2020

Telekom Srbija i Supernova neće isključivati korisnike starije od 65 godina

Telekom Srbija i Supernova saopštile su da tokom trajanja vanrednog stanja neće zbog neplaćenih računa isključivati usluge korisnicima starijim od 65 godina, istoj grupi korisnika neće ni obračunati kamate na dažbine koje su im pristigli u vreme trajanja vanrednog stanja.Terenski prodavci obe kompanije takođe su se stavili na raspolaganje lokalnim civilnim službama, kako bi kao volonteri pomagali najstarijim i najugroženijim grupama građana, Kompanije Telekom Srbija, Supernova i agencija RED pokrenuli su društveno odgovornu kampanju na društvenim mrežama pod nazivom "Ostani kod kuće", koja je namenjena podršci najstarijih građana."Juče je veliki broj zvaničnika, javnih ličnosti i influensera delio na društvenim mrežama slike 'Pomozimo im da ostanu kod kuće' kao apel da podržimo naše roditelje, bake i deke tokom njihove izolacije. Objavljivanjem na svojim profilima podršku su do sada pružili premijerka Ana Brnabić, glumci Miloš Biković, Milan Marić, Miloš Timotijević, pevač Nikola Rokvić,Nataša Bekvalac, Ana Stanić, Fudbalski klub Crvena Zvezda i mnogi drugi", dodaje se u saopštenju.Takođe, mobilni operator mts je svim svojim pripejd i postpejd korisnicima omogućio besplatne internet dodatke zakorišćenje društvenih mreža.Aktivacijom internet dodataka, korisnicima je omogućeno besplatno korišćenje društvenih mreža Viber, Facebook, Instagram, Whatsapp i Twitter, a korisnici tarifne dodatke mogu da aktiviraju putem SMS-a, USSD menija ili aplikacije Tvoj svet."Molimo korisnike da zanemare sadržaj poruka koji će dobiti prilikom aktivacije pomenutih tarifnih dodataka, a u kojoj će pisati da je usluga tarifirana po komercijalnoj ceni uz uverenje da će internet dodatak biti besplatan. Iskoristite ovu pogodnost i prednosti modernih tehnologija i budite u stalnom kontaktu sa svojim bakama i dekama, koji vreme tokom epidemije korona virusa provode u svojim domovima", navodi se u saopštenju.

Svet

EU prvi put u istoriji razmatra opštu klauzulu o neizvršenju obaveza

Evropska komisija predložila je danas po prvi put aktiviranje opšte klauzule o neizvršenju obaveza , koja "pauzira" prilagođavanje zemalja članica fiskalnim ciljevima EU i omogućava trošenje budžetskih sredstava „koliko je potrebno“ za anuliranje efekata krize, javlja Euractiv.Ta klauzula omogućava strukturno prilagođavanje u okviru preventivnog i korektivnog dela Pakta o stabilnosti i rastu u slučaju ozbiljnog ekonomskog pada u zoni evra ili EU u celini, sve dok fiskalna održivost nije pod rizikom.Za njeno aktiviranje potrebno je odobrenje zemalja članica. Portparol Komisije izjavio je da su ministri finansija evrozone i lideri EU podržali ideju tokom razgovora koji su vođeni ovih dana.Za aktiviranje klauzule nije neophodan pristanak Evropskog parlamenta. Cilj popuštanja u maksimumu pravila o merama državne pomoći je da se radnicima i održivim preduzećima pogođenim pandemijom koronavirusa obezbedi državna podrška.Komisija je juče usvojila privremeni okvir koji omogućava zemljama članicama da u određenom broju slučajeva daje subvencije. Na primer, vlade mogu da kompanijama daju do 500 000 evra bez odobrenja iz Brisela.

