smo da se svet suočava sa dosad neviđenom pandemijom izazvanom korona virusom i skreno saosećamo sa svima onima koji su direktno pogođeni. Mnogo naših poslovnih partnera i članova zajednice u kojoj poslujemo igraju vitalnu ulogu u borbi protiv suzbijanja daljeg širenja pandemije. Naša kompanija ima dugu saradnju sa svim partnerima i žiteljima lokalne zajednice, te želimo da pomoć pružimo odmah, u ovim teškim trenucima.” Pored finansijske donacije, Rio Tinto se odrekao državnih subvencija za ublažavanje negativnih efekata COVID-19 u visini od 50.000 eura i radi na obezbeđenju nastavka radova na implementaciji Projekta “Jadar” u skladu sa pravilima i preporukama vezanim za zdravlje i bezbednost na radu.Komercijalna banka i Fond B92 zajedno za bebe i u borbi protiv virusa koronaBolnici za ginekologiju i akušerstvo Kliničko - bolničkog centra „Dr Dragiša Mišović – Dedinje“ isporučen je stacionarni inkubator čija je vrednost 999.600 dinara. Inkubator je deo velike donacije Komercijalne banke koja se priključila humanitarnoj akciji Fonda B92 u cilju podrške zdravstvenom sistemu Srbije i borbi protiv virusa korona. Ovo je bio i odgovor na apel ove bolnice, kojoj je bio neophodan inkubator zbog novih potreba vezanih za pandemiju, promenu načina rada i moguće izazove. Komercijalna banka je dugogodišnji saborac Fonda B92 u akciji „Zajedno za bebe“, a ovom prilikom za pomoć zdravstvenim institucijama Srbije izdvojila je ukupno 2.427.600 dinara. Od ovog iznosa, pored kupovine inkubatora nabavljeno je i 100 maski za neinvazivnu ventilaciju koje mogu da se sterilišu i koriste po nekoliko puta. Po 25 komada ovih maski isporučeno je u četiri kovid bolnice - KBC „Dr Dragiša Mišović“,  KBC „Zemun“, Infektivnu kliniku i Kliniku za pulmologiju KCS. Predsednik UO Fonda B92 i direktor Srpskog filantropskog foruma Veran Matić posetio je danas KBC „Dr Dragiša Mišović“ kako bi zvanično uručio donaciju. „Fond B92 je u akciji „Bitka za bebe” do danas nabavio 219 inkubatora za porodilišta u Srbiji  i 35 za porodilišta u Bosni i Hercegovini. Komercijalna banka je u našoj zajedničkoj akciji donirala do sada pored ostalog 11 inkubatora. Ovo je važan doprinos preživljavanju prevremeno rođenih beba i uspešnijem lečenju beba sa zdravstvenim problemima. Siguran sam da ćemo zajedno raditi i dalje sa istim ciljem jer i tokom pandemije vidimo koliko je važno imati svu neophodnu medicinsku opremu“, istakao je Veran Matić prilikom primopredaje donacije.AstraZeneca donirala 7 miliona dinara zdravstvenom sistemuPredstavništvo kompanije AstraZeneca u Srbiji je brzo reagovalo i dalo značajan doprinos u iznosu od 7 miliona dinara kroz donaciju medicinskih aparata, zaštitne opreme i lekova zdravstvenim institucijama Republike Srbije. Prioritet zaposlenih u farmaceutskoj kompaniji AstraZeneca je da obezbedimo kontinuirano snabdevanje pacijenata lekovima a takođe i da sačuvamo zdravlje svih naših zaposlenih kao i zajednice u kojoj živimo. Naš odgovor na pandemiju i borbu protiv virusa COVID-19 je konkretan kako na nacionalnom tako i u međunarodnom okviru. Kao jedna od vodećih farmaceutskih kompanija u svetu, preduzeli smo i brojne konkretne korake i na međunarodnom planu. Pored toga što je posvećena razvoju COVID-19 vakcine u saradnji sa Univerzitetom u Oksfordu, sto je na globalnom nivou objavljeno prošle nedelje, kompanija je takođe posvećena pronalaženju pravih rešenja za lečenje ove bolesti kod već zaraženih kako bi se izbegao razvoj teške kliničke slike, komplikacija i smrtnog ishoda. Ovo uključuje ispitivanje lekova koji se već nalaze na tržištu i odobreni su za druge indikacije a na osnovu mehanizma dejstva i rezultata iz dosadašnjih ispitivanja i realne kliničke prakse se veruje da će pokazati kliničku korist kod obolelih od COVID-19. Pored toga što se ulažu značajni naučni resursi u borbi protiv bolesti, od početka izbijanja pandemije AstraZeneca je na globalnom nivou dala finansijski doprinos zdravstvenim organizacijama širom sveta, donirajući lekove i zaštitnu opremuAvon Fondacija za žene donira milion dinara Mreži "Žene protv nasilja"Međunarodna Avon Fondacija za žene najavila je donaciju u vrednosti od milion dolara za organizacije koje se bore protiv nasilja nad ženama u svetu, reagujući na podatke koji govore o sve većem broju slučajeva porodičnog nasilja, kao skrivene posledice izolacije tokom pandemije COVID-19. U okviru donacije, podršku će dobiti organizacije iz 37 zemalja, uključujući i Srbiju. Milion dinara biće dodeljeno koaliciji koja okuplja 26 udruženja – Mreža Žene protiv nasilja, za unapređenje sistema za pružanje pomoći u borbi protiv nasilja. „Mreža Žene protiv nasilja je tokom vanrednog stanja zabeležila veći broj slučajeva nasilja nad ženama i decom, na šta nam ukazuje porast broja poziva u odnosu na isti period prošle godine. Imajući u vidu izrazito tešku i delikatnu situaciju u kojoj su se našle višestruko ranjive kategorije žena, one koje žive na selu i u udaljenim naseljima, Romkinje, žene sa invaliditetom, izbegle i raseljene žene kao i žene starije od 65 godina, Mreža planira da sredstva dodeljena kroz Avon donaciju, usmeri ka njima i posveti im posebnu pažnju, individualnu i terensku pomoć. Kao i uvek, želimo da ohrabrimo sve osobe koje su doživele nasilje da pozovu SOS telefon, i mi ćemo im pružiti pomoć i podršku“, istakla je Jasmina Nikolić, koordinatorka Mreže Žene protiv nasilja. Više od 130 godina, kompanija Avon podržava žene, a duže od 15 godina sarađuje sa organizacijama koje se bore protiv nasilja nad ženama. Sada, više nego ikad im je potrebna naša podrška. Donacija će