Svet

Svet

Kompanije iz Srbije na prehrambenom sajmu Gulfood

Razvojna agencija Srbije i Privredna komora Srbije peti put zaredom organizuju učešće i predstavljanje srpskih kompanija na najvećoj i najznačajnijoj specijalizovanoj izložbi prehrambene industrije u Ujedinjenim Arapskim Emiratima i regionu Golfskog zaliva - Gulfood, saopštila je Razvojna agencija Srbije (RAS). Proizvodne i izvozne kapacitete predstaviće petnaest kompanija iz Srbije.Na sajmu će učestvovati: Master fruits Beograd, PIK Bečej, Tisa coop Kanjiža, Cmana Krnjevo, Yumis Niš, Zdravo organic Selenča, BMN malinas Požega, ITN group Beograd, Budimka Požega, Damar confit Beograd, Fruct company Udovice, Mlekara Šabac, Tropic trade Beograd, Mlekara Ub, Mirax agrar Beograd, objavljeno je na sajtu RAS.Posetioci sajma Gulfood, potencijalni poslovni partneri, uvoznici i distributeri, moći će da se upoznaju sa širokim asortimanom najkvalitetnijih proizvoda iz Srbije od svežeg i prerađenog, smrznutog, pasterizovanog i konzerviranog voća i povrća, mlečnih proizvoda, smrznute i dimljene ribe i morskih plodova, proizvoda na bazi tartufa, ajvara, meda, supa, začina, čajeva, voćnih sokova i kašastih voćnih nektara, kvalitetnih voćnih džemova i marmelada, navodi se u saopštenju.Gulfood se održava na prostoru od 100.000 kvadrata, a godišnje ga poseti više od 70.000 posetilaca iz oko 100 zemalja.U okviru prezentacija poslovnih programa planirani su susreti proizvođača, izvoznika i distributera i predstavnika vodećih maloprodajnih trgovinskih lanaca."Posetioci sajma uglavnom su predstavnici maloprodajnih lanaca i uvoznici, više od polovine je sa Srednjeg istoka, oko 20 odsto iz Azije, oko 10 odsto iz iz Afrike, dok je nešto manji procenat posetilaca iz Evrope i Amerike", saopštio je RAS.Kompanije prehrambenog sektora iz Srbije promovisaće proizvodne programe i izvozne potencijale u jednoj od glavnih hala Trade Centre Arena rezervisanoj za nacionalne paviljone.Ove godine registrovano je 4.000 izlagača iz 120 zemalja sveta, a pored Srbije u okviru nacionalnih paviljona predstaviće se kompanije iz Italije, Francuske, Belgije, Nemačke, Rusije, Austrije, Španije, Holandije, Kipra, Grčke, Bugarske, Rumunije, Turske, Tunisa, Saudijske Arabije, SAD, Kanade, Brazila, Perua, Meksika, Indije, Egipta, Japana.