2020

Glovo Srbija nastavlja da isporučuje

Kompanija Glovo saopštila je da će nastaviti da dostavlja hranu, namirnice i farmaceutske proizvode tokom trajanja vanrednog stanja u Srbiji, proglašenog zbog opasnosti od širenja koronavirusa, sve dok lokalne vlasti ne budu zahtevale drugačije."Ovo je veoma težak trenutak za naše partnere, od kojih su mnogi najteže pogođeni zatvaranjem, merama socijalnog distanciranja i merama ograničenja kretanja u gradovima. Oko 90% naših partnera su nezavisni restorani i blisko sarađujemo sa restoranima i poslovnim udruženjima, ne samo po pitanju lanca snabdevanja, već da bismo pokušali da pomognemo industriji da se snađe u neizvesnosti oko ove pandemije", navodi se u saopštenju.Pored toga, kompanija razmatra i druge konkretne mere za korisnike, distributere, kurire i partnere.Za prve dve grupe Glovo će uvesti dostavu bez potpisa, što znači da kupci više neće morati da potpisuju narudžbine po isporuci, kao i beskontaktnu dostavu, koja će omogućiti kupcima da zahtevaju da se narudžbine ostave/spuste na određenom mestu po njihovom izboru.Glovo je najavio i da je za svoje kurire razmatra obezbeđivanje rukavica i dezinfekcionih sredstava, kao i kanal komunikacija koji se prati 24/7 za pitanja koja se odnose na koronavirus.Kompanija je takođe počela da dezinfikuje kese za dostavu, dok je za svoje zaposlene obustavila sva putovanja i uvela rad od kuće.

Srbija

Jutjub smanjuje video kvalitet u Evropi zbog zagušenja interneta

Internet platforma Jutjub (Youtube) objavila je danas da će zbog zagušenja koje izaziva preveliki broj korisnika promeniti video kvalitet na standardnu definiciju za korisnike iz Evropskoj uniji, prenosi Politico Europe.Odluka je doneta nakon razgovora evropskog komesara za unutrašnje tržište Tijeri Bretona i izvršnih direktora Gugla i Jutuba, Sundara Pičaija i Suzan Vojčicki.„Milioni Evropljana prilagođavaju se merama za društvenu distancu zahvaljujući digitalnim platformama, koje im pomažu da rade od kuće, uče i da se zabave“, rekao je Breton.Gugl je saopštio da će „nastaviti da sarađuje“ sa vladama zemalja članica EU i mrežnim operaterima kako bi smanjio „opterećenje sistema i istovremeno pružili dobro korisničko iskustvo“. Internet striming platforma Netfliks (Netflix) takođe će redukovati video kvalitet, kako bi se smanjilo zagušenje interneta u Evropi. Evropski internet je sve više napregnut, jer raste broj korisnika koji zbog mera zaštite i samoizolacije za suzbijanje koronavirusa ostaju kod kuće.

2020

„Leb on Džem“ deli besplatne obroke najstarijim sugrađanima

Beogradski restoran "Leb on Džem" objavio je da će do kraja vanrednog stanja licima starijim od 63 godine koji žive na udaljenosti do dva kilometra od njihove lokacije (Internacionalnih brigada 31) dostavljati na kućnu adresu besplatan kuvani obrok.U Fejsbuk objavi, restoran je naveo da je samo tokom jučerašnjeg dana na ovaj način podelio 30 obroka."Leb on Džem" je zamolio sve kojima je pomoć potrebna i koji ispunjavaju kriterijume da se jave na 064/90-30-230, dok je ostale građane zamolio da ovu objavu podele, kako bi informacija došla i do onih kojima je to potrebno.

2020

SOS telefonska linija za pomoć u nabavci za 65+

BAČKA TOPOLA, 20. marta 2020. – Telekomunikaciona kompanija SAT-TRAKT otvorila je posebnu SOS telefonsku liniju za pomoć sugrađanima, koji nemaju drugu podršku, a ne mogu sami da odu u nabavku osnovnih životnih namirnica i lekova, u opštinama gde ST-CABLE ima svoju korisničku mrežu.Posebna SOS telefonska linija na broju 024 22 00 00 namenjena je građanima koji zbog ograničenja kretanja osoba starijih od 65 godina ne mogu da izlaze, kao i osobama sa invaliditetom, hroničnim srčanim i plućnim bolesnicima i osobama sa dijabetesom, koji takvu pomoć nemaju, a potrebna im je u trenutnoj epidemiološkoj situaciji.Građani kojima je ovakva podrška potrebna mogu da se jave na SOS telefon 024 22 00 00 i da službenicima kažu šta im je potrebno, a osoblje SAT-TRAKT-a će otići u nabavku u prodavnice maloprodajnog lanca IDEA, a potom namirnice dostavljati na adresu zajedno sa računom, koji će tada izmirivati. Linija će biti otvorena svakog dana, a osoblje SAT-TRAKT-a će se truditi da dostavu obavi što pre. Građani kojima SAT-TRAKT na ovaj način želi da pomogne neće plaćati nikakve troškove dostave, već će pri dostavi samo izmirivati račune za kupljene namirnice.SOS telefonska linija biće otvorena do ukidanja vanrednog stanja i važećeg ograničenja kretanja osoba starijih od 65 godina. 