omogućiti pružanje pomoći ženama i deci širom sveta, posebno kroz kampanju #izolovanaNEisama, koja je pokrenuta kao odgovor na veći broj slučajeva nasilja nad ženama tokom izolacije usled pandemije korona virusa“, istakla je Natali Dikon, predsednica Avon Fondacije za žene.Imlek neće koristiti ekonomsku pomoć državeKompanija Imlek donela je odluku da neće koristiti olakšice koje su predviđene merama Vlade Republike Srbije za pomoć privredi, smatrajući da su one pre svega namenjene onim preduzećima koja su pretrpela najveću štetu usled pandemije COVID-19. Podsetimo da je kompanija Imlek, pored mnogobrojnih donacija stanovništvu i zdravstvenim ustanovama, značajno pomogla svim proizvođačima mleka – farmerima kojima je usled pandemije otkazan otkup. Naime, Imlek je od njih preuzeo sve količine mleka i time im omogućio opstanak i dalji rad. Svojim farmerima Imlek nije smanjivao ni cenu niti otkupne količine mleka. Ta kompanija je u toku pandemije još jednom pokazala svoju odgovornost rasporedivši zaposlene u proizvodnji za rad u smenama kako bi tržište uobičajeno snabdevala mlekom i mlečnim proizvodima, dok su ostali zaposleni poslove obavljali iz svojih domova, a sve u cilju zaštite njihovog zdravlja, kao i zdravlja čitave zajednice.DDOR osiguranje nastavlja sa zapošljavanjem na bezbedan načinDDOR osiguranje nastavlja sa zapošljavanjem, čak i u otežanim ekonomskim uslovima, na bezbedan način vodeći računa o sigurnosti kandidata za posao kao i svojih zaposlenih, saopštila je kompanija. U svetlu izmena načina poslovanja prouzrokovanih pandemijom Koronavirusa, DDOR osiguranje uvelo je  jedinstven sistem selekcije novih kolega, uz upotrebu svih postojećih digitalnih platformi za komunikaciju na daljinu. Kako se navodi, ovaj način organizovanja procesa zapošljavanja od sada će predstavljati zaokruženu celinu u segmentu intervjuisanja i testiranja kandidata, uz postojeći sistem slanja prijava za posao koji je od ranije dostupan na portalu DDOR osiguranja. Činjenica da smo nastavili sa zapošljavanjemi čak i u toku pandemije, ali i proaktivno radili na stvaranju novog - bezbednog sistema za zapošljavanje i u otežanim ekonomskim uslovima, govori u prilog posvećenosti daljem razvoju i planiranom rastu naše kompanije. Želja nam je da u vremenu koje je pred nama, omogućimo svim kandiatima i budućim kolegama da na siguran način prođu proces selekcije i priključe se našem timu. Iskreno verujemo u ovaj sistem i on će sasvim sigurno biti preporučeni kanal selekcije u periodu koji je pred nama“, izjavio je Giorgio Marchegiani, predsednik Izvršnog odbora DDOR osiguranja. Kako je kazao, nastojeći da na kvalitetan način iskoristi obavezu kućne izolacije, kompanija je u poslednje 4 nedelje organizovala kurseve i edukaciju posredstvom internih platformi za obuku, u trajanju od preko 500 sati.  "Na taj način smo pokušali da se u toku ovog teškog perioda posvetimo i razvoju naših zaposlenih, konstruktivno koristeći vreme kod kuće i pripremajući se za vreme „Nove normalnosti“, dodao je on.UNICEF isporučio respiratore i protokomere zdravstvenim ustanovamaUNICEF je danas  isporučio prva četiri od ukupno 50 respiratora nabavljenih za  zdravstvene ustanove u Srbiji. Dva respiratora su dostavljena u KBC Bežanijska kosa, a po jedan su dobili Univerzitetska dečja klinika Tiršova i Institut za majku dete. Direktorka UNICEF-a u Srbij Ređina de Dominićis je lično predala respiratore ministru zdravlja, dr Zlatiboru Lončaru, u KBC Bežanijska kosa. „UNICEF ima dugogodišnje iskustvo u  reagovanju na krizne situacije i obezbeđivanju neophodne pomoći kada je ona najpotrebnija. Imamo najveće skladište humanitarne pomoći u svetu, sa mrežom od više od 1,000 medicinskih dobavljača, dugogodišnja partnerstva i veliki broj ljudi koji nas podržavaju. Nabavka 50 najkvalitetnijih respiratora i druge medicinske opreme za zdravstveni sistem ne bi bila moguća bez podrške privatnog sektora u Srbiji i ambasadorke UNICEF-a u Srbiji Ane Ivanović. Privatni sektor u Srbiji je pokazao veliku solidarnost i jedan je od pet u svetu koji su se najbrže odazvali  apelu UNICEF-a u borbi protiv COVID-19 “, izjavila je Ređina De Dominićis. U ime KBC Bežanijska kosa, direktorka, doc. dr Marija Zdravković, takođe je zahvalila UNICEF-u: „Ovo je veliki dan za Bežanijsku kosu, a o značaju ove donacije govori to što se iza nje nalazi UNICEF kao svetska organizacija koja prati zdravstvenu situaciju na globalnom nivou i ja se u ime svih naših pacijenata i bivših i budućih, kao i u ime svih zaposlenih zahvaljujem vama iz UNICEF-a što ste prepoznali potrebe naše zemlje i ove bolnice“.Respiratori tipa Evita Infinity V500, kupljeni od nemačkog proizvođača Dreager, mogu da se koriste i za decu i za odrasle, i kompatibilni su sa potrebama zdravstvenog sistema u Srbiji. Kompanije i ambasadori UNICEF-a čije donacije su omogućile nabavku 50 respiratora su: PhiAcademy, Nordeus, Vojvođanska Banka, Raiffeisen bank, I&F McCann Grupa, Petite Geneve Petrović doo, Mol Serbia, Continental Automotive Serbia, Udruženje reciklera Srbije, EXLRT, Execom d.o.o, Kalemegdan Development, Prozone d.o.o., Eko Helenik, Vega IT Sourcing, Schneider Electric DMS NS LLC Novi Sad, Multikom, Telegroup i UNICEF-ova nacionalna ambasadorka Ana Ivanović. UNICEF je prošle nedelje isporučio 20 protokomera u KBC Zemun, KBC Zvezdara, Institut  za ortopedsko-hirurške bolesti “Banjica” i KC Vojvodina, a 10 protokomera isporučeno je KBC Dragiša Mišović sredinom aprila. Naredna isporuka respiratora očekuje se polovinom maja, i biće  distribuirani u skladu sa potrebama zdravstvenih institucija.

