Evropska unija planira uvođenje minimalnih standarda energetske efikasnosti za data centre, dok zabrinutost zbog rastuće potrošnje struje u sektoru veštačke inteligencije postaje sve veća. Novi propisi deo su šire evropske strategije koja treba da omogući razvoj AI industrije, ali bez dodatnog opterećenja energetskog sistema.
Data centri predstavljaju osnovu savremene digitalne ekonomije. U njima se obrađuju podaci za cloud servise, društvene mreže i sisteme veštačke inteligencije. Međutim, upravo razvoj generativne AI doveo je do naglog rasta potrebe za računarskom snagom, a samim tim i za električnom energijom. Prema procenama Evropske komisije, kapacitet data centara u EU mogao bi da poraste sa 12 gigavata u 2025. na 28 gigavata do kraja decenije. Njihov udeo u ukupnoj evropskoj potrošnji električne energije već sada iznosi oko 2,5 odsto i nastaviće da raste, piše Reuters.
Zbog toga Brisel najavljuje razvoj obaveznih standarda energetske efikasnosti, kao i posebne oznake održivosti za data centre. Ocenjivaće se, između ostalog, potrošnja energije, korišćenje vode i udeo električne energije iz čistih izvora.
Nova pravila dolaze u trenutku kada se Evropa suočava sa sve većim pritiskom na elektroenergetske mreže. U Holandiji kako navodi Rojters, pojedine oblasti već su uvele ograničenja za priključenje novih velikih potrošača zbog nedovoljnih kapaciteta mreže, a među glavnim razlozima navode se upravo rast obnovljivih izvora energije i ubrzana izgradnja data centara.
Istovremeno, pojedine evropske zemlje pokušavaju da iskoriste investicioni talas koji prati razvoj AI tehnologija. Italija očekuje ulaganja od oko 22 milijarde evra u data centre tokom narednih pet godina, dok region Lombardije već priprema posebna pravila za njihovu izgradnju.
Evropska komisija je početkom juna predstavila i Stratešku mapu puta za digitalizaciju energetskog sektora. Dokument predviđa veću primenu veštačke inteligencije u upravljanju elektroenergetskim mrežama, ali i održivu integraciju data centara u energetski sistem. Cilj je da digitalna transformacija ne ugrozi klimatske ciljeve Unije.
Prema procenama Međunarodne agencije za energetiku (IEA), data centri su tokom 2024. godine trošili oko 415 teravat-sati električne energije, odnosno približno 1,5 odsto ukupne svetske potrošnje. Potrošnja raste dvocifrenim stopama, a upravo se AI smatra jednim od ključnih pokretača tog trenda.
Za zemlje poput Srbije, koje pokušavaju da privuku tehnološke investicije i razvoj data centara, evropska pravila mogla bi da postanu važan orijentir. Iako Srbija nije članica EU, domaće kompanije koje posluju sa evropskim partnerima sve češće se usklađuju sa standardima koji nastaju u Briselu.
Nova evropska regulativa pokazuje da veštačka inteligencija više nije samo tehnološko pitanje. Kako raste njena primena, raste i potreba za energijom, zbog čega AI postaje i energetski, infrastrukturni i ekonomski izazov.
Data centar u Kragujevcu bi mogao da troši struje kao ceo taj grad