Svet

Industrijske sirovine na minimumu: Nedostaju, metali, energenti, kafa…

Nedostatak osnovnih sirovina koje se koriste u poroizvodnji otežava oporavak proizvodnje u svetu i podstiče opšti rast cena, piše Financial Times. Nedostaju aluminijum, bakar, litijum-karbonat, energenti i kafa.Nestašice prati visoka globalna inflacijom (opšti porast cena), poremećaji u snabdevanju. U isto vreme mnog ekonomije se oporavljaju od pandemije, što dodatno podstiče tražnju.U Evropi su kako se navodi cene gasa i dalje visoke zbog geopolitičkih tenzija izmešu Ukrajine i Rusije. Širom kontinenta, skladišta gasa su popunjena ispod proseka na oko 35 odsto kapaciteta.Rizik od nestašice energenata do kraja zime u ovom trenutku je mali, ali tokom leta treba obezbediti nove količine kako bi se sprečilo da isti problemi ostanu i sledeće zime, ocenjuju analitičari.Na tržištu poljoprivrednih proizvoda rezerve kvalitetnije arabika kafe, koja se koristi za espreso, pale su na najniži nivo u poslednje 22 godine. Njena cena je na desetogodišnjem maksimumu od od 2,59 dolara po funti (453 grama) i duplo je veća nego pre godinu dana.Globalna Citigroup banka procenjuje da će porasti i tražnja za litijumom, koji se koristi u izradi baterija. Ta ponuda će ove godine premašiti ponudu za šest odsto zbog sve veće prodaje električnih vozila.Cena litijum-karbonata porasla je za više od 400 odsto tokom prošle godine, na više od 50.000 dolara po toni. Sa ograničenim zalihama, analitičari očekuju "ekstremne cene" kako bi se suzbila tražnja i tržište dovelo u ravnotežu.Zalihe bakra na glavnim robnim berzama iznose nešto više od 400.000 tona, što je manje od sedmodnevne globalne potrošnje.Zalihe aluminijuma su takođe niske, jer su topionice u Evropi i Kini bile prinuđene da smanje kapacitete zbog poskupljenja energenata. Aluminijum je prošle nedelje dostigao najveću cenu za 13 godina i košta više od 3.200 dolara po toni.U Americi najviša inflacija u poslednjih 40 godinaInflacija u evrozoni dostigla novi rekord Među drugim uzrocima nestašice sirovina su, kako se dodaje, manjak investicija u nove rudnike i naftna polja, kao i loše vremenske prilike.Međunarodna agencija za energetiku je prošle nedelje upozorila da bi cene sirove nafte, kojima se već trguje po cenama iznad 90 dolara po barelu, mogle i dalje da rastu. Istovremeno, njeni izvoznici okupljeni u grupu OPEC trude da ožive proizvodnju.Zalihe sirovina su kako se dodaje niske, ne samo u skladištima za razmenu, već i u celom lancu snabdevanja. Potrošačke cene u najvećoj svetskoj ekonomiji, Sjedinjenim Državama, prošlog meseca su porasle najbrže u poslednje četiri decenije za 7,5 odsto.

Svet

Skupi energenati usporavaju evropsku ekonomiju

Ekonomija Evropske unije ove godine imaće manji rast žnego što se očekivalo, saopštila je Evropska komisija. Razlog za to su brzo širenje omikrona, skupi energenti i problemi u globalnom lancu snabdevanja koji podstiču inflaciju i odlažu oporavak od pandemije korona virusa."Visoke cene verovatno će biti aktuelne do leta, nakon čega se predviđa pad inflacije, cene energenata, kao i šešavanje problema u sanbdevanju", dodao je evropski komesar za ekonomiju Paolo Đentiloni.Nakon snažnog rasta od 5,3 odsto koji je zabeležen u 2021. godini, Evropska komisija je saopštila da će BDP u Evropskoj uniji i evrozoni ove godine porasti za 4 odsto, umesto 4,3 odsto, kako je prognozirano pre tri meseca.Visoka inflacija veći rizik od eventualnog sukoba Rusije i UkrajineU EU rastu investicije u istraživanja i razvoj Inflacija bi se povećala preko očekivanih 3,5 odsto tokom 2022. godine.Đentiloni, koji je bivši italijanski premijer naglasio je da pored tih prognoza neizvesnost i rizici i dalje ostaju visoki. Naročito su se, kako je dodao znatno pogoršale geopolitičke tenzije u Istočnoj Evropi.Kako se podseća, više od 100.000 ruskih vojnika raspoređeno je na granici sa Ukrajinom. To je izazvalo strah Zapada od mogućeg vojnog sukoba.Ta kriza je donela veliku neizvesnost u vezi sa snabdevanjem energijom iz Rusije. Oko 40 odsto gasa koji greje kuće i fabrike u Evropskoj uniji dolazi upravo iz te zemlje.