Svet

Južna Koreja upozorila na novi talas koronavirusa

Predsednik Južne Koreje, Moon Jae-in, upozorio je na drugi talas koronavirusa jer se broj zaraženih povećao nakon što su vlasti počele da ublažavaju mere protiv pandemije, prenosi Reuters. "Nije gotovo dok ne bude potpuno gotovo", rekao je predsednik Moon Jae-in naciji, naglasivši da novi slučajevi pokazuju da se virus može proširiti u bilo koje vreme i upozoravajući na drugi talas krajem ove godine.Korejski centri za kontrolu i prevenciju bolesti (KCDC) izvestili su o 34 nove infekcije, što je najveći broj infekcija od 9. aprila, nakon što je došlo do izbijanja zaraze oko mnoštva noćnih klubova, što je nateralo vlasti da privremeno zatvore sve noćne zabavne objekte oko prestonice.Broj umrlih ostao je na 256.Novo izbijanje zaraze dolazi upravo nakon što je vlada ublažila mere protiv pandemije i započela potpuno otvaranje škola i preduzeća.„Nikada ne smemo olako shvatiti sprečavanje epidemije,“ rekao je Moon u televizijskom govoru povodom treće godišnjice svoje inauguracije. „U dugoročnom smo ratu. Molim sve da se pridržavaju sigurnosnih mera predostrožnosti i pravila sve dok situacija ne bude gotova, čak i nakon nastavka svakodnevnog života."

Svet

Obama kritikovao Trampa za loše snalaženje tokom pandemije

Bivši predsednik SAD Barak Obama kritikovao je postupanje predsednika Donalda Trumpa s pandemijom koronavirusa, opisujući to kao “apsolutnu haotičnu katastrofu" tokom privatnog konferencijskog poziva s bivšim članovima njegove administracije.Komentari su napravljeni tokom telefonskog razgovora sa 3.000 članova Obaminog Saveza alumnija u petak, 7. maja, u kojem je bivši predsednik ohrabrio svoje bivše zaposlene da rade za Džoa Bajdena, koji pokušava da svrgne Trumpa na predstojećim izborima.O Obaminom istupu prvi je izvestio Yahoo News koji je dobio audio snimak poziva. Za CNN su ih potvrdila tri bivša zvaničnika Obamine administracije koji su prisustvovali konferencijskom razgovoru."Ono protiv čega se borimo su ovi dugoročni trendovi u kojima je poželjno biti sebičan, biti plemenski, biti podeljen i gledati druge kao neprijatelja, što je postalo sve jači impuls u američkom životu. Usput, vidimo to i na međunarodnom nivou. To je deo razloga zašto je odgovor na ovu globalnu krizu bio tako anemičan i mrljav“ rekao je Obama, a prenosi CNN.Obama, koji je formalno podržao Bajdena prošlog meseca, takođe je rekao: "Zato ću, usput rečeno, trošiti onoliko vremena koliko je potrebno i stvarati što bolju kampanju za Džoa Bajdena."U pozivu je Obama takođe oštro kritikovao odluku Ministarstva pravosuđa da odbaci krivične prijave protiv bivšeg savetnika za nacionalnu bezbednost Majkla Flina, koji je priznao krivicu 2017. godine u okviru istrage specijalnog advokata Roberta Muelera u Rusiji. Nagli preokret, koji je najavljen istog dana kada se desio Obamin poziv, pohvaljen je od strane Trampa i Flinovih saveznika.

