Zemlje Zapadnog Balkana dobiće devet milijardi evra bespovratnih sredstava i 20 milijardi evra investicija u okviru novog Ekonomskog i investicionog plana za region, potvrdila je EU na samitu za liderima zapadnobalkanskih država u Sloveniji, prenosi Balkan green energy.
Gotovo godinu dana po potpisivanju Sofijske deklaracije, šefovi država i vlada sa Zapadnog Balkana postigli su dogovor s Evropskom unijom o sprovođenju Akcionog plana za Zelenu agendu, što im otvara put ka ostvarivanju Ekonomskog i investicionog plana za region vrednog 30 milijardi evra.
U Akcionom planu za period do 2030. godine najvažniji segmenti su naplata emisija gasova s efektom staklene bašte, planovi za postepeni prestanak korišćenja uglja, regionalne integracije, kontrola zagađivanja i zaštita životne sredine.
Utvrđena je i 2024. godina kao indikativni vremenski okvir za harmonizaciju sa Sistemom EU za trgovanje emisijama.
EU je obećala da će pružiti tehničku i finansijsku pomoć za razvoj sistema naplate emisija ugljenika u kontekstu Prekograničnog mehanizma za prilagođavanje ugljenika (CBAM), koji je u suštini porez na ugljen-dioksid za uvoznu robu i struju.
Kako Srbija da dekarbonizuje svoj elektroenergetski sistem?Ekonomski i investicioni paket za region se sastoji od devet milijardi evra u grantovima i 20 milijardi evra ulaganja, koja će se sprovesti preko novog Mehanizma garancija za Zapadni Balkan (Western Balkans Guarantee Facility).
EU je saopštila da će zajedno sa 600 miliona evra koje će Evropska komisija predložiti u okviru Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA), do kraja godine dati na raspolaganje 1,1 milijardu evra.
Energetska zajednica pokrenula postupak protiv Srbije zbog aero-zagađenjaZapadni Balkan ima zadatak da proglasi aspiracije na polju energetike i klime koje će odgovarati cilju EU da se emisije gasova s efektom staklene bašte do kraja decenije spuste 55 odsto, kao i drugim povezanim ciljevima, za šta je neophodna ogromna transformacija.
Zemlje regiona treba da sprovedu ekonomske i socijalne reforme kao i da ojačaju vladavinu zakona, naveli su lideri i liderke EU i takođe ukazali na koristi za konkurentnost i digitalnu tranziciju.
Države su se obavezale i da će u središte svih privrednih aktivnosti staviti održivi razvoj, štednju resursa, zaštitu prirode i klimatsku akciju i da se usklade s ciljevima EU.