Svet

Bloomberg: Neophodno smanjenje investicija u fosilna goriva

Neprofitna organizacija Share Action pozvala je akcionare najvećih evropskih banaka da se usprotive investiranju u projekte eksploatcije nafte i gasa, preneo je Bloomberg. I pored toga što su se banke najavile da će smanjiti te investicije, 2021. godine su uložile 48 milijardi evra u projekte za eksploataciju fosilnih goriva."Prošle godine zahtevi akcionara su bili ključni u zahtevima bankama da se usvoje ili pojačaju investicije u eksploataciju i korišćenje uglja. Akcionari treba da se usprotive investicijama koje negativno utiču na klimatske promene", kaže Keli Šilds, predstavnik Share Action.Share Action je poznata po pokretanju rezolucija o klimatskim promenama među bankama koje su poznate po najvećim investicijama u fosilna goriva. Cilj njene inicijative je je kako se navodi da se spreče klimatske promene i zagrevanje planete za "kritičnih" 1,5 stepeni Celzijusa.Iako su investicije u industriju fosilnih goriva prošle godine bile za 93 milijarde evra manje nego tokom 2020. godine, to kako se navodi ipak ne predstavlja njihovo smanjenje u odnosu na trendove u godinama pre pandemije korona virusa.Među najvećim investicijama u naftu i gas prošle godine bila je banka HSBC, koji je uložila 7,6 milijardi evra u kompanije Ekkon Mobil i Saudi Aramco.Cene gasa Evropi se stabilizuje, u Americi nastavlja da padaGasna kriza u Srbiji: Samo da prođu izbori Njeni akcionari su prošle godine podneli rezoluciju kojom se banka poziva da smanji svoju finansijsku podršku industriji fosilnih goriva.Drugi veliki finansijeri naftne i gasne industrije prošle godine su Barclais i BNP Paribas.Predstavnici Bariclaisa saopštili su da će za 15 odsto smanjiti finansiranje investicija u fosilna goriva, uključujući ugalj, naftu i gas, do 2025. godine. Kako se dodaje, postoje i ograničenja novih istraživanja nafte i gasa na Arktiku.Iz BNP Paribasa najavljuju kako će kreditiranje kompanija koje istražuju i proizvode gas smanjiti za 10 odsto do 2025. godine.U izveštaju se dodaje da je pet analiziranih banaka, uključujući Nat West Group, Commerzbank i La Banque Postale počele sa ograničavanje finansiranja projekata nafte i gasa.Banke, investitori i osiguravajuće kompanije koje raspolažu kapitalom vrednim više od 130 milijardi dolara prošle godine su se obavezali na neto nultu emisiju CO2 do 2050. godine.

Svet

Tamara Papić (Baby FM): U Dubaiju smo pronašli potencijalne investitore

Startap firma BabyFm predstavila je na sajmu Expo 2020 Dubai sistem za merenje temperature kod male dece pomoću senzora, a najavljeno je da će testiranje ovog proizvoda uskoro početi na klinici u Tiršovoj.Tamara Papić iz startap Baby FM kaže da su na sajmu razgovarali sa potencijalnim investitorima I dogovorili saradnju sa jednom kompanijom.  “Važno je bilo upoznati naše ljude koji dugo godina posluju na podrčju Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) i Bliskog istoka. Odmah smo dobili komentar od jedne od učesnica, koja radi za vodeću distributersku kuću lekova i medicinskih sredstava u UAE da se naš proizvod izdvojio i da joj je interesantan za tržište. Takođe, razgovarali smo i sa potencijalnim investitorima, kao i predstavnicima za rusko tržište, ali i napravili premiliminarni dogovor o saradnji sa jednom domaćom farmaceutskom kompanijom”, kaže ona.Posetioce sajma, kako ona kaže, zanimalo je da li će se uređaj koristi i kao “family” toplomer, tako da i roditelji mogu da izmere sebi temperaturu. “Veoma su bili zainteresovani roditelji koji su posetili sajam, ali isto tako i zaposleni u oblasti opremanja bolnica smart sistemima”, kaže Papić.Pet projekata koji su deo StarTech programa predstavljeni su uz podršku kompanije Philip Morris, NALED-a i Privredne komore Srbije na tom međuanrodnom sajmu. 