Priče i analize

Život pod koronom: Lucern, Švajcarska

U Švajcarskoj je do sada registrovano nešto preko 30.000 obolelih od koronavirusa, dok se preko 26.000 oporavilo. Ova zemlja se graniči sa Italijom i zbog toga je bila dodatno ugrožena. Kako su se Švajcarci borili protiv korone i kako je izgledao život za vreme vanrednog stanja za serijal „Život pod koronom“ priča Dragan koji živi u Lucernu. DRAGAN, LUCERNŠvajcarci su bili malo iznenađeni celim razvojem događaja, mediji su pisali o tome da postoji virus u Kini, zatim u Italiji, a Italija se graniči sa Švajcarskom i u kantonu Tičino, koji je udaljen oko sat vremena vožnje od Milana, tu je prvo došlo do izbijanja epidemije u februaru, dok je na primer Cirih zahvaćen tek u martu. Uvođene su razne mere distanciranja, ali nije bilo nikada policijskog časa, zabrane kretanja, niti su obavezne maske i rukavice, čak ni u prodavnicama, koje su svaki dan radile normalno. Restorani i hoteli su bili zatvoreni, a dosta ljudi je počelo da radi iz hotela, jer je kompanijama omogućeno da zakupe sobe za svoje zaposlene, koji su onda radili iz hotela umesto od kuće. Ono što mi se dopada je što je uvedeno pravilo da se svakoga dana u tri sata obaveštava narod na koji način se država bori protiv virusa i šta je do sada učinjeno, ali nisu nijednu zabranu izrekli, čak ni za ljude starije od 65 godina. Pre desatak dana sam video neke starije ljude na ulici, od osamdeset, devedeset godina, koji vreme provode napolju bez ikakvih problema. Kako se kriza odrazila na ekonomiju zemlje? Kriza u tom ekonomskom smislu postoji i ovde, jer su zatvoreni svi butici, restorani, hoteli i slično, ali to će se otvoriti sve 11. maja. Švajcarska je, kao i Austrija, velika turistička destinacija i milioni ljudi dolaze na godišnjem nivou. To se naravno zaustavilo i sada nema posetilaca, koji donose ogroman novac. Juče sam baš čitao da će kriza verovatno duže potrajati, možda i zato što su Švajcarci dosta temeljni i prognoze su da će se tek iduće godine vratiti stabilnost. Procena je da ima oko 1.9 miliona ljudi koji su ostali bez posla usled ove pandemije.Za sada je oko 17 milijardi franaka Švajcarska opredelila za stabilizaciju situacije, posebno za manje firme i preduzetnike. Već je preko 14 milijardi isplaćeno na vrlo brz i jednostavan način, bez velikih procedura. Bio je potreban samo poreski izveštaj na osnovu kog se videlo koliko je neko izgubio novca. Takođe su uveli nešto slično kao u Srbiji u smislu novčane pomoći za ugrožene građane, sa tom razlikom da ne mora da se zove nikakav telefon ili da se prijavljuje, samo se dobije novac u vidu čeka, koji se naplati u banci. Oseća li se neka promena sada kada da se stišava situacija oko pandemije? Možda se primećuje da sada ima malo više ljudi na ulici, ali nema velikih promena. Švajcarci su vrlo disciplinovani ljudi, naručito u Nemačkom delu. U Francuskom i Italijanskom je ipak malo drugačije, pa je malo slobodnejije tamo. Ipak policijija ide i proverava svuda, nije dozvoljeno da se šeta više od troje ljudi u grupi ili da se okupljaju. Ljudi i dalje drže rastojanje i dosta je čudna atmosfera, primetio sam da ljudi mnogo manje razgovaraju na ulici, ali uopšte nema panike, ni od strane ljudi ali ni kod zvaničnika. Da li ste pratili situaciju drugim zemljama? Pokušao sam da uporedim Švajcarsku sa Srbijom, u Švajcarskoj ima oko 30.000 obolelih, ali zato ima preko 25.000 izlečenih i oko 1600 preminulih. To je neuporedivo sa procentima u Srbiji, jer kada pogledate podatke o obolelima i onima koji se vode kao da su ozdravili tu se nešto ne uklapa. Naročito mi nije jasno, jer je u Srbiji uveden i taj policijski čas, što ovde nikada nije uvođeno. Moram da napomenem da mi je bila intresantna i ta priča kako naši ljudi dolaze iz inostranstva da bi se lečili u Srbiji. To je totalno apsurd, ovde svi do jednog, penzioner, radnik ili onaj bez posla imaju pravo na zdravstveno osiguranje i leče se ovde. Samo ko je došao na crno i nema nikakve papire, nema pravo na lečenje. Deluje da ste pratili situaciju u Srbiji...Jesam i čudne su mi bile sve te zabrane, ovde me na ulici niko ne bi zaustavio, čak me niko ne bi pitao ni zašto nemam masku. Oni to razmišljaju da uvedu samo kada krenu ljudi više da putuju u autobusima ili vozovima, ali nije postojala nikakva zabrana kretanja, ni za mlađe ni za starije. Razgovarao sam sa doktorom pre nekoliko dana i on mi je napomeno da nošenje maski mnogo više znači kada ih nose oni koji su oboleli, kako se ne bi širila zaraza. Gledao sam neke izjave u našim medijima i čuo da će Srbija imati najbolji ekonomski rast u Evropi. Te izjave deluju stvarno smešno i moj je utisak da je narod stvarno u panici i ne zna šta da radi, stvarno je neverovatno to što se tu dešava.  V.Vuksanović

Svet

Zoološki vrtovi u problemima zbog korona virusa

Zoološki vrtovi pretrpeli su takođe posledice korona virusa jer ih niko ne posećuje i ne kupuje karte, a taj novac je presudan kako za pokrivanje troškova hranjenja i nege životinja, tako i za finansiranje zooloških vrtova koji štite ugrožene vrste, prenosi Politico.eu.Proleće obično označava početak sezone za evropske zoološke vrtove i akvarijume, ali ne i ove godine. Većina je zatvorena kako bi se sprečila velika okupljanja ljudi.„Teškoća sa kojom se suočavaju mnogi naši članovi je ta što svaki dan vrtovi ostaju zatvoreni, a troškovi za brigu o životinjama su stalno prisutni“, rekla je Mifanvi Grifit, izvršna direktorka Evropske asocijacije zooloških vrtova i akvarija (EAZA).EAZA koordinira više od 400 projekata očuvanja životinjskog sveta u Evropi, ali skoro svi su u zastoju zbog globalne pandemije.Grifit se nada da će se zoološki vrtovi ponovo otvoriti tokom leta. "Mi zaista ohrabrujemo ljude da se vrate u zoološke vrtove, poštujući, naravno, mere zaštite", rekla je ona.Iako je koronavirus finansijska katastrofa za zoološke vrtove, ona na neki način pruža mogućnost da se završe započeti projekti neophodni za održavanje i očuvanje životinja.U ponedeljak je britanska vlada otvorila namenski fond od 14 miliona funti za pomoć najugroženijim zoološkim vrtovima i akvarijumima. U Francuskoj će zoološki vrtovi i cirkusi dobiti pomoć u iznosu od 19 miliona evra.

