Svet

13.05.2024. 10:35

Autor: Aleksandra Nenadovic

MMF: Predizborna obećanja loše utiču na javne finansije Crne Gore

Najavljeno povećanje plata i smanjenje doprinosa može se nadoknaditi povećanjem PDV-a

Svet

13.05.2024. 10:35

Međunarodni monetarni fond (MMF) smatra da bi ispunjvanje predizbornih obećanja Vlade Crne Gore dodatno ugrozila već opterećene javne finansije, a kao rešenje za manjak koji bi nastao smanjenjem doprinosa i povećavanjem „minimalca“ predlaže povećanje poreza na dodatnu vrednost (PDV). Podsećamo, nova Vlada u Podgorici obećala je povećanje minimalne zarade na 700 evra i smanjenje ili ukidanje doprinosa za penzije.

“Dok su se odnosi duga prema BDP-u poboljšali uglavnom zbog nominalnog efekta, fiskalne slabosti ostaju. Ove politike bi dovele do značajnog pogoršanja fiskalnog položaja. Povećanje plata bi dovelo i do veće inflacije”, stoji u MMF-ovom poslednjem izveštaju o Crnoj Gori.

Nakon duže političke neizvesnosti, nova koaliciona Vlada formirana je u oktobru 2023. Nakon toga, novi guverner Centralne banke (CBCG) imenovan je u decembru 2023.

MMF trenutno sa Crno Gorom ima aranžman savetodavne prirode.

Nedavno poboljšanje fiskalne pozicije moglo bi biti ugroženo zbog izbornih obećanja, a ekonomisti MMF kažu da bi smanjenje ili ukidanje doprinosa za PIO stvorilo rupu u budžetu zbog koje bi PDV morao biti povećan na 30 odsto.

Kao pozitivan pomak MMF vidi smanjenje javnog duga koji je nakon vrhunca od 107 odsto BDP-a u 2020. godine pao na procenjenih 61,5 odsto BDP-a u 2023. godini, usled postpandemijskog oporavka i visoke inflacije.

Budžet opšte države je u 2023. godini ostvario suficit zbog jaki prihodi od PDV-a, jednokratnih povećanja neporeskih prihoda i niže potrošnje od planirane.

Budžet za tekuću godinu predviđa slabljenje fiskalne pozicije, najviše zbog povećanja transfera socijalne pomoći i slabljenja jednokratnih efekata.

“Prema sadašnjoj politici, predviđa se da će javni dug polako porasti na oko 66 procenata BDP-a 2029. očekuje se da će rast rashoda, vođen delom socijalnom potrošnjom, premašiti rast prihoda, dok će troškovi kamata verovatno ostati veći nego što su bili ranije,” navodi MMF.

Prema računici MMF-a, ako bi se realizovao program povećanja plata i umanjenja doprinosa javni dug države bi (ponovo) premašio 100 odsto BDP u 2029. godini.

Preporuke što se tiče javnih finansija su, s obzirom na jednostranu evroizaciju, da je fiskalna kontrola ključno sredstvo za makroekonomsku stabilizaciju.

Prema MMF-u potrebna je jasna komunikacija kredibilne srednjoročne fiskalne strategije, ali i strukturne fiskalne reforme koje poboljšavaju efikasnost javnog zapošljavanja, bolje ciljane socijalne transfere i jačanje upravljanja javnim investicijama koje će podržati zdravlje javnih finansija. Preporuka je i poboljšanje nadzora nad državnim preduzećima.

Usporavanje rasta BDP-a i inflacije

Crnogorska ekonomija je snažno porasla za šest procenata u 2023. pošto je potrošnja i dalje jaka, prihodi od turizma premašili su nivoe pre pandemije, a priliv relativno bogatih ruskih i ukrajinskih državljani zbog rata u Ukrajini takođe su doprineli rastu, stoji u izveštaju MMF-a. Očekuje se da će se rast umanjiti na 3,7 odsto u 2024. i dalje se smanjiti na oko tri odsto tokom srednjeg roka.

Nezaposlenost je pala na najniži nivo svih vremena, dok se inflacija se značajno smanjila sa svog vrhunca iz 2022. godine.

Izuzimajući nove šokove na međunarodne cene roba i politiku povećanja domaćih plata, očekuje se da će  inflacija dalje padati.

Prošle godine u Crnoj Gori inflacija je iznosila 8,6 odsto, u ovoj godini MMF očekuje da će usporiti na 4,2 odsto i u narednoj 2,7 odsto.

Direktori MMF su istakli da rastuća izloženost bankarskog sektora inostranim hartijama od vrednosti treba da bude pod nadzorom. Digitalizacija, kripto i druge fintech inicijative u centralnoj banci i u privatnom sektoru treba da budu praćen odgovarajućim zakonima, propisima i nadzornim kapacitetima.

Diverzifikacija unutar i van sektora turizma može pomoći u smanjenju ranjivosti privrede na šokove, a MMF je istakao da snažan potencijal Crne Gore u oblasti obnovljivih izvora energije pruža mogućnosti za diversifikaciju.

Direktori iz međunarodnog tela iz Vašingtona su takođe naglasili važnost povećanja učešća radne snage za žene, što može doneti značajne ekonomske profite za državu.

Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pre slanja komentara, molimo vas da se upoznate sa pravilima komentarisanja i pravilima korišćenja sajta.

Sajt je zaštićen pomocu reCaptcha i Google. Google Politika Privatnosti i Google Uslovi Korišćenja su primenjeni.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.