Svet

„Romantični“ prevaranti samo u SAD zaradili milijardu dolara

Oko 24 hiljade građana Sjedinjenih Država prošle godine ostalo je bez milijardu dolara ukupno jer su poslali novac ili kriptovalute takozvanim "romantičnim" prevarantima, saopštio je američki FBI (Federal Bureau of Investigation), prenosi portal Forbes. Kontakti se obično uspostave preko aplikacija za upoznavanje, Fejsbuka ili Instagrama, a kasnije.U takvim situacijama, kontakt se uspostavi preko interneta i žrtve nasednu na priču prevaranta koji obično tvrdi da je trenutno negde u insotranstvu, najčešće zbog služenja u vojsci.Oštećeni se sažale na njihovu priču, pošalju novac, platne kartice, kartice koje je moguće dopuniti novcem, poklone ili kriptovalute.Prema podacima američke Savezne komisije za trgovinu (Federal Trade Commission, FTC) broj prevara i slučajeva krađe identiteta porasto je 240 miliona dolara tokom prošle godine.Prošle godine iznosili su 547 miliona dolara, dok je godinu dana pre toga 307 miliona dolara gubitaka u tim prevarama, a čak četvrtina tih prevara plaćena je kriptovalutama.Po jednoj kriptovaluti prosečno je izgubljeno oko 9.770 dolara, a najviše žrtava prevareno je lažnim savetima za investiranje u kriptovalute.Mežu žrtvama romantičnih prevaranata najviše je porastao broj ljudi starih između 18 i 29 goidina. Njihov prosečni gubitak iznosio je oko 750 dolara. Daleko više su pritem tih prevara izgubili ljudi stariji od 70 godina, oko 9.000 dolara po prevarenoj žrtvi.Kako da se čuvate od onlajn prevara?Onlajn prevaranti širom sveta koriste pandemiju koronavirusa Broj prevara u vezi sa kriptovalutama porastao je skoro pet puta od 2020. do 2021. godine, ali najčešći način plaćanja u sličnim situacijama bile su poklonjene platne kartice. Prošle godine čak 28 odsto prevara "obavljeno" je tim putem.Prevare putem kripotovaluta prošle godine iznosile su 18 odsto, putem apliakcija za plaćanje 14 odsto, dok je udeo bankovnih plaćanja bio 13 odsto.Kako se objašnjava, prevaranti kreiraju lažne onlajn profile koristeći fotografije koje su pronašli na internetu. U opisu tih profila često navode kako služe vojsku u inostranstvu.Kada prevarant stekne poverenje svoje žrtve, često zatraži novac za lečenje bolesnog deteta.Inspektori američkog FBI savetuju građanima da pre stupanja u ozbiljniji kontakt distraže fotografije osobe sa kojom komuniciraju i provere da li su korišćene negde drugde.Takođe, savetuje im se da im ne šalju novac, šifre za kroptovalute, poklone ili platne kartice pre nego što se sa njima lično sastanu.

Svet

Propao prvi proizvođač Marlbora u ex Jugoslaviji posle 140 godina rada

Tvornica duvana Sarajevo koja je poslovala duže od 140 godina, prestaće  s radom poslednjeg dana aprila, na osnovu odluke Nadzornog odbora kompanije, piše Poslovni.hr. Sajt navodi da je time stavljena tačka na dugogodišnji proces "mutne" privatizacije. Najvredniji brendovi cigareta poput legendarne sarajevske “Drine” ili novije “Aure” prodati su ranije, a deo tih cigareta sada se proizvodi i pakuje u Fabrici duvana u Rovinju.Tvornica duvana Sarajevo je bila prvi proizvođač cigareta “Marlboro” u bivšoj Jugoslaviji i jedan od lidera duvanske industrije u bivšoj državi. Zatvaranjem kompanije, bez posla će ostati oko 150 radnika. Očekuje se da počnemo više da pušimo