Srbija

Za tri dana 1000 paušalaca zamrzlo radnje

U protekla tri dana 937 preduzetnika tražilo je da zamrzne status, kako ne bi morali da plaćaju obaveze, pišu Novosti.Preduzetnici koji rade sami za svoju platu, poput frizera, kozmetičara, krojača, taksista, počeli su privremeno da zatvaraju radnje. Tokom epidemije frizeri i kozmetičari nemaju gotovo nikakve prihode, pošto im je posebnim odlukama u pojedinim gradovima već zabranjen rad. Novosti navode da se očekuje se da će narednih dana taj broj biti znatno veći.Kako objašnjavaju u APR, oni imaju mogućnost da na određeno ili neodređeno vreme prekinu obavljanje delatnosti, odnosno da "zamrznu" poslovanje. U ovoj agenciji su im preporučili da ne dolaze u Brankovu ulicu da bi na šalteru predali dokumentaciju, već da papire šalju poštom. Osim obrazaca za prekid rada potrebno je da uplate i naknadu od 750 dinara. To takođe mogu uraditi elektoronski.

Svet

Rusi u periodu krize masovno kupuju stanove

Potražnja za stanovima uRusijise poslednjih nekoliko dana skoro udvostručila, pokazuju podaci servisa za pretragu nekretnina "Cian", koje prenosi Sputnjik.Ruski mediji prenose da je za samo nekoliko dana broj onih kojisu tražili stan za kupovinu porastao za 54% i da je sredinom marta dostigao najviši nivo od početka ove godine.Izvesno je da se kriza zbog koronavirusa odrazila i na tržište nekretnina u Rusiji.Stručnjaci to povezuju sa naglim slabljenjem rublje, zbog čega građani žure da ušteđevinu ulože u nekretnine, dodaje Sputnjik.U međuvremenu, došlo je i do pada cena stanova, zato što u ovoj situaciji prodavci žure da što pre realizuju poslove, dok kupci još imaju novca.

Svet

Fudbaleri predložili da im se smanje plate

Fudbaleri nemačkog kluba Borusija Menhengladbah predložili su klubu da im zbog pandemije koronavirusa smanje plate. U ovom predlogu podržali su ih i članovi stručnog štaba, direktori i rukovodstvo kluba. “Veoma sam ponosan na momke. Ovo je znak da mi u Borusiji ostajemo zajedno u dobrim i lošim vremenima”, rekao je sportski direktor kluba Maks Eberl.Borusija Menhengladbah je kao i Bundesliga zbog koronavirusa u najtežem finansijskom periodu u poslednje dve decenije jer će usled neigranja utakmica izgubiti prihode od ulaznica, TV prava i sponzora.Tim Borusije Menhengladbah je poslednju utakmicu igrao pred praznim tribinama, a od svake utakmice prihod od ulaznica je oko dva miliona evra. 

Svet

Rusi kupuju stanove

Potražnja za stanovima u Rusiji se poslednjih nekoliko dana skoro udvostručila, pokazuju podaci servisa za pretragu nekretnina “Cian”Ruski mediji prenose da je za samo nekoliko dana broj onih koji su tražili stan za kupovinu porastao za 54  odsto i da je sredinom marta dostigao maksimum od početka ove godine. Izvesno je da se kriza zbog koronavirusa odrazila i na tržište nekretnina u Rusiji. Stručnjaci to povezuju sa naglim slabljenjem rublje pa građani žure da ušteđevinu ulože u nekretnine, prenosi Sputnjik. U međuvremenu, došlo je i do pada cena stanova. U ovakvoj situaaciji prodavci žure da što pre realizuju poslove dok kupci još imaju novca.

2020

IKEA zatvara robnu kuću zbog korone

IKEA Srbija je objavila da će, kao preventivnu meru protiv širenja virusa korona, danas u 18h privremeno zatvoriti svoju robnu kuću u BeograduSara Del Fabro, direktorka IKEA Jugoistočna Evropa: „Ovo su posebna vremena a naš apsolutni prioritet je da osiguramo zdravlje i bezbednost naših potrošača i zaposlenih. Pažljivo smo ih slušali i budno pratili situaciju. U ovom trenutku verujemo da je ovo prava odluka za sve nas. Radujemo se da u budućnosti ponovo dočekamo naše potrošače u robnoj kući u Beogradu.“Potrošači će i dalji moći da kupuju onlajn na ikea.rs i beskontaktno dobiju svoje proizvode na kućnu adresu.Ljudi su u središtu poslovanja kompanije IKEA koja ostaje posvećena da na najbolji mogući način podrži svoje zaposlene tokom ove složene situacije. „Kao kompanija koja duboko brine o ljudima i planeti, naše misli su uz one koji su pogođeni virusom i onima koji neumorno rade brinući o njima“, dodaje Sara Del Fabro.IKEA se raduje da ponovo otvori vrata svoje robne kuće i zahvaljuje se potrošačima na razumevanju u ovim posebnim okolnostima.

