Dolar je prošle godine nastavio da gubi tržišni udeo u globalnoj trgovini, odnosno svoju poyiciju dominantne svetske valute, ali su od toga najviše profitirale druge manje valute i zlato umesto evra, koji teži da popuni prazninu nastalu zbog smanjenog poverenja u američku valutu, piše Rojters.
Investitori su počeli da rasprodaju sredstava u dolarima od aprila zbog nepredvidive ekonomske politike Sjedinjenih Američkih Država, a predsednica Evropske centralne banke (ECB), Kristin Lagard izjavila je da je to prilika da evro postane alternativa dolaru, pod uslovom da 20 država evrozone napravi dodatne korake ka integraciji.
Međutim, podaci od ranije pokazuju da evro ne postaje popularniji, a pored japanskog jena, korist će možda imati i „netradicionalne“ valute.
Tokom 2024. godini, dolar je izgubio 2 procentna poena u svom udelu u međunarodnim deviznim rezervama. Iako je evro zabeležio mali rast, veliki dobitnici su bili jen i kanadski dolar, navela je ECB u sredu.
Dolar ima udeo od 58 odsto u globalnim deviznim rezervama, ali to je 10 procentnih poena manje nego pre deset godina. U međuvremenu, udeo evra se zadržava na nešto ispod 20 odsto svih transakcija.
Još jedan veliki dobitnik prošle godine bilo je zlato. „Podaci iz anketa pokazuju da su dve trećine centralnih banaka ulagale u zlato radi diversifikacije, dok su dve petine to činile kao zaštitu od geopolitičkih rizika“ navela je ECB.
Kada se saberu sve devizne rezerve, udeo zlata iznosio je 20 odsto, što je više od udela evra, koji je iznosio 16 odsto.
Ipak, od aprila ove godine postoje naznake o poboljšanju uloge evra. Dolar naglo oslabio u odnosu na evro, što može značiti da neki investitori dovode u pitanje status dolara kao vodeće svetske valute.
Takođe je zabeleženo povećanje broja američkih firmi koje izdaju dug u evrima, a evro je prošle godine povećao svoj udeo u izdavanju obveznica denominovanih u stranim valutama.
Ipak, evrozona nema ključnu finansijsku infrastrukturu da bi preuzela značajan udeo od dolara, upozoravaju ekonomisti.
Evru nedostaje veća fiskalna povezanost unutar evrozone, kao i likvidnost koju ima američko tržište kapitala.