Hladnjačari širom regiona još nisu prodali prošlogodišnje maline

Proizvođači maline u Srbiji, Bosni i Hercegovini i u Crnoj Gori ne ulažu u svoje zasade kao ranijih godina. Jedan od razloga je što su hladnjače u celom regionu pune prošlogodišnjeg roda maline.

Na svim tržištima otkupljivači nezvanično najavljuju znatno nižu cenu od prošlogodišnje, ali tačan iznos, pa n iprojekcije – još niko ne spominje, prenosi Politka.

U martu počinju radovi na uređenju plantaža maline i kupine. Ali, u glavnom malinarskom kraju u BiH, retko se mogu videti radovi na plantažama tog voća.

Malinari: Hitno rešiti nedoumice, rod isplatiti po prošlogodišnjim cenama

Razlozi su, navodi se, najavljena niska otkupna cena i problemi sa naplatom od prošle godine, kada većina otkupljivača nije isplatila ugovorenu cenu.

Kako je ranije pisala Nova ekonomija, to je problem i u Srbiji. Sa druge strane, troškovi proizvonje su i dalje visoki.

Kako se dodaje, mnogi proizvođači zbog lošeg prošlogodišnjeg iskustva, razmišljaju da odustanu od proizvodnje i najavljuju krčenje plantaža.

Prema nezvaničnim informacijama, u hladnjačama u Srbiji uskladišteno je oko 40.000 tona malina iz prethodne sezone.

Ivan Stojanović, predsednik Upravnog odbora bosanskohercegovačkog Udruženja „Vilamet“, napomenuo je da će se ove godine manje ulagati, jer očekuje nižu otkupnu cenu. Dodaje i da će „mnogi razrediti malinjake ili odustati od proizvodnje“.

„Ali ako jedne godine ne obrađuješ i ne ulažeš u malinu, kasnije su potrebne dve, tri godine da se biljke oporave“, naveo je Stojanović.

Poznato je da neizvesnu sezonu očekuju i proizvođači malina u Srbiji, gde se bore s istim problemima kao i bosanski malinari.

Mala otkupna cena maline – ogroman problem za hladnjačare

Aleksandar Leposavić iz Instituta za voćarstvo u Čačku i jedan od vodećih stručnjaka za jagodasto voće, izjavio je da se slično može reći i za situaciju u Zapadnoj Srbiji, koja je naš glavni malinarski kraj.

„Radovi u malinjacima su veoma niskog intenziteta, proizvođači ne ulažu koliko i prethodnih godina, a sve ovo je posledica poznatih dešavanja i negativne kampanje koja je vođena u medijima“ naglasio je Leposavić.

Leposavić, koji je angažovan na više razvojnih projekata u regionu, naveo je da su proizvođači u BiH i Crnoj Gori i inače u velikoj meri oslonjeni na Srbiju, u smislu da više od 90 odsto maline plasiraju na strana tržišta preko naše zemlje.

Neki hladnjačari iz okoline Arilja nedavno su se obratili svojim kooperantima sa informacijom da se ove godine ne može očekivati visoka otkupna cena maline, jer u 2023. postoji veliki rizik u poslu sa tim voćem.

Njihova preporuka je da se ove sezone obradi onoliko koliko može porodično jer zbog lošijih cena moguće da neće biti računice ako se to radi na većim površinama. Neki hladnjačari su već objavili da neće otkupljivati voće, jer imaju neprodate zalihe iz prošle godine.

Vlada Srbije je krajem prošlog meseca odobrila reprogram kredita otkupljivačima voća u cilju ublažavanja posledica nastalih u sektoru malinarstva, zbog pada tražnje na tržištu i smanjenja potrošnje jagodastog voća.

Predstavnici Zadruge Agro-eko voće iz Arilja nedavno su izjavili za Novu ekonomiju kako očekuju da se prošlogodišnji rod maline isplati po ugovorenim cenama.

Cena maline prošle godine kretala se između 500 i 600 dinara za kilogram i bila je rekordna

Sve izvesnija niža cena maline, troškovi proizvodnje i dalje veliki