Svet

Prvi put više strejt nego gej ljudi pozitivno na HIV u Britaniji

Broj novih dijagnoza HIV-a kod heteroseksualnih muškaraca veći je od broja zaraženih homoseksualaca i biseksualnih ljudi u Ujedinjenom Kraljevstvu, po prvi put u deset godina, pokazuju podaci Agencije za zdravstvenu bezbednost Ujedinjenog Kraljevstva (HSA).U 2021.godini, 45 odsto svih novih dijagnoza virusa bilo je kod gej i biseksualnih muškaraca, dok je 50 odsto kod heteroseksualnih muškaraca ili žene.Nivo testiranja je opao tokom pandemije u svim grupama. Takođe, heteroseksulani muškarci i žene kasnije ustanovljavaju da su HIV pozitivni.  Prema  podacima Instituta za javno zdravlje "Dr Milan Jovanović Batut" iz 2020, u Srbiji je HIV-om zaraženo blizu 3.000 ljudi, dok oko 400 njih ni ne zna da je pozitivno.Samo u 2020. godini da boluje od HIV-a saznalo je preko 50 ljudi. Od početka epidemije 1985. godine, u Srbiji je registrovano preko 4000 osoba inficiranih virusom imunodeficijencije (HIV) od kojih je čak 57 odsto obolelo od AIDS-a, podaci su Jugoslovenske asocijacije za borbu protiv side (JAZAS).Koliku platu sada imaju lekari?

Svet

AstraZeneca od vakcina prihodovala četiri milijarde dolara

Farmaceutska kompanija AstraZeneca je 2021. godine imala ukupne prihode od 37,4 milijarde dolara, što je porast od 41 odsto u odnosu na 2020. godinu, piše u izveštaju kompanije. Bruto profit bio je blizu 25 milijardi dolara.Ukoliko se u prihode ne uračunaju oni koji se odnose na prodaju vakcine protiv COVID-19 (Vaxzervia) AstraZeneca je uvećala svoje prihode za 26 odsto.Fajzer u 2021. godini duplirao i prihod i profit Kompanija je najviše prihodovala od prodaje onkoloških lekova i terapija, 13,7 milijardi dolara.Od prodaje vakcine protiv koronavirusa, prošle godine su prihodovali blizu četiri milijarde dolara.Kompanija ističe da je u četvrtom kvartalu isporučila oko 102 miliona doza COVID-19 vakcine preko COVAX sistema.Zaključnom sa februarom ove godine, AstraZeneca i njeni partneru su "izbacili na tržište" preko 2,6 milijardi doza vakcine u preko 180 zemlja, od čega su oko dve trećine države sa niskim i srednjim dohotkom, piše u izveštaju.AstraZeneca pravi vakcinu za omikron soj koronavirusa Osim vakcine, AstraZeneca je u decembru 2021. godine dobila odobrenje od američke agencije za lekova i za lek protiv COVID-19 Evusheld. Kompanija u izveštaju navodi da je od prodaje ovog leka prihodovala 85 miliona dolara, i to 66 miliona dolara na teritoriji Evrope.AstraZeneca je svoje prihode najviše povećala kada su u pitanju tržišta gde očekuju dalji rast (uključujući i Kinu) i oni su porasli za 41 odsto i iznosili su ukupno 12,3 milijarde dolara, od čega 2,3 milijardi dolazi od prodaje vakcine protiv korone.Prihodi koji se odnose na tržište Evrope bili su 8 milijardi dolara i porasli su za 22 odsto, a u Sjedinjenim Američkim Državama prihodovali su 12,2 milijarde dolara što je rast od 33 odsto.RFZO na opremu u pandemiji potrošio barem 520 miliona evra

