
Samo nam nemojte odmagati
Uslovi za privređivanje su nepredvidivi, a tržište je manje dostupno našim privrednicima, koji se iz godine u godinu bore za što bolju poziciju. U državnim institucijama odlično znaju na koji način bi se ras...
Tetra Pak se zalaže za depozitni sistem odlaganja ambalažnog otpada u Srbiji
Aktivno pomažemo rešenja koja će omogućiti da nijedan Tetra Pak paket ne završi na otpadu...
Na svetskom nivou godišnje se proda više od 190 milijardi Tetra Pak pakovanja, u kojima se prehrambeni proizvodi distribuiraju u preko 160 zemalja. Kako je višeslojna Tetra Pak ambalaža reciklabilna, veoma je važno da se ona pravilno prikuplja i reciklira, kako bi se ciljevi cirkularne ekonomije, koji širom sveta dobijaju sve veći prioritet, što pre realizovali.
Kao kompanija koja se, svugde gde posluje, zalaže i za ispravno odlaganje i reciklažu njenih proizvoda, i Tetra Pak u Srbiji aktivno podržava uspostavljanje sistemskog rešenja upravljanja otpadom, koje bi doprinelo većem obimu reciklaže upotrebljenih pakovanja.
Posebno kada se ima u vidu da Srbija još uvek ima mogućnost da dobije savremeno i efikasno rešenje upravljanja otpadom, koje bi istovremeno vodilo i ekonomskim i ekološkim koristima na nacionalnom nivou.
„O održivosti poslovanja vodimo računa u svim svojim operacijama, od nabavke, preko proizvodnje, do rešenja koja pružamo našim kupcima. Dodatno, kao važan deo u lancu prehrambene industrije, vodimo računa i o tome šta se sa našom ambalažom dešava nakon njene upotrebe, i zato aktivno pomažemo rešenja koja će omogućiti da nijedan Tetra Pak paket ne završi na otpadu”, izjavila je Tanja Basta, ekspert za održivo poslovanje za Istočnu Evropu kompanije Tetra Pak.
„Tehnička i tehnološka rešenja za reciklažu Tetra Pak ambalaže postoje, ali ono što je ključno je da dovoljno ambalaže bude poslato na reciklažu, kako bi reciklažna industrija mogla da posluje isplativo na dugi rok”, dodaje Basta.
Savremena rešenja prisutna u brojnim razvijenim državama danas se uglavnom zasnivaju na depozitnom sistemu odlaganja ambalažnog otpada, za šta se, zajedno sa partnerima iz industrije, zalaže i kompanija Tetra Pak.
Ovakvo rešenje bi u kratkom vremenskom roku moglo da donese značajno unapređenje u oblasti upravljanja otpadom i reciklaže, što su potvrdile i nedavne studije vezane za srpsko tržište.
Tanja Basta dodaje: „Da bi depozitni sistem bio efikasan, važno je da bude regulisan odgovarajućim zakonskim i podzakonskim aktima, da njegovo upravljanje bude u nadležnosti industrije, uz kontinuiranu kontrolu državnih tela, dok bi finansiranje sistema trebalo da bude ostvareno kroz naknadu koju plaćaju proizvođači, upotrebom neiskorišćene povratne naknade, i prodajom prikupljene upotrebljene ambalaže, tako što bi odgovornost neto troškova bila na svakoj vrsti materijala ponaosob.
Takođe, neophodno je i da ovakav sistem uključuje što više vrsta i veličina ambalaže, da za svaku od vrsta ambalaže budu posebno definisani nacionalni ciljevi sakupljanja i reciklaže i da povratna naknada bude definisana dovoljno visoko da osigura motivisanost i građana i kompanija koje se bave upravljanjem otpadom. Tek tada ćemo zaista moći i da ostvarimo naše ciljeve, a to je da do 2030. godine, na nivou Evropske unije, ali zašto ne, i Srbije, bude sakupljeno 90% upotrebljene višeslojne kartonske ambalaže.”
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs
Uslovi za privređivanje su nepredvidivi, a tržište je manje dostupno našim privrednicima, koji se iz godine u godinu bore za što bolju poziciju. U državnim institucijama odlično znaju na koji način bi se ras...
Kad Radeta Rakočevića pitate koliko biznisa je pokrenuo za svojih prvih 50 godina, treba mu malo vremena da prebroji. Iskreno odgovara da je investirao dosad u petnaestak privatnih kompanija iz Srbije, uspe...
Cake news Čaršavi Vesti iz izdanja Investicije
Prvi ašov nije ni zaboden, a cena stadiona se više nego udvostručila. Kada je Vučić 2015. prvi put obećao izgradnju nacionalnog stadiona, rekao je da će koštati 150 miliona evra, što je cifra kojom su barata...
Da li su visoke cene sa kojima se susrećemo u prodavnicama rezultat preteranih marži trgovaca, i bogaćenja primarnih proizvođača, odnosno ratara i farmera? Prvi se bore sa manjom prodajom, drugi propadaju. D...
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rs Inforamcije koje imaju dodatnu vrednost
POGLEDAJ SVE