Jedna stara i neefikasna peć zagađuje kao čak pet starih dizel kamiona.
Milion i po domaćinstava koristi zastarele i neefikasne uređaje za sagorevanje drveta i time postaju najveći individualni zagađivači vazduha. Neophodno je brzo rešavanje tih problema.
Za sagorevanje treba koristiti efikasne peći, odnosno uređaje sa deklaracijom o energetskoj efikasnosti.
Merama energetske efikasnosti, u koje spadaju izolacija objekata, kao i korišćenje efikasnih uređaja za grejanje, smanjuje se potrošnja energije. Samim tim i računi za struju, gas ili toplotnu energiju biće manji.
Energetska efikasnost se najčešće definiše kroz dva značenja, jedno se odnosi na uređaje, a drugo na mere i ponašanje čiji je cilj da svedemo potrošnju energije na minimum uz uslov da pri tome ne narušimo nivo stambenog komfora, niti efikasnost u obavljanju nekog posla.
Energetski efikasan uređaj je onaj aparat koji ima veliki stepen iskorišćenja, odnosno, male gubitke prilikom transformacije jednog vida energije u drugi.
Mere energetske efikasnosti se primenjuju u cilju smanjenja potrošnje energije.
Borba protiv aerozagađenja
Rezultat povećane energetske efikasnosti su značajne uštede, ali, ne treba zanemariti ni direktan uticaj na očuvanje životne sredine, na smanjenje emisija štetnih gasova i čestica u atmosferi.
Kvalitet vazduha je jedan od najviših prioriteta za očuvanje zdrave životne sredine i zdravlja stanovništva.
U mere energetske efikasnosti spada i nabavka, odnosno zamena uređaja za grejanje. Stari uređaji se menjaju uređajima visoke efikasnosti i sa minimalnim zagađenjem vazduha.
U takve uređaje spadaju toplotne pumpe i uređaji na biomasu. To su uređaji koji se odnose na grejanje, ali energetska efikasnost odnosi se i na efikasne uređaje za hlađenje.
Korišćenje obnovljivih izvora energije
Korišćenje obnovljivih izvora kao energenata, u koje spadaju biomasa, sunčeva energija, vetroeneregija, geotermalna energija, takođe spada u mere energetske efikasnosti.
Vetar, sunce, voda kao izvori za dobijanje električne energije, sve su prisutniji i prema oceni stručnjaka iz brojnih oblasti, to je dobar put koji može značajno doprineti obezbeđenju energetskih potreba stanovništva i privrede uz istovremeno smanjenje ekoloških problema, pre svega zagađenja vazduha.
U različitim oblicima, u Srbiji je najviše zastupljena drvna biomasa kao ogrevno drvo, drvna sečka, briket, pelet.
Više od milion i osamsto hiljada domaćinstava u Srbiji koristi čvrste energente za potrebe grejanja i kuvanja, najviše sirovo drvo.
Milion i po domaćinstava koristi zastarele i neefikasne uređaje za sagorevanje drveta i time postaju najveći individualni zagađivači vazduha.
Neophodno je brzo rešavanje tih problema. Za sagorevanje treba koristiti efikasne peći, odnosno uređaje sa deklaracijom o energetskoj efikasnosti.
Stare i neefikasne peći i uređaji štete zdravlju ljudi, izazivaju respiratorna i plućna oboljenja, uzrokuju srčane infarkte, otežavaju disanje astmatičarima.
Zbog svega toga, treba ložiti drvo na pravi način, u adekvatnim pećima i kotlovima sa odgovarajućim sertifikatom i deklaracijom.
Čistiji dimnjak takođe donosi veću bezbednost i čistiji vazduh.
Izrada katastra individualnih ložišta na lokalnom nivou omogućava sprovođenje monitoringa i smanjenje aerozagađenja.
Drvo kao energent daje najjeftiniju energiju, a suvo drvo je čisto gorivo, obnovljivo i gorivo koje se deklariše kao CO2 neutralno, odnosno ne doprinosi oslobađanju gasova koji oštećuju ozonski omotač Zemlje.
Starost bi trebalo da bude vreme dostojanstva, a za mnoge je postala vreme straha. Nasilje nad starijim osobama prisutno je u svim društvenim slojevima - u urbanim sredinama i ruralnim krajevima, među intele...
U najvećim kliničkim centrima u Srbiji pacijentima se svakodnevno služe obroci čiji nutritivni sastav uglavnom nije javno dostupan. Analiza odgovora četiri klinička centra na zahteve za pristup informacijama...
„Bila sam hodajući leš, dok su mi se roditelji smejali. Branili su mi da potražim stručnu pomoć, da ljudi ne bi pričali da sam luda. Plašim se pakla koji sam proživela.“Postati majka često znači ući u ar...
Nedugo nakon što je kompanija Monsanto sedamdesetih godina razvila herbicid glifosat, on je postao jedan od najrasprostranjenijih poljoprivrednih proizvoda, ali su ubrzo počele i da ga prate dileme oko štetn...
NOVA EKONOMIJA
prtplatite se za čitanje premium sadržaja
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rsInforamcije koje imaju dodatnu vrednost
Koristimo kolačiće kako bismo osigurali da vam pružimo najbolje iskustvo na našoj veb stranici. Ako nastavite da koristite ovaj sajt, pretpostavićemo da ste saglasni sa tim.