Svet

Fajzer u 2021. godini duplirao i prihod i profit

Prihodi kompanije Fajzer (Pfizer) u 2021. godini bili su 81,3 milijardi dolara, što je za 95 odsto više nego u godini ranije, kada su prihodi iznosili 41,65 milijardi dolara.Prošlogodišnji profit američke kompanije bio je blizu 22 milijarde, a 2020. godine 9,2 milijardi dolara.Fajzer je ubedljivo najveći prihod ostvario trgujući sa vakcinama protiv kovida-19. Ukoliko se ne uračunaju prihodi od prodaje vakcina i leka pakslovid (Paxlovid), koji se koristi u lečenju kovida, rast prihoda bi bio oko 6 odsto, navodi se u izveštaju.Fabriku vakcina gradiće iste firme kao i sve tri kovid bolnice Kompanija je u 2020. godini od prodaje vakcina prihodovala 6,6 milijardi dolara, a u toku 2021. godine skoro sedam puta više - 42,6 milijardi dolara.Tokom prošle godine, proizvedeno je oko 3 milijarde doza Comirnaty vakcine, što je zvaničan naziv vakcine protiv korone koju Fajzer proizvodi zajedno sa kompanijom BioNTech.Kako se navodi u izveštaju, kompanije bruto profit od vakcine dele po pola.Fajzer ocenjuje da će u 2022. godini prihodovati između 98 i 102 milijarde dolara, od čega će samo prihod od vakcine protiv korone i leka pakslovid biti ukupno 54 milijarde dolara.Naime, očekivanja kompanije su da će ove godine od prodaje vakcine protiv kovida-19 prihodovati 32 milijarde dolara na osnovu ugovora koji su već potpisani, zaključno sa januarom. Torlak nabavlja opremu za proizvodnju vakcine sa dodatnih četiri miliona evra Na osnovu ugovora potpisanih u istom periodu Fajzer očekuje da će od prodaje leka pakslovid prihodovati 22 milijarde dolara.U novembru 2021. godine američka vlada je od kompanije Fajzer kupila 10 miliona terapija pakslovida (količina leka za petodnevno korišćenje) za 5,3 milijarde dolara. U januaru 2022. godine vlada se obavezala da nabavi još 10 miliona. Velika Britanije je takođe kupila pakslovid i to 2,75 miliona terapija koje bi trebalo da budu isporučene u toku godine.Fajzer je najavio da će u toku 2022. godine proizvesti do 120 miliona terapija pakslovida, "u zavisnosti od globalne potrebe".Ugovor o kupovini Fajzerovih vakcina "strogo poverljiv" Podsetimo, Ministarsto zdravlja je u ponedeljak objavilo da je u Srbiju stigao prvi kontigent pakslovida. U saopštenju nije navedeno koja količina je kupljena, kao ni po kojoj ceni.Međutim, Agencija za lekove i medicnska sredstva (ALIMS) je u januaru izdala uvoznu dozvolu za količinu "5.000" ne precizirajući da li se radi o tabletama ili kutijama (terapijama). U izveštaju se takođe navodi da su Fajzer i BioNTech u januaru pokrenuli kliničku studiju razvoja nove vakcine koja bi bila dodatno prilagođena odbrani protiv omikron soja koronavirusa. Dve kompanije rade i na razvoju vakcine protiv herpes zostera.RFZO na opremu u pandemiji potrošio barem 520 miliona evra

Svet

Amerikanci utvrđuju tačan broj ljudi hospitalizovanih zbog COVID-19

Administrtacija američkog predsednika Džozefa Bajdena želi da utvrdi broj precizan broj ljudi koji su primljeni u bolnice zbog toga što su imali simptome korona virusa, piše Politico. Cilj je i da se preciznije utvrdi da li taj virus izaziva teške bolesti, kao i da se na osnovu dobijenih podataka osmisle nove mere protiv pandemije.Radna grupa koja je za to zadužena, traži od bolnica širom Sjedinjenih Država da prijave broj pacijenata koji dolaze jer su zaraženi covidom 19 i u tim statistikama odvoje ih od onih koji su se zarazili tek nakon prijema u bolnicu.Na osnovu dobijenih podataka, kako se objašnjava, mogle bi da se preduzmu neke mere za jačanje javnog zdravlja, kao što je nošenje zaštitne maske. Takođe, utvrdiće se i opterećenje bolnica, kao i koliko su efikasne vakcine.Ipak, lekari naglašavaju da je statistika ponekad loše protumačena u zvaničnim izveštajima.PREGLED - Globus u doba korone Erik Topol, profesor molekularne medicine, koji je radio na prikupljanju podataka o pandemiji, napominje da je kod mnogih pacijenata covid 19 narušio zdravlje pluća i srca, iako su oni u bolničkoj evudenciji upisani kao pacijenti koji na lečenje nisu primljeni zbog korone.Sličnu akciju, kako se podseća, pokrenula je i Trampova administracija na vrhuncu pandemije 2020. godine, pa su neke bolnice promenile način evidentiranja pacijenata.Mnoge ustanove, kako se podseća, tada nisu bile u stanju da dosledno odvajaju pacijente koji su zaraženi koronom od onih kojni su hospitalizovani zbog srčanih problema ili ortopedskih povreda.Očekuje se da će akcija Bajdenove administracije, koju je pokrenulo novi korone omikron, trajati nekoliko meseci.Slučajevi omikrona u SAD su se, kako se dodaje, smanjili, ali se i dalje beleži veliki broj hospitalizacija.