Svet

Kineska maska diplomatija

Sa milionima maski za lice, zajmovima sa niskim kamatama i timovima medicinskih stručnjaka koje šalje u Evropu, Kina se trudi da se predstavi kao Dobar Samarićanin, dok odbacuje kritike zbog svojih po...

2020

Miodrag Kostić ustupio hotel za borbu protiv korone

Miodrag Kostić ustupa svoj hotel državi na korišćenje u borbi protiv koronavirusa Beograd, 20. mart 2020 – Miodrag Kostić, predsednik kompanije MK Group, priključio se borbi protiv virusa COVID19 ustupanjem smeštajnih kapaciteta hotela u Novom Sadu na korišćenje Institutu za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut” , kojem je to najviše potrebno u ovom trenutku.  Pored toga g. Kostić i njegova kompanija će pokriti sve troškove koji se budu javili u vezi sa boravkom u ovom hotelu.  Prema najavama nadležnih, u Srbiji se uskoro očekuje najveći talas broja obolelih od koronavirusa, pa je predsednik kompanije MK Group među prvim preduzetnicima pokazao svoju humanost u ključnom trenutku. Kao što je vlasnik Čelsija Roman Abramovič ustupio svoj hotel u Londonu Nacionalnoj zdravstvenoj službi, tako je i jedan od najuspešnijih biznismena u našem regionu i priznati humanista Miodrag Kostić odlučio da pomogne zajednici da se izbori sa virusom. MK Group i na druge načine postupa društveno odgovorno u ovom periodu, uključujući i donaciju od skoro 6 miliona dinara Institutu za virusologiju, vakcine i serume „Torlak“, kako bi se u najranjivijem periodu pomoglo u nabavci neophodnih sredstava za dijagnostiku COVID19. Ovom donacijom, MK Group je prva kompanija koja je uputila novčanu pomoć nadležnim institucijama u nameri da pruži značajnu podršku zdravstvenom sistemu naše zemlje. Takođe, kompanije članice MK Group su u toku ove nedelje uputile  donaciju prehrambenih proizvoda u vrednosti od 4 miliona dinara za penzionere Beograda. Na ovaj način su proizvodi naše kompanije besplatno dostavljeni za potrebe naših starijih sugrađana dok borave u svojim domovima. Podsećamo da je Miodrag Kostić zajedno sa svojom kompanijom MK Group samo u poslednjih pet godina realizovao više od 500 društveno odgovornih akcija u koje je uložio preko pet miliona evra. Godine 2012, finansirao je i izgradnju Kuće za mlade pri SOS Dečijem selu u Kraljevu sa 220 hiljada evra, a i dalje pomaže ovoj organizaciji. U znak zahvalnosti gospodinu Kostiću, međunarodna organizacija SOS Dečija sela ga je 2015. godine odlikovala Bedžom časti. Godine 2013. godine, predsednik MK Group je svoju porodičnu kuću, kao zadužbinu porodice Kostić u Novom Sadu, ustupio za potrebe humanijeg lečenja dece obolele od malignih obolenja. Njegove i aktivnosti kompanije koju predvodi je prepoznala i Privredna komora Srbije, koja je kompaniji MK Group dodelila nagradu „Prijatelj porodice” u kategoriji velikih preduzeća.U želji da se Srbija što pre izbori sa koronavirusom, gospodin Miodrag Kostić je još jednom pokazao svoju humanost i ustupanjem hotelskih kapaciteta pružio veliku pomoć svima onima koji su aktivno uključeni u borbu protiv trenutno najvećeg globalnog neprijatelja.

