Vesti iz sveta

02.06.2021. 11:50

Poslovni.hr, Fonet

Autor: Nova Ekonomija

Balkan postaje centar za proizvodnju baterija za električna vozila

U naredne tri godine u gradu Sisku u Hrvatskoj trebalo bi da se izgradi fabrika baterija za električne automobile Sunceco Batteri, piše Poslovni.hr. Kompanija Rio Tinto koja u Srbiji planira da počne sa eksploatacijom litijuma u dolini reke ...

Foto: Pixabay

U naredne tri godine u gradu Sisku u Hrvatskoj trebalo bi da se izgradi fabrika baterija za električne automobile Sunceco Battery, piše Poslovni.hr. Kompanija Rio Tinto koja u Srbiji planira da počne sa eksploatacijom litijuma u dolini reke Jadar potpisala je memorandum o razumevanju sa evropskom fabrikom baterija InoBat.

Baterije za električne automobile trenutno se proizvode u nekoliko kompanija, u različitim delovima sveta: Sjedinjenim Američkim Državama, Aziji i Evropi. U Poljskoj je proizvodnja baterija za električna vozila postala veoma značajna za ekonomiju i čini oko dva odsto izvoza. Pored jedne južnokorejske fabrike koja u toj zemlji već proizvodi auto-baterije, otvaranje postrojenja iste namene najavljuje i jedna belgijska kompanija.*

„U Evropskoj uniji su shvatili da ne možemo da zavisimo od azijskih dobavljača i da je ovde takva proizvodnja neophodna“, kaže Met Darko Sertić, direktor kompanija Primenjena keramika i Sunceco, osnivač Poslovnog inkubatora Sisak (PISAK), kao i Kulinarskog instituta u Sisku.

Vrednost projekta izgradnje fabrike litijumskih baterija u Sisku, kako je najavljeno, biće 220 miliona evra. Posao bi u visokoautomatizovanoj proizvodnji trebalo da dobije 350 radnika.

Sertić je inače u Hrvatsku doneo tehnologiju proizvodnje mikročipova iz Silicijumske doline. Njegova fabrika Sunceco, koja proizvodi solarne panele, u Sisku trenutno zapošljava tridesetak radnika, a nalazi se među ruševinama čuvene železare.

ARGUMENTI „ZA“ I „PROTIV“ RUDNIKA U DOLINI JADRA

Kompanija Rio Tinto koja u Srbiji planira da iskopava litijum u okvoru Projekta Jadar, saopštila je da je potpisala memorandum o razumevanju sa evropskom kompanijom za tehnologiju i proizvodnju baterija InoBat. Cilj je kako se dodaje da se pronađe „inovativna primena“ za litijumske baterije:

„Od toga će dobrobit imati i Srbija i druge evropske ekonomije koje se priključe inicijativi“, naglašava se u saopštenju Rio Tinta.

Planirano je da zajedno rade na uspostavljanju „cradle to cradle“ lanca proizvodnje i reciklaže baterija u Srbiji, dodaje se u saopštenju. Precizira se da će partnerstvo pokrivati ceo životni ciklus proizvoda, od eksploatacije do reciklaže litijuma.

Projekat Jadar, kako se navodi, ima potencijal da godišnje proizvodi oko 55 hiljada tona litijum karbonata koji može bez dodatne obrade da se koristiti za proizvodnju baterija u Evropi, jednom od najvećih tržišta električnih vozila.

„Kompanija InoBat poseduje pogon za istraživanje i razvoj baterija, kao i pilot-fabriku koju razvija u Slovačkoj i namerava da poveća proizvodne kapacitete izgradnjom giga-fabrika u regionima Evrope, Bliskog Istoka i Afrike“, navodi se u saopštenju.

Kako se ističe, namera kompanije InoBat je da opslužuje evropsko tržište inovativnim tehnološkim rešenjima, uključujući proizvodnju i reciklažu baterija za električna vozila.

„U 2020. godini, Rio Tinto je odobrio ulaganje od skoro 200 miliona dolara u izradu završne faze studije za Projekat Jadar, za koju se očekuje da bude gotova do kraja ove godine, nakon čega sledi odluka o investiciji“, podseća se u saopštenju.

U Rio Tintu kažu da će izgradnja rudnika i postrojenja za preradu rude jadarit prema najvišim ekološkim standardima, ukoliko se odobri, biti značajna investicija za Srbiju, sa „direktnim i indirektnim ekonomskim“ koristima za domaću ekonomiju.

Ipak, protiv kompanije Rio Tinto u Srbiji protestuju građani, ekološke organizacije, kao i brojni stručnjaci. Oni podsećaju na negativnu reputaciju Rio Tinta u svetu zbog brojnih ekoloških incidenata.

*Tekst dopunjen u drugom pasusu 02.06.2021. u 18:40h

Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Pre slanja komentara, molimo vas da se upoznate sa pravilima komentarisanja i pravilima korišćenja sajta.

Sajt je zaštićen pomocu reCaptcha i Google. Google Politika Privatnosti i Google Uslovi Korišćenja su primenjeni.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.