Svet

Hrvatska dobila prvu „virtuelnu elektranu“

Hrvatska tehnološka kompanija KOER aktivirala je prvu virtuelnu elektranu u toj zemlji. U toj kompaniji kažu da je uloga virtuelne elektrane na tržištu slična Uberu ili Airbnb-u, digitalnim platformama koje daju priliku vlasnicima vozila ili nekretnina da zarade od svoje imovine."Virtuelnu elektranu čine agregator, koji njome upravlja i krajnji korisnici koji stavljaju na raspolaganje deo svog kapaciteta potrošnje i proizvodnje električne energije", naveo je direktor KOER-a Marko Lasić.Kako objašnjava, svi proizvođači ili potrošači struje koji imaju takozvanu upravljivu potrošnju ili proizvodnju između 100 kilovata (kW) i nekoliko desetina megavata (MW) mogu da postanu partneri virtuelne elektrane.On je izjavio da krajnji korisnik mora da ima i mogućnost da u svakom trenutku, na zahtev, smanji svoju potrošnju.Kako se dodaje, virtuelne elektrane su mreže u takozvanim cloud, "oblak" memorijama koje korisnicima omogućavaju da prodaju višak energije.Proizvođači, kao i potrošači mogu da formiraju grupe ili klastere u okviru tog sistema i da smanje troškove. Energetska tranzicija, kako se navodi, omogućila je prozjumerima (oni koji su istovremeno potrošači i proizvođači) da proizvode i da skladište i da troše električnu energiju.Struja za privredu od Nove godine skuplja za skoro 40 odstoSistemske greške plaćamo skupim uvozom struje Samim tim balansiranje raspoloživom energijom postaje kompleksnije.Iz ugla elektroenergetskog sistema, kada su na raspolaganju koji mogu da na zahtev smanje potrošnju, to je kao da je na raspolaganju prava elektrana koja bi pokrila manjak struje, dodaju u KOER-u.Ugovor o aktiviranju prve virtuelne elekttrane KOER je potpisao sa Hrvatskim operatorom prijenosnog sustava (HOPS), kome će pružati uslugu smanjenja potrošnje.U KOER-u kažu da će kasnije uvesti uslugu povećanja potrošnje, koja će koristiti u situacijama kada proizvodnja neočekivano poraste, jer i tada može da dođe do poremećaja u elektroenergetskom sistemu.Virtuelne elektrane imaju mogućnost da upravljaju strujom iz geografski razasutih izvora, naročito obnovljivih, kao i sistema za skladištenje poput baterija.Ova tehnologija omogućava kombinaciju vetroelektrana, hidrocentrala i stabilnih izvora struje poput geotermalnih postrojenja, a doprinosi ravnoteži proizvodnje i potrošnje.Na novom tržištu električne energije, proizvodnja iz vetroelektrana i solarnih parkova je nepredvidljiva zbog mogućnosti nagle promene meteoroloških uslova, pa balansiranje ima velik udeo u troškovima.Plaćamo li potrebu ili luksuz: Analiza računa za strujuVanredni uvoz struje bi EPS mogao da košta i milijardu evra

Svet

Poljska privremeno ukinula PDV na osnovne namirnice

Poljska vlada od 1. februara privremeno je ukinula porez na dodatnu vrednost (PDV) na osnovne namirnice poput hleba, mesa i mlečnih proizvoda, prenosi portal SEEbiz. Mera će trajati šest meseci, a cilj je da se obustavi nagli porast cena.Zbog te odluke Česi su požurili u poljske prodavnice, a češke novine objavile kako se "šoping ludilo", pretvorilo u manju "seobu naroda".Stopa inflacije u Poljskoj dostigla je 8,6 odsto u decembru, u odnosu na isti mesec 2020. godine.Mnogi češki kupci napunili su i rezervoare svojih automobila u Poljskoj jer je vlada u Varšavi privremeno smanjila porez na gorivo sa 23 na osam odsto.Istovremeno, maloprodajni trgovci u Češkoj na granici sa Poljskom, žale se na velike gubitke u prodaji.Česi koji odlaze u nabavku u Poljsku verovatno su motivisani naglim porastom cena kod svoje kuće. Cene u Češkoj su u decembru porasle za 6,6 odsto u odnosu na decembar 2020. godine.Češka ukida PDV na struju i gasPLAĆAMO LI POTREBU ILI LUKSUZ: ANALIZA RAČUNA ZA STRUJU