Srbija

Od ponedeljka do biroa samo elektronskim putem

Nacionalna služba za zapošljavanje obustavila je neposredan rad sa strankama uvođenjem vanrednog stanja zbog opasnosti od širenja koronavirusa.“Nema prijavljivanja na evidenciju nezaposlenih niti obaveznog ličnog javljanja onih koji traže posao, potvrdio je za portal Nova ekonomija direktorNacionalne službe za zapošljavanje Zoran Martinović.Zbog novonastale situacije najviše su zabrinuti oni koji su u poslednjih nekoliko dana ostali bez posla, a sada ne mogu da se prijave na biro.“Već od ponedeljka biće moguća elektronska prijava onih koji su izgubili posao i moraju da se prijave da bi ostvarili pravo na naknadu koja sleduje nezaposlenim licima”, objašnjava Martinović, napominjući da se povremeno javljaju ljudi koji su se našli u ovakvoj situaciji da se raspitaju kako da ostvare svoja prava.On navodi i da je posle nekoliko dana rano govoriti o broju onih koji su dobili otkaze zbog situacije sa koronavirusom.U Nacionalnoj službi za zapošljavanje napominju i da niko neće biti izbrisan sa evidencije niti će izgubiti prava koja ostvaruje kao i da se ne menja ništa kada je u pitanju uplata naknade koju svakog meseca primaju nezaposleni.Poslodavci koji podnose zahteve NSZ-u moći će to da urade elektronskim putem a ista komunukacija preporučuje se i ostalim klijentima.

Srbija

I advokati i IT-ijevci traže izmene oporezivanja tokom vanrednog stanja

Advokatska komora Beograda (AKB) zatražila je od Ministarstvu finansija da se preispita opravdanost poreskog zaduženja advokata tokom trajanja vanrednog stanja izazvanog širenjem koronavirusa, uz obrazloženje da će u uslovima redukovanog funkcionisanja pravosuđa prihodi advokata znatno umanjeni."Činjenica da je Preporukama za rad sudova i javnih tužilaštvava za vreme vanrednog stanja drastično suženo postupsanje svih advokata Beograda u preko 80% predmeta, nameće zaključak da je neophodno preispitati opravdanost poreskog zaduženja tokom trajanja vanrednog stanja", navodi se u zahtevu koji je potpisao predsednik AKB Jugoslav Tintor.Advokati nisu jedini paušalci koji su tražili posebne mere tokom vanrednog stanja, obzirom i da je Digitalna zajednica u otvorenom pismu Vladi Srbije zahtevala da se odloži primena  testa samostalnosti preduzetnika, kao i da se produži rok za iskorišćavanje poreskih olakšica od strane poslodavaca za novozaposlena lica.U tom pismu, Digitalna zajednica je tražila da se primena testa samostalnosti, uvedenog poslednjim izmenama Zakona o porezu na dohodak građana, odloži do 1. juna, a da se poreske olakšice predviđene članom 17. istog zakona takođe odgode za tri meseca.Digitalna zajednica je na upit Nove ekonomije o tome da li su dobili odgovor od nadležnih institucija na ovaj zahtev rekla da su dobili odgovor iz Kabineta premijerke Ane Brnabić i Ministarstva za inovacije i tehnološki razvoj, koji "aktivno rade na pronalaženju rešenja".

Srbija

Kako će se moratorijum na kredite primenjivati u praksi?

