
Za plakanje će biti kasno
Dok je Srbija gotovo potpuno okupirana sopstvenom političkom krizom, koja možda nikad nije ni prestala još od pada Berlinskog zida 1989, oko nas se odvijaju procesi koji bi mogli da promene geopolitičku arhi...
Samo dva dana nakon što je preuzela kontrolu nad Bankom Silicijumske doline, čiji je kolaps srezao akcije i izazvao zabrinutost na globalnom bankarskom tržištu, Federalna korporacija za osiguranje depozita postavila je na njeno čelo Tima Majopulosa, advokata koji je bio generalni savetnik Bank of America tokom finansijske krize
Banka Silicijumske doline, glavni zajmodavac za startape u tehnologiji i zdravstvu, nakon kraha i dolaska pod kontrolu regulatora, 13. marta dobila je novog izvršnog direktora Tima Majopulosa. Sa bogatim iskustvom u radu u kriznim situacijama, njegov glavni zadatak u tom trenutku bio je da smiri situaciju, povrati poverenje klijenata i nastavi dalje.
Ko je Timoti Majopulos? Ovaj bankar grčko-američkog porekla, pohađao je Univerzitet Kornel, gde je studirao engleski jezik do 1980, a zatim je diplomirao na Pravnom fakultetu Univerziteta u Njujorku 1984. godine.
Karijeru je započeo kao službenik u kabinetu sudije okružnog suda u Njujorku, a u periodu 1986-1994. radio je u velikoj njujorškoj advokatskoj firmi Davis Polk & Wardell, da bi od 1994. do 1996. bio uključen u saveznu istragu „Vajtvoter” o ulaganjima Bila i Hilari Klinton u nekretnine.
Tokom 2000-ih, Majopulos je bio na visokim pozicijama u Deutsche Bank i Credit Suisse, a pet godina je proveo na mestu generalnog savetnika Bank of America, odakle je otpušten tokom ekonomske recesije 2008. godine, nakon što je Bank of America kupila Merril Linch.
Majopulos se ubrzo nakon toga pridružio federalnoj finansijskoj kompaniji Fannie Mae (The Federal National Mortgage Association), koju sponzoriše američka vlada a koja kupuje i garantuje stambene kredite u SAD, gde je bio angažovan kao generalni savetnik tokom oporavka od finansijske krize. Godine 2012. preuzeo je funkciju predsednika i izvršnog direktora kompanije. Tokom šest godina njegovog mandata, Fannie Mae se oporavila od recesije i implementirala novu tehnologiju, kako bi uvela više sigurnosti i transparentnosti u hipotekarne kredite. Prešao je 2019. na mesto predsednika softverske kompanije Blend, koja se bavi hipotekarnim i potrošačkim kreditima. Član je Upravnog odbora kompanije Science Applications International Corporation i nezavisni je direktor u Upravnom odboru Lending Club-a.
Samo dva dana nakon što je Federalna korporacija za osiguranje depozita preuzela kontrolu nad Bankom Silicijumske doline, imenovala je Majopulosa za novog generalnog direktora.
Sa nimalo lakim zadatkom, da vrati poverenje klijenata banke u trenutku kada su štediše povukle 42 milijarde dolara u jednom danu, Majopulos je brzo reagovao kako bi se uhvatio ukoštac sa izazovom, obraćajući se već prvog dana na novom poslu klijentima banke pismom uveravanja, u kome je, između ostalog, naveo da će zajmodavac nastaviti da „vodi posao kao i obično“.
„Prva stvar koju možete da uradite da podržite budućnost ove institucije je da nam pomognete da obnovimo našu bazu depozita, kako ostavljanjem depozita u Banci Silicijumske doline, tako i vraćanjem depozita”, poručio je u pismu.
Iako mnogi sumnjaju u mogućnost preživljavanja nakon „drugog najvećeg kraha jedne banke u američkoj istoriji”, neki analitičari smatraju da je dovođenje Majopulosa dobar potez regulatora.
„U pitanju je čovek koji razume kulturu Silicijumske doline i sa kojim klijenti iz te branše mogu da se povežu, jer je tehnološki napredan, ozbiljan, ali ne i dosadan bankar.“
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Dok je Srbija gotovo potpuno okupirana sopstvenom političkom krizom, koja možda nikad nije ni prestala još od pada Berlinskog zida 1989, oko nas se odvijaju procesi koji bi mogli da promene geopolitičku arhi...

Budućnost će biti obeležena personalizovanom medicinom, integrisanim pristupom i sve većim razumevanjem metaboličkih mehanizama koji stoje iza gojaznosti. Fokus će se sve više pomerati sa posledica na uzroke...

Od Zrenjanina do Čačka, problemi sa vodom otkrivaju posledice dugogodišnjeg zanemarivanja infrastrukture. Više od 40 odsto vode izgubi se pre nego što stigne do potrošača. Istovremeno, oko milion građana nem...

Vesti iz izdanja javna preduzeća
Usporavanje privrede se primećuje već nekoliko meseci, a u ekonomskim izveštajima počinju da se pojavljuju problemi dugova i nelikvidnosti. Za sada oni se uglavnom odnose na državna preduzeća i javni sektor. Umesto da se rešavaju uzroci gubitaka, njihov trošak se kroz budžet, subvencije i poskupljenja prebacuje na građane, dok privreda trpi posledice zbog kašnjenja u plaćanju i širenja lanca nelikvidnosti
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rs Inforamcije koje imaju dodatnu vrednost
POGLEDAJ SVE