Priče i analize

Goran Radosavljević – šta posle korone

Ukoliko se do leta ukine vanredno stanje i život počne da se vraća u normalu, očekuje nas dug period oporavka. To je trenutak da se definiše druga grupa mera koje su potrebne da bi privreda izašla iz krize nakon prestanka vanrednog stanja. Ključan element u definisanju ovih mera biće dužina trajanja pandemije i veličina pada privrede tokom tog perioda.Na osnovu raspoloživih podataka, procene su da će svetska ekonomija ući u recesiju i imati pad privredne aktivnosti od oko 3% u 2020. godini (izvor: MMF). Očekuje se da će gotovo sve zemlje G20 imati pad privredne aktivnosti u 2020. godini.Procenjuje se da će pad u SAD biti oko 5,9%, EU 7,1% (Nemačka 7%, Francuska 7,2%, Italija 9,1%, Španija 8%), Rusiji 5,5% i Turskoj 3% itd. Jedini rast se u ovom trenutku očekuje u Kini, oko 1,2%, što je daleko ispod očekivanih 5,9% kolika je bila projekcija pre samo tri meseca i Indiji 1,9%.Svakako, treba imati u vidu da su ove projekcije urađene na osnovu podataka raspoloživih sredinom aprila 2020. Verujemo da će prognoze biti još lošije u narednim nedeljama kako se pandemija bude dalje produbljivala. Drugi element za utvrđivanje mera biće efikasnost ekonomske politike tokom trajanja pandemije. Ako su mere u tom periodu bile dobro ciljane, ako su pomogle da preduzeće “prežive”, da ne bude masovnih otpuštanja i velikih oscilacija u poslovanju, biće potrebno manje vremena da se privreda vrati na održivu putanju rasta. Mere koje su potrebne nakon pandemije pre svega treba da budu usmerene na podsticaj privrednog rasta. One treba da obuhvataju sve sektore bez obzira na to u kojoj su meri pogođeni krizom, uz dodatne mere za sektore koji su u potpunosti devastirani krizom (putnički saobračaj, turizam, ugostiteljstvo i dr). Naravno, mere će biti moguće definisati tek kada se stekne uvid u sve posledice koje će kriza prouzrokovati. S obzirom na specifičnost krize koja je u toku, očekivanja privrede imaće veliki značaj. Jedan od zadataka države biće da na ta očekivanja adekvatno odgovori. U Srbiji mere kasne i taj prvi odgovor je bio nedovoljno dobar. Nadamo se da će u narednim koracima država biti efikasnija i odgovornija, a mere precizne i adekvatne. Samo na taj način moći ćemo bez većih posledica po privredu i društvo da prebrodimo ovaj period. 