Svet

Evropa bi mogla da ostane bez Fejsbuka i Instagrama zbog politike privatnosti

Kompanija Meta bi mogla da ugasi društvene mreže Fejsbuk (Facebook) i Instagram na području Evrope ukoliko joj ne bude omogućeno da prenosi prikupljene podatke između Evrope i Sjedinjenih Američkih Država (SAD).Meta se susrela sa brojnim problemima kada je u pitanju prenos podataka jer mehanizmi na koje se do sada oslanjala više nisu u skladu sa novim evropskim propisima koji se tiču zaštite privatnosti i podataka o ličnosti.Vlasnik Fejsbuka i Instagrama izgubio 200 milijardi dolara za dan "Ako ne bude usvojen novi transatlantski okvir za transfer podataka i ako ne budemo u mogućnosti da nastavimo se oslanjamo na "Standardne ugovorne klauzule" ili na druge alternative koje se odnose na transfer podataka između Evrope i SAD, najverovarnije nećemo moći da pružimo naše brojne važne proizvode i usluge, uključujući Fejsbuk i Instagram, u Evropi," piše u godišnjem izveštaju Mete.Američke i evropske kompanije su podatke "preko okeana" podatke razmenjivale i prikupljale u okviru mehanizma "štit privatnosti" (Privacy Shield) koji je Evropska komisija pozitivno ocenila 2016. godine.Međutim, u julu 2020. godine Evropski sud pravde je ovu odluku Evropske komisije proglasio nevažećom. Mladi lekari iz bolnice u Batajnici kažnjeni zbog komentara na FejsbukuNakon donošenja ove odluke svi prenosi podataka o ličnosti iz EU u SAD na osnovu ovog mehanizma su bili nezakoniti.Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti je, nakon odluke evropskog suda, pozvao i Vladu Srbije da domaće propise usaglasi sa evropskom praksom.Fejsbuk se, piše u Metinom izveštaju, oslanjao i na "Standardne ugovorne klauzule" kada je u pitanju prenos podataka iz EU i SAD. Međutim, i ovaj mehanizam se našao pod lupom evropskih sudova.Fejsbuk razvija "metauniverzum", sopstveni digitalni svet U avgustu 2020. goddine Meta je dobila nacrt preliminarne odluke od Irske komisije za zaštitu podataka u kojoj se navodi da ovaj mehanizam nije u skladu sa Generalnom regulativom za zaštitu podataka (GDPR).Podsetimo, vrednost akcija kompanije Meta Platforms, u čijem su vlasništvu Fejsbuk, Instagram i WhattsApp, opala je za 26 odsto neposredno nakon otvaranja američke berze u četvrtak prošle nedelje. Ovim padom, Meta je izgubila oko 200 milijardi dolara, što je najveći dnevni pad vrednosti pojedinačne akcije u istoriji. 

Svet

Cena kuća u Ujedinjenom Kraljevstvu oborila istorijske rekorde

Cene kuća u Velikoj Britaniji beleže godišnji rast od 9,7 odsto. Prosečna cena kuće dostigla je novi rekord od 276.759 funti, navodi Halifax Price Index. Mesečni rast cena kuća u januaru je pao na 0,3 odsto, najniži nivo od juna 2021. Obim transakcija se vraća na nivo od pre pandemije, piše u izveštaju.Rast cena nadmašio je rast zarada, pa je pristupačnost kupovini kuća na istorijski niskom nivou. Ukupno, cene kuća su oko 24.500 funti više u odnosu na isto vreme prošle godine i 37.500 funti više nego pre dve godine.S obzirom na rast troškova života i kamatnih stopa, očekuje se da situacija kratkoročno postane još nepovoljnija. