Vesti iz izdanja

01.06.2025. 03:51

Autor: Danka Božić

Borba za opstanak i dostojanstvo

OBRAZOVANJE

Država je prestala da plaća materijalne troškove fakultetima, a zaposlene kaznila svođenjem plate na 12 odsto zarade. Studenti su prekinuli sa izmirivanjem rata za školarine, što je značajno stanjilo fakultetske kase. Svesni opasnosti da režim zada poslednji udarac domaćem visokom školstvu, iz dela akademske zajednice stižu apeli da se zajedno sa studentima u blokadi uključe u spasavanje univerziteta, tako što bi se promenili modaliteti borbe za ispunjenje studentskih zahteva

„Diploma Siniše Malog skupo je koštala Beogradski univerzitet, a ako ova vlast ostane, državnim univerzitetima se crno piše. Ceh svega što se poslednjih šest meseci dešava u visokom obrazovanju će na kraju neko morati da plati.“

Ovim rečima profesor sa Univerziteta u Beogradu opisuje trenutnu situaciju na državnim visokoškolskim ustanovama, na kojima već pola godine traju studentske blokade, bez naznake kada će se studenti i nastavnici vratiti u učionice.

Da li će tekuća školska godina propasti, kakav će u tom slučaju biti status studenata, te šta će biti sa do sada plaćenim školarinama – sve su to pitanja na koja akademska zajednica, ali i čitava javnost i dalje nemaju odgovore.

Situaciju u kojoj se nalazimo sagovornici Nove ekonomije opisuju kao Gordijev čvor, čiji se pak rasplet nazire najavama pojedinih fakulteta da će početi sa kakvom-takvom nastavom na daljinu, koja bi se u prvom trenutku odvijala tako što bi nastavnici „kačili“ materijale na platforme, a „uživo“ bi bili dostupni za konsultacije sa studentima. Na taj način državne visokoškolske ustanove pokušavaju da izbegnu gubljenje školske godine, što će biti neminovno ako deo akademaca i dalje bude insistirao da se blokade nastave.

TRAGANJE ZA REŠENJEM

Studenti sa više fakulteta Beogradskog univerziteta koji su ove godine upisani kao samofinansirajući kažu da su rate za školarine prestali da plaćaju u decembru i da su im i uprave fakulteta savetovale da sačekaju sa daljim izmirivanjem finansijskih dugovanja dok se ne vidi šta će biti sa blokadama.

„Nakon toga nam niko nije tražio da nastavimo da plaćamo rate, a sa fakulteta su nam prosledili dopis Ministarstva prosvete u kome su nas najpre obavestili da će nam biti vraćena polovina školarine, i to u dve rate, a krajem aprila je rečeno da se kasni sa dostavljanjem spiskova studenata koji imaju pravo na refundaciju i da se ne zna kada ćemo dobiti novac“, priča studentkinja Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu.

Smanjenje školarina za 50 odsto za prvi put upisanu godinu studija je deo jednog od zahteva koje su postavili studenti u blokadi – jedinog koji je vlast u celini ispunila.

Rektorka Univerziteta umetnosti u Beogradu Mirjana Nikolić napominje da je izmenama Zakona o visokom obrazovanju koje su stupile na snagu sredinom marta, praktično ukinuta kategorija samofinansirajućih studenata, te da sada imamo budžetske i sufinansirajuće, a obavezu države da učestvuje u obezbeđivanju dela školarina smatra dobrom merom koja ide u korist akademcima.

Plan je bio da se polovina novca na ime uplaćenih školarina samofinansirajućim studentima vrati iz dva dela – ove školske godine isplata je trebalo da bude najkasnije do 30. aprila (za deo školarina plaćen do 28. februara 2025), odnosno do 30. septembra, za preostali iznos uplaćene školarine.

Međutim, iz Ministarstva je u međuvremenu stiglo obaveštenje da su zbog blokada neki fakulteti kasnili sa dostavljanjem spiskova studenata koji imaju pravo na povrat dela novca, pa je taj rok pomeren do 12. maja, a refundacija sredstava za školarine koje su uplaćene do 28. februara biće izvršena „čim se za to steknu uslovi“.

Na pitanje šta će biti sa uplaćenim školarinama ako se ova školska godina resetuje, rektorka Nikolić odgovara da fakulteti sigurno neće dva puta naplaćivati, što potvrđuje i dekan Hemijskog fakulteta u Beogradu Goran Roglić.

„Što se tiče mog fakulteta, mogu da kažem da će, u slučaju da se godina ponovi, ono što su studenti do sada plaćali biti priznato i za narednu godinu, nećemo im ponovo fakturisati. Ako se ide na nadoknadu nastave, sve funkcioniše normalno“, kaže Roglić.

Podseća da je Univerzitet u Beogradu u Platformi za razgovor sa predstavnicima nadležnih organa i institucija postavio niz pitanja koja se tiču upravo statusa studenata i sudbine tekuće školske godine. Među pitanjima koja su prevashodno adresirana na Vladu Srbije i Ministarstvo prosvete su: kada će početi naredna akademska školska godina, odnosno da li je u planu produženje tekuće školske godine, kada i pod kojim uslovima će se vršiti upis na studije u narednu školsku godinu, te da li se planira smanjivanje propisanog broja ESPB bodova kao uslov za upis na teret budžeta ili opcija bezuslovnog upisa studenata u narednu školsku godinu, uz zadržavanje sadašnjeg statusa studenata.

U trenutku pisanja ovog teksta odgovore prosvetne vlasti nisu dobili, niti je Ministarstvo prosvete odgovorilo na pitanja Nove ekonomije.

PROMENA MODALITETA BORBE

O tome da li je realna opcija da se, ukoliko se ova školska godina zaista ponovi, svi sadašnji budžetski studenti prebace na samofinansiranje, profesor Roglić kaže da bi bez nekog leks specijalisa ti studenti morali da se upišu kao samofinansirajući.

Rektorka Nikolić pak ukazuje da se samo za vreme rata dogodilo da je godina propala, napominjući da se traže rešenja da do takvog scenarija ne dođe. Nezvanično, jedno od rešenja o kome se razgovara je da se studentima koji ne žele da se vrate na fakultete omogući status mirovanja, uz zadržavanje postojećeg statusa (budžet ili samofinansiranje), ali konačnu reč o tome mora dati država.

Naše sagovornike, koji su bili učesnici sastanaka sa premijerom Đurom Macutom smo pitali i da li se govorilo o tome šta će biti sa nastavkom godine i školarinama.

“Oni pričaju samo o tome da se studenti vrate na fakultete, a kada se vrate, sve ćemo da rešimo. Šta možemo da očekujemo više niko od nas ne može da proceni“, odgovara Roglić.

Rektorka Univerziteta umetnosti skreće pažnju da oko upisa naredne generacije brucoša takođe postoje nedoumice. Iako je univerzitetima ove godine traženo da ranije nego inače pošalju Ministarstvu prosvete svoje predloge upisnih kvota, u trenutku pisanja ovog teksta Vlada Srbije nije usvojila budžetske kvote za školsku 2025/26. godinu, ali je to uradila AP Vojvodina za visokoškolske ustanove na teritoriji Pokrajine.

Svesni opasnosti da režim zada poslednji udarac domaćem visokom školstvu, iz dela akademske zajednice stižu apeli da se zajedno sa studentima u blokadi uključe u spasavanje univerziteta, tako što bi se promenili modaliteti borbe za ispunjenje studentskih zahteva.

Jer scenario u kome godina propada teoretski znači gubitak budžetskog statusa za sadašnje studente, a posledično i drastično smanjenje novca koji dobijaju fakulteti, budući da se finansiraju po broju budžetskih studenata.

S druge strane, država je u međuvremenu prestala da plaća materijalne troškove fakultetima, a zaposlene kaznila izmenom uredbe kojom je drastično povećan udeo nastave u 40-časovnoj radnoj nedelji nauštrb naučnog rada. A kako nastave nema zbog blokada, zaposleni na univerzitetima primaju tek 12 odsto zarade. Neki fakulteti su izlaz pokušali da nađu proglašenjem štrajka, koji podrazumeva minimum procesa rada, ne bi li se na taj način stvari pokrenule s mrtve tačke.

S druge strane, studenti su prekinuli sa izmirivanjem rata za školarine, čime je priliv novca u fakultetske kase na razdeo „sopstveni prihodi“ značajno smanjen. Deo fakulteta upravo je deo novca od školarina koristio kao dodatak na plate koje se isplaćuju iz budžeta. Ali, mnoge visokoškolske ustanove nemaju ova sredstva.

Iza zatvorenih vrata sada se vodi bitka da se fakulteti vrate svojoj osnovnoj delatnosti, a da se ostane na liniji podrške studentskim zahtevima. Utisak je da deo studenata u plenumima ocene o mogućem krahu državnih univerziteta ne doživljava ozbiljno. Dosadašnje iskustvo pak svedoči da aktuelna vlast ne preza ni od čega.

NOVE PRETNJE VLASTI

Iz Vlade stiže najnovija pretnja koja je donela zaključak o formiranju radne grupe sa zadatkom da „izvrši analizu trenutnog stanja finansiranja i reformi visokog obrazovanja, na osnovu analize definiše prioritete i indikatore finansiranja i predloži mere za uspostavljanje celishodnog, racionalnog i održivog finansiranja visokog obrazovanja zasnovanog na kvalitetu i sa fokusom na studente, kao i da izradi Nacrt zakona o visokom obrazovanju“.

Neki smatraju da će se ovim realizovati nedavna najava predsednika Srbije Aleksandra Vučića koji je kazao da će predložiti budžetsko finansiranje na privatnim fakultetima. Za sada se spekuliše da bi država mogla da daje vaučere studentima, a da bi se oni sami opredeljivali hoće li da studiraju na državnim ili privatnim visokoškolskim ustanovama.

Teret borbe za uspostavljanje vladavine prava i rad institucija, oličen kroz studentske zahteve nakon pada nadstrešnice Železničke stanice u Novom Sadu osetili su i pojedini privatni fakulteti, među kojima su Fakultet za medije i komunikacije i Računarski fakultet. Prema informacijama koje smo dobili od studenata, blokade su na obe ustanove okončane, a počeli su ispiti i nastava.

Studentkinja FMK sa kojom smo razgovarali kaže da, dok nije bilo nastave, deo studenata nije plaćao rate za školarinu i da je uprava bila maksimalno korektna i nije ih opominjala da izmiruju rate.

„Fakultet je zaista pokazao visok stepen fleksibilnosti prema studentima, kako u organizaciji nastave, tako i u pogledu finansijskih obaveza. Međutim, tu se nalazi i ključni paradoks: s jedne strane, kao zajednica izražavamo solidarnost i razumevanje za razloge studentskog nezadovoljstva, a s druge strane, FMK kao privatna ustanova ne može opstati bez školarina, jer ne prima budžetska sredstva. Naša otvorenost i strpljenje ne znače da institucija može neograničeno da izdrži finansijski pritisak koji donosi blokada, pogotovo kada istovremeno nastojimo da očuvamo radna mesta i kvalitet obrazovanja“, kaže prorektorka FMK Simona Žikić.

Napominje da je prioritet da se akademska godina regularno privede kraju i da uplaćene školarine nisu izgubljene. Potvrđuje da je sve što se dešavalo poslednjih meseci uticalo i na zarade zaposlenih.

„Iako su plate redovno isplaćivane, to je postajalo sve teže kako su blokada i obustava uplata potrajale. Iza svake plate stoji ogroman napor da se održi stabilnost ustanove i obezbedi minimum funkcionisanja. Ipak, zaposlenima je, uprkos svemu, najvažnije bilo da studenti ne izgube godinu i da se zadrži elementarni akademski kontinuitet“, rekla je Žikić.

Sa Računarskog fakulteta, koji je takođe bio jedno vreme u blokadi, nisu odgovorili na upit Nove ekonomije, a studenti iz plenuma kažu da ni u jednom trenutku nisu prestali da plaćaju školarinu.

„Iako je tema takvih ‘akcija’ pominjana na plenumima, zajednički stav je da je naša borba protiv korumpiranog sistema i za ispunjenje studentskih zahteva, a ne protiv našeg fakulteta, koliko god se naš fakultet i uprava prema nama ponašali neprijateljski od prvog dana. Konsenzus je da bilo kakav vid bojkota školarine ne donosi ništa dobro, prvenstveno nama. Uprava je slala svoje redovne mejlove i obaveštenja o rokovima za uplate rata školarine, tj. konkretno za treću, poslednju ratu, i jedinu koja je bila u toku blokade. Kao i do sada, svakome ko je traži produžetak roka, bilo to 10 ili 30 dana, izlazili su u susret”, naveli su studenti u pisanom odgovoru.

Što se tiče eventualnog povrata novca od strane fakulteta studentima, u slučaju daljih blokada, studenti kažu da imaju informacije da je predsednik Saveta fakulteta, koji je ujedno i većinski vlasnik, izjavio da bi fakultet bankrotirao u slučaju da moraju vraćati novac ili da smanjuju školarine za buduće godine.

„Plenum RAF-a, na osnovu podataka iz APR-a, to ne može uzeti kao istinitu izjavu“, ističu studenti.

Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pre slanja komentara, molimo vas da se upoznate sa pravilima komentarisanja i pravilima korišćenja sajta.

Sajt je zaštićen pomocu reCaptcha i Google. Google Politika Privatnosti i Google Uslovi Korišćenja su primenjeni.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.