Vesti iz sveta

25.10.2023. 14:24

Saopštenje

Autor: Čedomir Savković

EU predstavila Akcioni plan za podršku industriji energije vetra

Vetroelektrana Foto: Pixabay

Vetroelektrana, ilustracija

Evropska komisija predstavila je svoj akcioni plan za unapređenje proizvodnje struje iz vetra. On između ostalog uključuje bolji pristup finansiranju za proizvođače, kao i borbu protiv netržišnih praksi konkurencije u oblasti proizvodnje vetroturbina.

Kako je saopštila je Evropska komisija, mere i predlozi pokrivaju lakše izdavanje dozvola, osmišljavanje boljih mehanizama javnih nadmetanja i nabavki, olakšavanje finansiranja, uspostavljanje jednakih uslova na tržištu, veći angažman industrije.

Mere će, navodi Balkan Green Energy, biti usmerene i na smanjenje zavisnosti od Kine u proizvodnji vetroturbina i delova za vetroturbine.

Evropski proizvođači vetroturbina, dodaje se, trpeli su velike gubitke zbog slabije tražnje.

EU je nedavno dogovorila da do 2030. godine dobija najmanje 42,5 odsto obnovljive energije. To kako se dodaje zahteva ogromno povećanje kapaciteta vetroelektrana sa sa 204 GW (gigavata) u 2022. do više od 500 GW u 2030. godini.

Rekordnih 16 GW novih kapaciteta vetroturbina instalirano je 2022. godine, što je povećanje od 47 odsto u odnosu na 2021. fgodinu

Ipak, to je znatno ispod neopjhodnih 37 GW godišnje koji su potrebni za postizanje ciljeva koji su zacrftani za 2030. godinu.

Kako se objašnjava, EU se o ovoj oblasti suočava sa nedovoljnom i neizvesnom tražnjom, sporim i složenim izdavanjem neophodnih dozvola, nedostatkom sirovina, visokom inflacijom i cenama roba, problemima na tenderima u pojedinim državama, konkurencijom iz Kine, kao i manjkom kvalifikovane radne snage.

Proteklih godina, a posebno 2022. godine, svi najveći evropski proizvođači vetroturbina prijavili su značajne gubitke u poslovanju, tempo izgradnje novih postrojenja je usporen, a potražnju je sve teže predvideti.

„Ne može biti uspešne zelene tranzicije bez jake industrijske baze. Ovaj paket će pomoći evropskom vetro-sektoru da raste kod kuće i da se takmiči na globalnom nivou, smanjujući na taj način zavisnost od spoljnih dobavljača i otvarajući zelena radna mesta za radnike“, rekao je izvršni potpredsednik EK za zeleni dogovor Maroš Šefčovič.

Na „Zelenom putu“ EPS-a potrebno više obnovljivih izvora energije

Osmišljavanje nacionalnih tendera namenjenih izgradnji novih kapaciteta OIE bazira se skoro isključivo na niskim cenama opreme. Prema mišljenju predstavnika EK na njima bi trebalo dati prednost evropskiim proizvodima, ako oni zadovoljavaju ekološke i odgovarajuće socijalne standarde (u smislu toga da  građani dobiju jeftiniju energiju, ili da me manje troše).

EK takođe ističe kako ne postoje kazne za kašnjenje projekata u okviru kojih se grade vetroparkovi.

Na finansijskom planu, EK kako se dodaje, planira da poboljša situaciju kroz fond za inovaicje, dok je Evropska investiciona banka dobila zadatak da obezbedi sredstva i garancije za smanjenje rizika prilikom odobravanja projekata.

Pravično i konkurentno međunarodno okruženje, prema akcionom planu, uključuje instrumente zaštite u oblasti trgovine, kao i napore da se proizvođačima iz EU otvori pristup stranim tržištima.

Kuda ide srpska energetika

Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Pre slanja komentara, molimo vas da se upoznate sa pravilima komentarisanja i pravilima korišćenja sajta.

Sajt je zaštićen pomocu reCaptcha i Google. Google Politika Privatnosti i Google Uslovi Korišćenja su primenjeni.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.