Narodna banka Srbije (NBS) juče je objavila da će se zbog pandemije koronavirusa nastupiti moratorijum na otplatu kredita u Srbiji, što znači da su banke obavezne da dužnicima do sutra ponude zastoj u otplati finansijskih obaveza.Tumačenja novih mera u javnosti su bila sporna, iako su finansijske institucije dužne da objave ponude o zastoju na svojim veb-stranicama, zbog čega je NBS objavila pojašnjanja vezana za novu odluku.Prema navodima NBS, prihvatanje moratorijuma faktički produžava rok otplate, a na preostale rate se raspoređuje period zastoja, čime povećava mesečnu ratu.Nakon što banka ili davalac lizinga objavi ovu ponudu na svojoj internet prezentaciji, dužnik ima rok od deset dana od dana objavljivanja da tu ponudu odbije, a ako to ne učini smatraće se da je ponuda prihvaćena tog desetog dana.Finansijska institucija ima pravo da naplati rate kredita ili lizinga koje dospevaju do dana od kog moratorijum počinje da proizvodi pravno dejstvo (koji, u zavisnosti od dana objavljivanja ponude banke, može biti najkasnije 31. mart 2020. godine), osim ako je klijent izričito zahtevao primenu moratorijuma pre isteka tog roka. Dužnici s više kredita imaju pravo na moratorijum u otplati rata za sve kredite, a ako dužnik nakon objavljivanja ponude nastavi da uredno izmiruje obaveze, to ga ne sprečava da u toku trajanja vanrednog stanja primeni moratorijum."Primera radi, ako dužnik ponudu za moratorijum u propisanom roku nije odbio, a otplatio je jednu dospelu ratu kredita, narednog meseca se i na tog dužnika primenjuje moratorijum ako ne isplati ratu. Banka tokom trajanja vanrednog stanja koje je uvedeno zbog pandemije ne obračunava zateznu kamatu na dospelo a neizmireno potraživanje. Nakon prestanka moratorijuma (koji ne može biti kraći od 90 dana, odnosno od trajanja vanrednog stanja za vreme trajanja pandemije) dužnik nastavlja da otplaćuje kredit, a period otplate faktički se produžava za tri meseca", navodi se u saopštenju NBS.Ako bi dužnik od banke zahtevao drugačiji način otplate za koji smatra da je za njega adekvatniji, banka mu treba izaći u susret, dodaje se u saopštenju.U odnosu na redovnu (ugovorenu) kamatu koju banka obračunava za vreme trajanja zastoja, ona se pripisuje dugu i raspoređuje se ravnomerno na preostali rok dospeća.NBS je ponudila i primer za buduće sravnjivanje obaveza. Po tom primeru, klijent koji je uzeo kredit od 500.000 dinara sa rokom otplate od 84 meseca plaća mesečnu ratu visine 8.320,90 dinara. U slučaju da prihvati moratorijum, rok otplate se produžava za tri meseca, rata će tada iznositi 8.631,85 dinara, odnosno 311 dinara više.Slično, na stambeni kredit od 50.000 evra uzet na 240 meseci, pri kom rata iznosi 284,02 evra, prihvatanje moratorijuma bi produžilo rok otplate i povećalo ratu na 287,84 evra, odnosno 3,82 evra više mesečno.

