Priče i analize

07.10.2017. 08:36

RTS

Autor: Nova Ekonomija

Karl Fridrih Gaus, veliki matematičar, čija dostignuća su prelazila polja te nauke

Kraljica nauke ‒ tako je Karl Fridrih Gaus nazivao matematiku, a zavoleo ju je još kao dečak. Bez sumnje, posvetio joj je ceo svoj život, ostavši zapamćen kao jedan od naučnika koji su najviše doprineli njenom razvoju.

Taj veliki matematičar smernog pogleda i zagonetne prirode rođen je 1777. godine u siromašnoj radničkoj porodici u Braunšvajgu, u Nemačkoj. Gausova majka je bila nepismena i nikad nije zabeležila tačan datum njegovog rođenja, ali je Gaus ‒ kao čudo od deteta, još od malena privrženo matematici ‒ uspeo da pomoću određenih podataka sam izračuna kog datuma je došao na svet.

Njegov neverovatan talenat za matematiku nije prošao neopaženo, ali s obzirom na tešku materijalnu situaciju u kojoj se porodica nalazila, mladi Karl rano napušta svoj dom i odlazi na univerzitet.

Ništa od ovoga ne bi bilo moguće da nije imao podršku vojvode od Braunšvajga, koji je novčano pomagao njegovo školovanje i naučno usavršavanje.

Upravo je na univerzitetu 1796. godine Gaus došao do zadivljujućeg otkrića ‒ konstruisao je pravilan poligon sa sedamnaest stranica. Ponosan zbog svog dostignuća, tog dana je počeo da vodi dnevnik u kojem je beležio svoja značajna otkrića, uključujući i ono da je svaki prirodan broj zbir najviše tri trougaona broja. Mada je sadržao svega devetnaest stranica, taj dokument ostaje prilično dragoceno svedočanstvo matematičke istorije.

Godine 1799. Gaus je doktorirao svojom teorijom da svaka algebarska jednačina ima bar jedno rešenje.

U knjizi Pitanja o aritmetici, koja se smatra jednim od najznačajnijih dela na polju matematike, Gaus je dokazao kako je moguće konstruisati mnogougao pomoću lenjira i šestara.

Ipak, iste godine, Gausovo istraživanje obeležilo je otkriće koje će mu doneti afirmaciju i priznanja, a samim tim i podstrek za dalja istraživanja.

Zbog nesigurnosti je retko objavljivao svoje radove

Nakon smrti vojvode od Braunšvajga, Gaus je 1807. g. primljen za profesora, a kasnije i proglašen direktorom opservatorije u Getingenu, gde ostaje sve do smrti. Tih godina Gausovo stvaralaštvo obeležiće sukob sa matematičarem Ležandrom, u vezi sa prioritetom u određenim otkrićima. U knjizi Teorija kretanja nebeskih tela (1809) Gaus je objavio svoju verziju metoda najmanjih kvadrata, i mada je Ležandr tri godine ranije izneo tu teoriju, Gaus je tvrdio da je on koristio taj princip još 1795. g. To nije bio jedini spor ta dva neverovatna matematička uma.

Gaus je tokom života ostavio značajan trag i na polju geodezije. Prvenstveno, tu se izdvaja njegov pronalazak heliotropa, napravljenog po principu refleksije sunčevih zraka pomoću teleskopa i ogledala, kao i radovi iz diferencijalne geometrije nastali u Kraljevini Hanover. U znak zahvalnosti, podignut je Gausov toranj na planini Hohenhagen. Desetak godina kasnije, Gaus je sa Vilhelmom Veberom učestvovao u izgradnji prvog uspešnog elektromagnetskog telegrafa.

Iako veliki matematičar, priznat i poštovan među svojim kolegama, Gaus je uvek bio usamljenik, prilično tajanstven i povučen. Zbog nesigurnosti je retko objavljivao svoje radove.

Njegov život, nažalost, obeležili su veliki gubici. Smrt obe žene i jednogodišnjeg sina Luisa i prerani odlazak ćerke Vilhelmine, ljubimice, nikada nije preboleo.

Gausov odnos sa tri sina bio je prilično komplikovan ‒ kao strog otac nije želeo da se nijedno od četvoro dece bavi matematikom, jer se plašio da će ukaljati porodično ime.

Gaus je poslednje dane svog života proveo sam, pomalo otuđen od sveta, u svojoj sobi u Hanoveru. Njegova ćerka Tereza negovala ga je i pazila sve do 1855. g., kada je, jedne februarske noći, Gaus tiho umro. Jedna od legendi kaže da je Gausov sat od kog se celog života nije odvajao, prestao da kuca samo nekoliko sekundi nakon što je prestao da diše.

Neke od svojih najbriljantnijih ideja Gaus je izneo na skromnih dvadeset stranica dnevnika, ali ih nikada nije objavio. Gausova averzija prema objavljivanju svojih saznanja učinila je da svet zamalo nikad ne sazna za neka od njegovih najvećih otkrića.

Zahvaljujući tom dragocenom dokumentu, skoro pedeset godina nakon Gausove smrti, ta nepravda biva ispravljena. Gausova dostignuća prelazila su granice matematike, pa je taj naučnik svoj doprinos ostvario i na polju geodezije, astronomije i elektriciteta. Jedinica za magnetnu indukciju dobila je ime baš po njemu ‒ gaus, a postupak kojim se mogu razmagnetisati televizijski ekrani i monitori zove se degausizacija. Svojim značajnim doprinosom na polju teorije brojeva, kompleksnih brojeva, kongruencije i aproksimacije Karl Gaus ostaće zapamćen kao jedan od najvećih matematičara svih vremena, rame uz rame sa Arhimedom i Njutnom.

Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pre slanja komentara, molimo vas da se upoznate sa pravilima komentarisanja i pravilima korišćenja sajta.

Sajt je zaštićen pomocu reCaptcha i Google. Google Politika Privatnosti i Google Uslovi Korišćenja su primenjeni.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.