
Novi Mastercard izveštaj – Budućnost plaćanja
Kompanija Mastercard objavila je novi izveštaj „Budućnost plaćanja“ koji pokazuje da ćemo do kraja ove decenije videti značajne inovacije koje će preoblikovati trgovinu i ekonomiju uvesti u narednu...
Ukoliko se do leta ukine vanredno stanje i život počne da se vraća u normalu, očekuje nas dug period oporavka. To je trenutak da se definiše druga grupa mera koje su potrebne da bi privreda izašla iz krize nakon prestanka vanrednog ...
Ukoliko se do leta ukine vanredno stanje i život počne da se vraća u normalu, očekuje nas dug period oporavka. To je trenutak da se definiše druga grupa mera koje su potrebne da bi privreda izašla iz krize nakon prestanka vanrednog stanja. Ključan element u definisanju ovih mera biće dužina trajanja pandemije i veličina pada privrede tokom tog perioda.
Na osnovu raspoloživih podataka, procene su da će svetska ekonomija ući u recesiju i imati pad privredne aktivnosti od oko 3% u 2020. godini (izvor: MMF). Očekuje se da će gotovo sve zemlje G20 imati pad privredne aktivnosti u 2020. godini.
Procenjuje se da će pad u SAD biti oko 5,9%, EU 7,1% (Nemačka 7%, Francuska 7,2%, Italija 9,1%, Španija 8%), Rusiji 5,5% i Turskoj 3% itd. Jedini rast se u ovom trenutku očekuje u Kini, oko 1,2%, što je daleko ispod očekivanih 5,9% kolika je bila projekcija pre samo tri meseca i Indiji 1,9%.
Svakako, treba imati u vidu da su ove projekcije urađene na osnovu podataka raspoloživih sredinom aprila 2020. Verujemo da će prognoze biti još lošije u narednim nedeljama kako se pandemija bude dalje produbljivala.
Drugi element za utvrđivanje mera biće efikasnost ekonomske politike tokom trajanja pandemije. Ako su mere u tom periodu bile dobro ciljane, ako su pomogle da preduzeće “prežive”, da ne bude masovnih otpuštanja i velikih oscilacija u poslovanju, biće potrebno manje vremena da se privreda vrati na održivu putanju rasta.
Mere koje su potrebne nakon pandemije pre svega treba da budu usmerene na podsticaj privrednog rasta. One treba da obuhvataju sve sektore bez obzira na to u kojoj su meri pogođeni krizom, uz dodatne mere za sektore koji su u potpunosti devastirani krizom (putnički saobračaj, turizam, ugostiteljstvo i dr). Naravno, mere će biti moguće definisati tek kada se stekne uvid u sve posledice koje će kriza prouzrokovati.
S obzirom na specifičnost krize koja je u toku, očekivanja privrede imaće veliki značaj. Jedan od zadataka države biće da na ta očekivanja adekvatno odgovori. U Srbiji mere kasne i taj prvi odgovor je bio nedovoljno dobar. Nadamo se da će u narednim koracima država biti efikasnija i odgovornija, a mere precizne i adekvatne. Samo na taj način moći ćemo bez većih posledica po privredu i društvo da prebrodimo ovaj period.
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs
Kompanija Mastercard objavila je novi izveštaj „Budućnost plaćanja“ koji pokazuje da ćemo do kraja ove decenije videti značajne inovacije koje će preoblikovati trgovinu i ekonomiju uvesti u narednu...
Rat između Rusije i Ukrajine traje već skoro godinu dana, sa najmanje 100.000 žrtava na obe strane. Sve zapadne zemlje su ujedinjene u osudi ruske agresije, ali imaju različita mišljenja o tome kako postupit...
Pokrenuti svoj biznis, a da je uz to inovativan i "do sada neviđen" - nije lako. Naročito kada krećete ispočetka, bez iskustva u preduzetništvu. To kažu gotovo svi koji danas vode uspešne kompanije, a krenul...
Priče i analize Dan državnosti
Na današnji dan, 15. februara po gregorijanskom, odnosno 2. februara po julijanskom kalendaru, 1835. godine u tadašnjoj prestonici Kneževine Srbije, Kragujevcu, izdat je prvi Ustav Knjaževstva Srbije u narod...
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rs Inforamcije koje imaju dodatnu vrednost
POGLEDAJ SVE