Priče i analize

Život pod koronom: Oslo, Norveška

Ova priča iz serijala "Život pod koronom" dolazi nam iz glavnog grada Norveške. Razgovaramo sa Vladanom o situaciji u Oslu. Vladan živi i radi u Norveškoj 10 godina, tamo je završio studije i zaposlen je kao kooordinator za izbeglice u Centru za socialni rad poslednjih šest godina.  Vladan, OsloVanredno stanje je uvedeno 13. marta, ovde vlast priznaje da su zakasnili tri ili četiri nedelje što se tiče uvođenja mera.  Avionski saobraćaj je ograničen i ne može da uđe niko u zemlju osim Norvežana. Ne rade škole, obdaništa i fakulteti, šalteri u ustanovama takođe. Ljudi se najviše brinu oko primanja plata u privatnom sekturu, tako da su uvedene mere da prvih 20 dana država pokriva troškove i privatnicima i javnim preduzećima. Uveli su i to da frilenseri imaju pravo na socijalnu pomoć, kao i umetnici poput muzičaria, slikara, što ranije nije bio slučaj. Ljudi šalju veliki broh zahteva socijalnim ustanovama. Ja radim kao koordinator za izbeglice pri centru za socijalni rad, sada nam se malo menjaju zadaci, dobili smo računare i radimo od kuće. Cilj centra za socijalni rad je da obezbedi svima primanja, da ljudi koji idu u školu i uče norveški jezik dobijaju platu da bi to radili, jer je ovde praksa da ljudi koji imaju azil idu u školu i za to dobijaju platu. Imam 15 do 20 ljudi o kojima brinem što se tiče škole i posla. Sada su stopirani svi ti programi za učenje jezika i zanata, samo dajemo informacije kako da apliciraju za socijalnu pomoć preko interneta. Par nas smo po geografskom ključu odabrani da proveravamo da li je ljudima potrebno nešto od lekova i sličnih stvari, koje nisu u mogučnosti da nabave, pa se organizujemo da im odnesemo. Ima li zabrane kretanja? Nema kao u Srbiji, ali postoje preporuke i ljudi se pridržavaju. Ima ljudi koji izlaze napolje, šetaju se , ali nema okupljanja. Ovo je druga zemlja u svetu po broju zaraženih u odnosu na broj stanovnika , na četiri miliona stanovnika imamo oko 1500, 1600 zaraženih, do sada ima šest umrlih. Pravi broj zaraženih je verovatno veći, prvih pet dana su testirali sve koji su se javllali, sada više ne testiraju sve, jer nemaju kapaciteta, ali ko je zaražen, a nije u rizičnoj grupi, sedi kući i čeka da prođe, svakako ne posto lek za virus. Kakva je situacija u gradu, ima li nestašica, nose li ljudi maske?Pa te maske ne pomažu, ti svakako pomeraš masku, pipaš lice, virus ulazi u organizam i preko očiju ili nosa, ostaje na odeći i na površinama do tri dana tako ad maske ne pomažu toliko, a prodavnice rade normalno, nema nikakvih problema. Prvi dan vanrednog stanja je bilo strašno, kupovalo se svašta. Ovde ljudi ne prave ništa sami, retko ko od nule pravi ručak. Ne znam da li pola ljudi u Norveškoj zna kako da koristi brašno, jede se obično po restoranima i brza i zamrzutna hrana, pice i slično, ali u petak se kupovalo toliko brašna i toalet papira da to nije normalno. Sada nije tako, ljudi su videli da ima svega u prodavnicama da se kupi. U petak su kol centri marketa izašli sa saopštenjem da ljudi ne lageruju hranu, jer nema potrebe. Vanredno stanje, za sada, traje do 26. marta, nama su na poslu reki da ćemo raditi od kuće do 15. aprila. U ovom slučaju postoje i neke pozitivne stvari, kada je zemlja manje razvijena, kao Srbija, pa ljudi ne putuju mnogo. U Norveškoj su svi živi putovali svuda i stalno putuju, pa se tako doneo i virus.Najviše zaraženih ima u Oslu svakako, jer ima najviše stanovnika. Pozitivna stvar je što u Norveškoj ima dosta plemena, koji žive oko reka i planina i velike su distance između naseljenih mesta. Kakvo je stanje po firmama i po zaposlene? Moja žena radi u IKEI u korisničkoj podršci, to radi normalno, jer ljudi kupuju preko interneta. Dostavljači robu ostavljaju ispred kuće, ne ulaze unutra. Zatvorili su prodavnice, ali online rade normalno. Nema otpuštanja , ali su ljudi poslati na bolovanje. Norwegian (avio kompanija) je poslao oko četiri, pet hiljada ljudi na bolovanje, jer je dosta letova otkazano. Država pokriva sve troškove prvih dvadeset dana i privatnom i javnom sektoru, možda će to i produžiti, da nema toga to bi bila katastrofa za ekonomiju. Država razmišja u tom pravcu da će proći ovaj virus i ako ne budu držali sve pod kotrolom, kada se završi može da nastane haos . Zato pomažu i privatni sektor, fabrike, preduzetnike jer niko ne želi da ima krizu posle korone.  Da li su mere zabrane kretanja u Srbiji dobre? Treba ljude ograničiti. U Norveškoj nije potrebno da izvode policiju i vojsku na ulice, jer su ljudi stvarno disciplinovani i imaju zdravstvenu kulturu i shvataju ozbiljnost ove situacije. Vide da ljudi umiru od ove bolesti i svesni su posledica . Vidim da ljudi po Srbiji sede u kafićima, ko zna ko je tu čašu pipnuo i ko je sedeo pre tebe, ljudi ne razumeju da se taj virus zadržava u organizmu po 14 dana i za to vreme možeš da prođeš Srbiju uzduž i popreko i da zaraziš svakoga. Pipneš lift ili banderu pa neko može da se zaraži. Lično mislim, ova korona da ova korona može doprineti da ljudi počnu da cene zivot više i da cene slobodu. Svi uzimaju život zdravo za gotovo, a kad su nam slobode limitirane, onda počinje nervoza, a negde i panika. V.Vuksanović