Priče i analize

Kako se nasilnicima oduzima moć – oduzimanjem pažnje

Svedoci smo sve očiglednije normalizacije nasilnog ponašanja, svuda u svetu, a u Srbiji posebno. Ljudi bivaju napadani i ponižavani na javnim mestima, na očigled neme mase posmatrača. Često ti posmatrači čak i snimaju te scene nasilja i kače ih na internet. Šta da radimo mi koji smo svesni činjenice da je nasilje koje se toleriše kao grudva snega koja kotrljajući se, postaje sve veća? Gledamo pred svojim očima isto ono poznato potresno dešavanje koje je opisao Niemöller, svedok nacističkih zločina, da su prvo došli po socijaliste. On nije reagovao, jer nije bio socijalista. Onda su došli po sindikalce. On se nije usprotivio, jer nije bio sindikalac. Zatim su došli po Jevreje. On se nije pobunio, jer nije bio Jevrej. Na kraju su došli po njega, ali tada više nije bilo nikoga ko bi se suprotstavio nasilju i zaštitio ga. To da se pojedinac ili manja grupa u okviru zajednice proglašava inferiornom, pa da se nad njom iživljavaju lične ili kolektivne frustracije ili se „napumpava“ lični ili kolektivni „ego“, pojava je koja se ponekad vidi i kod majmuna. Na primer šimpanze, koje su kao i ljudi socijalna bića (po prirodi žive u grupama, zajednicama) takođe imaju hijerarhijske pozicije unutar zajednice. I kod šimpanzi postoji alfa mužjak koji stoji na vrhu hijararhije, kao i sa druge strane jedinke na dnu lestvice moći. Proučavanja su pokazala da uspešna alfa jedinka ne pokazuje sadistička ili čisto nasilnička ponašanja, već se pre ponaša zaštitnički i „mudro“. Ljudskim jezikom rečeno, uspešan alfa mužjak ima dobre socijalne veštine. On ume da nađe zajednički jezik i da dobije podršku od cele grupe. Šimpanza nasilnik, ako se i uspne na vodeću poziciju, uskoro biva rastrgnut od strane grupe nezadovoljnika. Kod ljudi se po pravilu dešava isto, ali na mnogo složenijoj ravni, jer ljudi formiraju mnogo veće zajednice i imaju mnogo sofisticiraniju i složeniju komunikaciju od majmuna (jezik i druge vidove simboličkog i apstraktnog komuniciranja) kao i sofisticirane društvene organizacije. U uspešnim i stabilnim drustvima, hijerarhije se uspostavljaju pre svega po kriterijumu kompetentnosti u doprinošenju opštoj dobrobiti zajednice. Zato se cene uspešni preduzetnici, sportisti, naučnici, pronalazači, humanitarci itd. Kada društvo ima destruktivan kriterijum izbora „alfa muzjaka“ tj. vođa i uzora, onda će trpeti i od destruktivnih procesa u društvu. A kada je taj uzor nasilnik, onda će nasilništvo postati norma. Naravno, reći ćete: dobro, ali ko će da isturi svoju glavu, da mu bude posečena?Ovde bismo mogli da primenimo dve preporuke. Prva proizilazi iz majmunskih iskustava: kao što se nekoliko ljutih šimpanzi udruži da zajednički svrgnu tiranskog alfa mužjaka, tako se i mi ljudi okupljamo oko humanijih ideja i suprotstavljamo se putem protesta ili nekih drugih vidova akcije protiv diktatora i drugih tirana. Zašto onda nama ljudima, koji smo (tako barem verujemo) malo pametniji od majmuna, ne uspeva da se udružimo protiv očigledne nepravde i ugnjetavanja? Upravo iz istog razloga u kojem leži i naša moć, t.j. zato što se kod nas ljudi udruživanje odvija na masovnijem nivou, tj među pojedincima koji se ne poznaju lično, a za međusobnu saradnju koriste simboličku komunikaciju (jezik, narativ, priče, ideje). U ovoj masovnosti je snaga, ali i rizik. Jer onaj ko ima dobru «žvaku» ili «priču» i ko se nametne kao popularan, privući će mase. Jer zna se dobro da «majmun radi što majmun vidi».Tu dolazimo do druge preporuke, ili pre seta preporuka, poreklom iz oblasti vaspitanja dece, tj razvojne i pedagoške psihologije. Kako se izlazi na kraj sa “nevaljalom” decom, odnosno sa decom koja traze tzv. negativnu pažnju? Roditelji i vaspitači sa ovom decom često upadaju u jedan kontraproduktivan začarai krug: dete radi nešto loše, roditelj reaguje/prekoreva ga ili kažnjava. Posledično, dete se ponaša još gore. Šta je tu problem? Problem je u tome što roditelj reaguje samo na negativno ponašanje deteta, a obično zanemaruje pozitivno (jer je umoran od stalnog “cimanja” i reaguje samo kada mu “prekipi”). Sa strane deteta, a i šire, sa stanovišta svake osobe, najgora kazna je nedostatak pažnje tj. ignorisanje. Mi ljudi najgore podnosimo izolaciju, nedostatak komunikacije i “neprimetnost”. Zato će ljudi radije izabrati negativnu pažnju, nego nevidljivost ili odsustvo pažnje. Šta je onda “lek”? Treba ukinuti nagradu/pažnju za neželjeno ponašanje, a uvesti pažnju za pozitivno/željeno ponašanje. Kada je roditelj u pitanju, savetuje se da roditelj reaguje pohvalom na svako, makar i najmanje pozitivno ponašanje deteta, a da uopšte ne reaguje na negativno ponašanje deteta. To je naravno jako teško sprovesti u praksi. Posebno je teško suzdršati se da ne “puknemo” kada dete pravi neko “sranje” (izvinjavamo se, nemamo bolji izraz). Ali ko je disciplinovan i uporan, uspeva.Primena na društvo: ono što je roditelj detetu, to su mediji u savremenom društvu. Mediji u najvećoj meri oblikuju naše stavove, jer popularišu (omasovljuju) određene narative, ideje i uverenja. Ako političari dobijaju medijsku paznju za nepočinstva i gluposti i o tome se puno piše, analizira i slično, to je očigledan primer davanja javne pažnje i potkrepljivanja negativnog ponašanja.Time se takva ponašanja u društvu samo još više stimulišu, iako bi za opstanak i prosperitet društva bilo poželjno da ih destimulišemo. Jer ne zaboravimo da je i kritika davanje pažnje - negativne pažnje, ali svaka pažnja je poželjnija od nedostatka pažnje, tj. nepojavljivanja u medijima. Lek: treba potpuno ukinuti pažnju, medijski prostor za nepoželjna ponašanja. Uporedo sa tim treba uvoditi nagrade (pažnju) za poželjno ponašanje. Treba davati puno medijskog prostora dobrim idejama: primerima humanosti, inventivnosti, proaktivnosti za dobrobit zajednice itd. Posebnu pažnju i prostor u medijima trebalo bi davati konstruktivnim i praktičnim idejama kako da se reše realni životni problemi zajednice. Lana Engel

Svet

Kina se fokusira na domaće tržište u narednih 5 godina

Dok Kina sprema svoj četrnaesti petogodišnji plan, istraživači predviđaju više neprijateljski nastrojenu situaciju u svetu. Peking je pozvan da pojača domaću privredu kako bi se poboljšalo ekonomsko stanje nakon pandemije korona virusa, javljaju Južnokineske jutarnje novosti.Izveštaji Kineske akademije društvenih nauka predviđa masivne promene na svetskom nivou u međunarodnim sistemima u narednih pet godina. Iako se ne spominje korona virus, naglašava se da bi Kina trebalo da se okrene ka sebi I fokusira na razvijanje domaće ekonomije nakon virusa.Između 2021. i 2025. godine globalna ekonomija koja je pomogla Kini da preraste u svetsku ekonomsku silu biće radikalno drugačija, navodi se u izveštaju, što znači da se mora prilagoditi ako želi dalje da napreduje.Kina je jedina velika ekonomija koja objavljuje petogodišnji plan ekonomske politike i to radi od 1953. godine, u tradiciji pozajmljenoj od Sovjetskog Saveza. Kineski planovi su široke strateške smernice, za razliku od prethodno detaljno razrađivanih radnih listova komandne ekonomije u Moskvi.Kina je trenutno u završnoj godini svog trinaestogodišnjeg plana. Očekuje se da će 14. plan biti objavljen početkom 2021. godine, ali razmišljanje o izazovima i političkim opcijama je u toku među akademskom zajednicom i zvaničnicima državnog planiranja.

