Digitalizacija iz temelja menja zdravstveni sektor, a farmaceutska industrija, kao jedan od stubova zdravstvene zaštite, nije izuzetak od ovoga. Veštačka inteligencija, mobilne tehnologije, napredna i prediktivna analitika i Internet-of-Things, digitalna terapeutika – predstavljaju neke od glavnih frontova inovacija koje transformišu zdravstvenu industriju.
Farmaceutska industrija i digitalna revolucija
Pored ulaganja u naučnoistraživački rad za proizvodnju i razvoj lekova, neophodno je više ulagati u primenu inovativnih platformi i tehnologija, koje u digitalnom dobu predstavljaju jedan od najvećih izazova za farmaceutsku industriju. Sa druge strane, kao jedan od stubova zdravstvene zaštite pacijenata, farmaceutska industrija može odigrati centralnu ulogu u digitalnoj revoluciji u zdravstvu. No, iskorišćenje potencijala na adekvatan način zahteva identifikovanje pravih inicijativa. Stoga, nameće se nekoliko ključnih područja u kojima će digitalni razvoj dovesti do stvaranja nove vrednosti za farmaceutske kompanije i korisnike njihovih proizvoda. Sagledajmo neke od njih.
Pacijenti sve angažovaniji – prevencija je bitna
Već danas, pametni satovi poseduju biosenzore koji pružaju podatke o našem telu – temperatura, otkucaji srca, saturacija kiseonika u krvi, krvni pritisak… No prava vrednost dolazi iz sposobnosti da se detektuju odstupanja kao što su nepravilan rad srca, praćenje kvaliteta sna, broj koraka u toku dana i drugi, koji stimulišu sve nas da preuzmemo veću kontrolu nad sopstvenim zdravljem. Pored toga, pacijenti postaju pažljiviji u proceni različitih zdravstvenih proizvoda i usluga. Mogućnost razmene podataka i interakcije sa pacijentima dok vrše takve procene mogla bi biti ključ uspeha komercijalnog modela farmaceutskih kompanija. To ukazuje na važnost pomeranja težišta rada farmaceutskih kompanija sa reakcije na prevenciju.
Budućnost: od digitalizacije lanaca snabdevanja do veštačke inteligencije
Tehnologija i farmacija moraju da rade zajedno kako bi postigle optimalne rezultate za dobrobit pacijenata. Već vidimo rast digitalizacije u vezi sa proizvodnjom i promocijom farmaceutskih proizvoda, kao i interakcijom lekara, farmaceuta i pacijenata. Farmaceutska i medicinska stručnost u kombinaciji sa tehnologijom i platformama imaće veliki uticaj na prevenciju i opšte zdravlje nacije.
Digitalizacija ulazi u pore farmaceutske industrije, na šta ukazuje nekoliko primera – digitalizacija lanaca snabdevanja i interakcija s pacijentima; sve veća upotreba napredne analitike podataka i deep learning omogućiće farmaceutskoj industriji da efikasnije osmisli i sprovede klinička ispitivanja koja rezultiraju personalizovanom terapijom; veštačka inteligencija se koristi za istraživanje i razvoj lekova, jer skraćuje ciklus proizvodnje leka koji tako brže stiže do pacijenata; digitalna terapeutika počinje da uzima maha u mnogim terapeutskim sferama.
Galenika: inspirisani digitalizacijom do „inteligentne kompanije“
Na putu da postane „inteligentna kompanija“ Galenika je uložila značajnu energiju i sredstva. Najsavremeniji softver za upravljanje poslovnim procesima SAP S4HANA Cloud; Interno razvijena IoT platfroma za praćenje proizvodnje; SAP Analytics Cloud platforma koja kombinuje poslovnu inteligenciju i prediktivnu analitiku – samo su neke od inovacija koje je Galenika uvela u proteklih pet godina. Iz prve ruke znam koliko smo postigli u vezi sa digitalnom transformacijom i ponosan sam na ove prekretnice i ceo tim Galenike, gde smo jasno pokazali odlučnost kompanije da jača brend Galenike koji znači poverenje, kvalitet i inovativnost. Sa Galenikom ste u dobrim rukama.
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs
“Srbija ulazi u novu geopolitičku fazu, u trenutku kad je evropski konsenzus o demokratskom nazadovanju u Beogradu čvršći nego što je bio u dugom nizu godina. To je nova stvarnost i pitanje je samo hoće li suočavanje s njom biti dobrovoljno i pravovremeno ili prisilno i zakasnelo”, rekao je izvestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Tonino Picula u intervjuu za Novu ekonomiju…
Ako se usvoji Zakon o trgovačkim praksama, pa ako se potom bude i primenjivao, trgovci više neće moći da ucenjuju dobavlјače, niti će otkuplјivači moći da se nefer ponašaju prema proizvođačima – da ih ucenjuju, naplaćuju im, kasne sa plaćanjem. Da li će to spustiti cene? Za to je potrebna konkurencija
Može li država da zaustavi negativne trendove na tržištu rada i vodi odgovornu politiku koja podrazumeva održanje visoke stope ukupnih investicija, kao i da povećanje minimalne zarade u narednim godinama bude skromno?
Rad u Srbiji oblikuju interesi krupnog kapitala, dok država umesto da štiti radnike, aktivno učestvuje u održavanju modela jeftine i lako zamenljive radne snage. U takvom sistemu poslodavci, domaći i strani,...
NOVA EKONOMIJA
prtplatite se za čitanje premium sadržaja
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rsInforamcije koje imaju dodatnu vrednost
Koristimo kolačiće kako bismo osigurali da vam pružimo najbolje iskustvo na našoj veb stranici. Ako nastavite da koristite ovaj sajt, pretpostavićemo da ste saglasni sa tim.