
Samo nam nemojte odmagati
Uslovi za privređivanje su nepredvidivi, a tržište je manje dostupno našim privrednicima, koji se iz godine u godinu bore za što bolju poziciju. U državnim institucijama odlično znaju na koji način bi se ras...
Pojedinačnim akcijama do održive globalne ekonomije
U saradnji sa partnerima na projektu „Bolji način“, kompanija nastoji da u zvanične finansijske tokove uvede 25.000 malih i srednjih preduzeća, ali i predstavnike javnog sektora...
Svesni smo promena koje globalna digitalna ekonomija donosi sa sobom. Okolnosti su gurnule kompanije i potrošače u period intenzivnih i brzih promena i načina na koje danas koriste digitalne tehnologije kao alat za trgovinu i plaćanja, dok su istovremeno naglašene razlike između onih koji imaju i koji nemaju pristup digitalnim alatima i veštinama.
Veliki rast zabeležen je u korišćenju onlajn plaćanja i mobilnih novčanika. Nove tehnologije, AI, cloud, virtuelna realnost, sve nas to podstiče da razmišljamo o tome kako se tehnologije mogu primeniti u oblasti otvorenog bankarstva i blockchain finansija. Sve inovacije nailaze na oprez, što je i normalno, dok se u praksi ne pokažu sve njihove prednosti.
Nove tehnologije omogućavaju ljudima da prebacuju novac na način koji je brži, jeftiniji i praktičniji nego pre, dok u isto vreme firmama i potrošačima pružaju više izbora u načinima na koje plaćaju, štede i uopšte upravljaju svojim sredstvima. Ipak, postoji rizik da bi nedostatak pristupa novim tehnologijama posebno mogao produbiti finansijski jaz, dodatno isključujući one koji su već obespravljeni.
Kao takav, izazov s kojim se suočavamo je da nastavimo da koristimo jasne prednosti digitalne ekonomije, dok u isto vreme sledimo zajednički širi cilj: inkluzivni rast. Inkluzivni rast se odnosi na vrstu ekonomskog razvoja koji stvara prilike za zapošljavanje za sve, pruža jednak pristup osnovnim uslugama u obrazovanju i zdravstvenoj zaštiti i pomaže u smanjenju siromaštva. Finansijska inkluzija – jednak pristup finansijskim uslugama – jedan je od ključnih stubova inkluzivnog rasta.
A u digitalnom svetu u kojem se mnoge finansijske aktivnosti obavljaju onlajn, finansijska i digitalna inkluzija sve više idu ruku pod ruku. Procene su da je u Srbiji između 70 i 80 odsto finansijski uključenog stanovništva, ali sama činjenica da neko poseduje račun u banci ili platnu karticu ne garantuje da se ti mehanizmi finansijske inkluzije zaista i koriste. Finansijski i digitalni jaz ima ozbiljne posledice po ekonomski razvoj. To možemo videti na primeru malih i srednjih preduzeća (MSP). Sa oko 96% svih preduzeća u zemlji koja su upravo ove kategorije, MSP sektor čini okosnicu srpske ekonomije.
Međutim, veliki broj ovih preduzeća je i dalje isključen iz digitalne ekonomije, bilo zbog loše internet infrastrukture, niskog nivoa digitalne pismenosti ili nedostatka pristupa kapitalu. Tehnologija rešava probleme iz stvarnog sveta i kompanija Mastercard snažno nastoji da pozitivno utiče na pristup zatvaranja finansijskog jaza.
Najpre, u saradnji sa partnerima na projektu „Bolji način“, kompanija nastoji da u zvanične finansijske tokove uvede 25.000 malih i srednjih preduzeća, ali i predstavnike javnog sektora, time što će dobiti besplatan POS terminal ili drugo rešenje za prihvat bezgotovinskih plaćanja, uz subvencionisanu trgovačku naknadu od 0,99% na godinu dana.
Ideja je da prihvat kartičnih plaćanja postane dostupan i na netradicionalnim mestima, što su u ovom trenutku mali biznisi kao što su usluge vodoinstalatera, frizerskih salona, fitnes centara, ali i važnije od toga, da se trgovci edukuju i stimulišu na trajnu promenu svesti koja doprinosi pre svega njihovoj sopstvenoj održivosti, a zatim i održivosti celokupne ekonomije.
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs
Uslovi za privređivanje su nepredvidivi, a tržište je manje dostupno našim privrednicima, koji se iz godine u godinu bore za što bolju poziciju. U državnim institucijama odlično znaju na koji način bi se ras...
Kad Radeta Rakočevića pitate koliko biznisa je pokrenuo za svojih prvih 50 godina, treba mu malo vremena da prebroji. Iskreno odgovara da je investirao dosad u petnaestak privatnih kompanija iz Srbije, uspe...
Cake news Čaršavi Vesti iz izdanja Investicije
Prvi ašov nije ni zaboden, a cena stadiona se više nego udvostručila. Kada je Vučić 2015. prvi put obećao izgradnju nacionalnog stadiona, rekao je da će koštati 150 miliona evra, što je cifra kojom su barata...
Da li su visoke cene sa kojima se susrećemo u prodavnicama rezultat preteranih marži trgovaca, i bogaćenja primarnih proizvođača, odnosno ratara i farmera? Prvi se bore sa manjom prodajom, drugi propadaju. D...
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rs Inforamcije koje imaju dodatnu vrednost
POGLEDAJ SVE