Svet

Povratak na posao: kompanije razmišljaju o drastičnim promenama

Termalne kamere za merenje temperature zaposlenih, liftovi za samo jednu osobu i veći razmak između stolova deo su „novog normalnog“ kada je u pitanju kancelarijski život, prenosi Poslovni.hr.Pripremajući se za povratak zaposlenih nakon popuštanja mera izolacije, kompanije širom sveta razmišljaju o drastičnoj promeni kancelarijskog rasporeda kako bi osigurali zdravstvenu zaštitu zaposlenih i sprečili drugi talas zaraze.David Sala, direktor ljudskih resursa kompanije Pirelli u Italiji, koristi iskustva kineskog ogranka ove kompanije. Promene u kancelarijama uključuju testove telesne temperature, maske za lice i povećani razmak među stolovima, što će omogućiti Pireliju da barem donekle obnovi uobičajeno poslovanje.„Primenjivaćemo kineski model svuda. Biće više prostora za osoblje, manje ljudi u prostorijama, a raspored kancelarija moraće se promeniti“, ističe Sala.Pirelijev plan, ali i promene koje namerava da preduzme najveća reklamna agencija na svetu, britanski WPP, pokazuje kako se uobičajeni radni dan od 9 ujutru do 5 popodne u pretrpanoj poslovnoj zgradi neće vratiti na staro.WPP-ovi radnici vraćaće se postepeno i na dobrovoljnoj bazi, izjavio je za Reuters izvršni direktor Mark Rid. „Možemo reći sa sigurnošću da će u budućnosti više ljudi raditi iz svojih domova, ali mislim da možemo reći da ćemo i dalje imati kancelarije“, rekao je Rid.WPP je takođe uveo fleksibilno radno vreme i ograničio broj ljudi koji u isto vreme mogu koristiti lift.Kompanija za nekretnine Cushman & Wakefield predlaže i instaliranje pregrada od pleksiglasa radi zaštite.„Pandemijske kancelarije budućnosti“ bi tako mogle imati fleksibilniji raspored prostorija sa više područja za odmor, više ličnog prostora i sisteme ventilacija koji pročišćavaju vazduh i uklanjaju patogene, ističe Deren Komber, izvršni direktor britanske arhitektonske firme Scott Brownrigg.

Svet

Boris Džonson večeras predstavlja sistem funkcionisanja “novo normalno”

Britanski premijer Boris Johnson uskoro će predstaviti sistem upozorenja na koronavirus za Veliku Britaniju, a očekuje se da će se to dogoditi danas, kada počne sa izlaganjem svojih planova i odluka o postepenom ublažavanju mera, prenosi Klix.ba.Britanski premijer će odbaciti slogan "ostani kod kuće" i umesto toga promovisati zahtev da ljudi "budu pažljivi, kontrolišu širenje virusa i tako spase živote".Takođe, Johnson će danas pozvati radnike koji nisu bili u mogućnosti da rade od kuće da se polako vraćaju na poslove, ali i da se prilikom povratka navikavaju na pridržavanje osnovnih mera.Ovaj sistem trebalo bi da zaustavi širenje zaraze, a upozorenja će se kretati od prvog zelenog, pa sve do crvenog petog nivoa.Kompletan i detaljan plan novog sistema biće dostupan građanima već sutra.

Svet

Elon Mask, direktor Tesla automobila, tužio vlasti u Kaliforniji

Tesla Inc “ne sme ponovo da otvori” svoju fabriku automobila u okrugu San Franciska zbog toga što su lokalne mere karantina koje služe da suzbiju širenje korona virusa još uvek na snazi, saopštilo je u petak okružno zdravstveno odeljenje, a prenosi Rojters.Ovo saopštenje je stiglo nakon što je izvršni direktor Tesla Inc. Elon Mask objavio u četvrtak da će fabrika nastaviti sa radom pod ograničenim okolnostima.Guverner Kalifornije Gavin Njusom u četvrtak prepodne rekao je da će fabrikama u državi biti dozvoljeno da ponovo krenu sa radom, ali Alameda okrug gde se nalazi fabrika, biće pod striktnim merama karantina do kraja maja.Portparolka odeljenja za javno zdravlje u Alameda okrugu je izjavila da će usled pandemije biti dozvoljen rad samo esencijalnim biznisima I preduzećima. “Tesla je obaveštena da oni ne ispunjavaju te kriterijume i da ne smeju da se ponovo otvore,” rekla je portparolka.Mask oštro kritikuje mere karantina, nazivajući ih "ozbiljnim rizikom" za američko poslovanje i označavajući ih "neustavnim", rekavši da one neće izdržati process pred Vrhovnim sudom SAD-a ako mu se bude obratio.Tesla je, u internom mejlu u koji je Rojters imao uvid, naglasio da će u petak nastaviti sa ograničenim radom u Fremontu sa 30% od normalnog broja zaposlenih po smeni. “Naše giga-fabirke u Nevadi I Njujorku će nastaviti sa radom, što je odobrila država” naglašava se u mejlu.esla možda neće ponovo otvoriti fabriku vozila, što ometa planove Elona MaskaTesla Inc “ne sme ponovo da otvori” svoju fabriku automobila u okrugu San Franciska zbog toga što su lokalne mere karantina koje služe da suzbiju širenje korona virusa još uvek na snazi, saopštilo je u petak okružno zdravstveno odeljenje, a prenosi Rojters.Ovo saopštenje je stiglo nakon što je izvršni direktor Tesla Inc. Elon Mask objavio u četvrtak da će fabrika nastaviti sa radom pod ograničenim okolnostima.Guverner Kalifornije Gavin Njusom u četvrtak prepodne rekao je da će fabrikama u državi biti dozvoljeno da ponovo krenu sa radom, ali Alameda okrug gde se nalazi fabrika, biće pod striktnim merama karantina do kraja maja.Portparolka odeljenja za javno zdravlje u Alameda okrugu je izjavila da će usled pandemije biti dozvoljen rad samo esencijalnim biznisima I preduzećima. “Tesla je obaveštena da oni ne ispunjavaju te kriterijume i da ne smeju da se ponovo otvore,” rekla je portparolka.Mask oštro kritikuje mere karantina, nazivajući ih "ozbiljnim rizikom" za američko poslovanje i označavajući ih "neustavnim", rekavši da one neće izdržati process pred Vrhovnim sudom SAD-a ako mu se bude obratio.Tesla je, u internom mejlu u koji je Rojters imao uvid, naglasio da će u petak nastaviti sa ograničenim radom u Fremontu sa 30% od normalnog broja zaposlenih po smeni. “Naše giga-fabirke u Nevadi I Njujorku će nastaviti sa radom, što je odobrila država” naglašava se u mejlu.