Srbija

AmCham predložio mere za smanjenje ekonomskih posledica korone

Američka privredna komora u Srbiji (AmCham) uputila je Vladi Srbije predlog prvog kruga mera u cilju smanjivanja negativnih efekata pandemije virusa COVID-19 na domaću ekonomiju, koje je zasnovala na anketi sprovedene među svojim članicama, uporednih mera iz 15 različitih zemalja i finansijskih mogućnosti kojima Srbija raspolaže.U saopštenju te organizacije se navodi da oko dve trećine članica AmCham-a smatra da je neophodno da Vlada usvoji set privremenih mera u oblasti rada i smanjenje poreskih izdataka u domenu fiskalne politike, "čime bi se čuvala likvidnost u privredi i nivo zaposlenosti u situaciji sa manjim obimom posla"."Istraživanje ukazuje da već sada 55% kompanija beleži teškoće u poslovanju. Od ispitanih kompanija najveći broj ili već ima, ili očekuje da će prodaja opasti za 20% do 30% u prvom periodu. Najčešći problemi u poslovanju dolaze od ograničenosti kretanja internacionalno i lokalno, izazova u organizaciji rada, smanjenja cash flow-a, prekida i kašnjenja u lancu nabavki i isporuka", navodi se u istraživanju.Pet generalnih mera za očuvanje zaposlenosti i brži oporavak privredePrva mera je smanjivanje poreza i doprinosa u slučaju odsustva sa rada do 30 dana zbog koronavirusa, a na drugom mestu mera nalazi se oslobađanje od poreza i doprinosa za vreme prekida rada.Zatim, kako bi se obezbedila likvidnost kompanija, AmCham predlaže umanjenje u iznosu od 50% na akontaciju poreza na dobit za 2020. godinu za pravna lica i preduzetnike uz plaćanje prema godišnjem obračunu sledeće godine. Obustava obračuna kamate za neblagovremeno plaćanje poreza za obaveze nastale od početka vanrednog stanja do 30 dana nakon završetka, za preduzeća koje već imaju velike probleme u poslovanju. Primenom ove dve mere, neće biti umanjene poreske obaveze preduzeća već samo odložene usled smanjenja poslovnih aktivnosti.Kako bi krvotok privrede mogao da funkcioniše, peta, poslednja iz seta generalnih mera, predviđa omogućavanje nesmetanog prekograničnog transporta robe i usluga. AmCham preporučuje Vladi da hitno otpočne pregovore i usaglašavanje mera sa zemljama sa kojima se graničimo, uključujući zemlje EU i CEFTA zemlje, kako bi i naša zemlja imala tzv. „zelenu traku“ za promet robe. Mere za mala i srednja preduzećaImajući u vidu da je najosetljiviji sektor privrede sektor malih preduzeća, AmCham je preporučio i dodatne mere za mala i srednja preduzeća koje uključuju 50% manje poreze i doprinose za paušalce i hitno obezbeđivanje garancijskih šema za kredite namenjene održavanju likvidnosti pogođenih malih i srednjih preduzeća.Predlog mera za posebno pogođene sektorePredlog mera za posebno pogođene sektore kao što su sektor turizma, logistike i automobilske industrije obuhvata obustavu plaćanja akontacije poreza na dobit za 2020. godinu, pošto se očekuje da će većina ovih firmi završiti godinu sa gubitkom. Imajući u vidu potrebu smanjenja fiksnih troškova, posebno u hotelijerskoj industriji, bilo bi neophodno smanjiti porez na imovinu do 50%.Kako bi se dodatno obezbedio ostanak u radnom odnosu za radnike, predloženo je i refundiranje i pokrivanje dela troškova plaćenog odsustva za vreme prekida ili smanjenja obima rada pod uticajem virusa.Specifične mere za zdravstvoAmCham je predložio specifične mere za sektor zdravstva koje uključuju izuzimanje lekova koji ne mogu da se prometuju na teritoriji naše zemlje iz Odluke o zabrani izvoza lekova, ali i ukazao da zbog povećane potražnje distributeri ne mogu da obezbede šestomesečni lager lekova već kroz više sukcesivnih nabavki.Mere monetarne politikePored pohvale uvođenju moratorijuma na otplatu kredita za preduzeća i građane, AmCham predlaže dodatnu injekciju likvidnosti bankama od strane NBS, bilo u vidu smanjenja obavezne rezerve, proširenja kolaterala za repo oepracije, bilo kroz omogućavanje korišćenja zaštitnih slojeva kapitala, kao i odgovarajući tretman potraživanja u moratorijumu sa stanovišta prudencijalnh standarda.Pojednostavljenje administrativnih procedura Dodatno, predložene su izmene i pojašnjenja administrativnih mera, kao što su omogućavanje elektronskog otvaranja bolovanja, prijave prebivališta i rada od kuće.Za sve zaposlene koji ne mogu da rade od kuće, AmCham predlaže uvođenje zvaničnih protokola i mera zaštite ovih zaposlenih..Mere su predložene na osnovu Istraživanja AmChama o aktuelnom i očekivanom ekonomskom uticaju COVID19;  ograničenih finansijskih mogućnosti kojima Srbija raspolaže;  najavljenih mera Vlade Republike Srbije, kao i na osnovu primera dobre prakse iz 15 zemalja. Analizirane su mere u Australiji, Austriji, Kanadi, Kini, Danskoj, Italiji, Nemačkoj, Španiji, Švedskoj, Švajcarskoj, Holandiji, Velikoj Britaniji, Irskoj, Francuskoj i Hrvatskoj, a uzete su u obzir mere koje su najavljene u Češkoj, Mađarskoj, Poljskoj i Rumuniji.