Srbija

Korona je „stres test“ za preduzetnike

Naredni meseci biće svojevrsni „stres test“ za preduzetnike i mikro preduzeća i država treba da učini sve što može da im pomogne da prežive, kaže za Novu ekoomiju Milivoje Čalija, vlasnik brenda „Anđeli“. Pitanje da li se može očekivati da preduzetnici i mala preduzeća zaista ne otpuste zaposlene zbog ovih 250 evra u toku tri meseca, pošto su upravo dobili prvu ratu, Čalija smatra „pitanjem od milion dolara“. U više navrata su sa naše strane, kroz Facebook grupu “Glas preduzetnika” i kroz peticiju koja je nastala iz ove inicijative, dolazili predlozi koji nisu bili bazirani na podeli novca, već na oslabađanju od obaveza za poreze i doprinose tokom trajanja vanrednog stanja i tri meseca posle ukidanja vanrednog stanja, kaže Čalija.Prelozi grupe „Glas preduzetnika“ su bili sledeci: da se mikro i malim preduzećima i preduzetnicima otpiše porez na dohodak, doprinosi i porezi dok traje vanredno stanje, plus tri meseca od dana ukidanja vanrednog stanja; da se odloži naplata PDV-a dok traje vanredno stanje plus tri mesecaod dana ukidanja vanrednog stanja i da se omogući otplata PDV-a na rate; da se mikro i mala preduzeća i preduzetnici oslobde naplate komunalnih naknada i ostalih nameta opstina i gradova dok traje vanredno stanje plus tri meseca. Uz sve ovo, predlagali smo da država ne isplati obećanih 100 evra po punoletnom građaninu, već da osmisli vaučerski model u toj vrednosti za kupovinu domaćih proizvoda i usluga. Na taj način bi se dala vrlo konkretna podrška domaćoj privredi.Ukoliko dođe do ukidanja vanrednog stanja ući ćemo u letnji period koji je tek za par industrija “visoka” sezona. Otud su naši zahtevi bili formulisani oko 3+3 ideje. Ovako, sve će se svesti na mogućnosti preduzetnika i njihov etos, da li će u ovom trenutku “braniti” firmu od zatvaranja, “braniti” zaposlene ili pokušati da “odbrane” i jedno i drugo. Sektor malih privrednika u Srbiji zapošljava 629.000 ljudi, kaže Milivoje Čalija.

Svet

U Kini se polako vraćaju biznisi, a i smog

Kineska ekonomija polako staje na noge posle izlaska iz pandemije, što je jedna od najboljih vesti ove nedelje u Kini. Međutim, u isto vreme se pojavljuju satelitski snimci koji pokazuju da se uporedo sa tim vraća I zagađenje vazduha koje je I pre pandemije bilo veliki problem, javljaju Južnokineske jutarnje novosti.U poslednjih par meseci, usled karantina I obustavljanja rada fabrika, kvalitet vazduha u Kini se drastično poboljšao. Nivo nitrogen dioksida u vazduhu je opao tokom perioda karantina na 150 mikromola po kvadratnom metru (umol/m2) I bio je na tom nivou do kraja marta. Ali nakog ukidanja karantina i nastavka rada fabrika, nivo nitrogen dioksida je skočio na 300 umol/m2 već u aprilu.Iako je pandemija korona virusa u tim oblastima gotova, neki građani navode da će zbog zagađenja vazduha nastavizi da nose maske.Nadležni u oblasti o prevencije zagađivanja vazduha upozoravaju ostale delove sveta da će, ako ne budu pazili, da naprave istu grešku kao Kina.Uprkos smogu, povećani broj biznisa koju su krenuli da rade daju nadu da će se ekonomija ubrzo oporaviti nakon udarca koji je primila tokom pandemije. Najveći udarac su pretpeli tržni centri, prodavnice, restorani I hoteli.U Šangaju je vlast objavila dvomesečni šoping festival kako bi podstakla građane da kupuju. Ishod je bio pozitivan, što se da videti po tome što je u prvih 24 časa festivala zarađeno 15.6 milijardi juana (2.2 milijarde dolara). Kombinovani onlajn I oflajn šoping ukupno su zaradili 2.3 milijarde dolara.

Svet

Uberov rival Bolt pokrenuo e-skuter servis

Estonski startap za iznajmljivanje vožnji Bolt predstavio je sopstveni model električnih trotineta, a najavio je da će sistem za njihovo iznajmljivanje pokrenuti u 45 evropskih gradova ovog leta, prenosiNjujork tajms (New York Times).Bolt, koji se sa američkim gigantom Uberom bori na većim afričkim tržištima i istočnoevropskim tržištima, trenutno ima više od 30 miliona korisnika u preko 35 zemalja.Kompanija sa sedištem u Talinu je saopštila da su dizajn i inženjerski njegihovog modela usmereni na modularnost, što olakšava njihovo popravljanje i smanjuje troškove održavanja, što su najveće prebreke biznis modelu e-skutera.Bolt je osnovan 2013. godine i prikupio je više od 200 miliona dolara od investitora, među kojima je i kompanija Dajmler (Deimler).Ekonomija deljenja u kritičnom stanju zbog koronavirusa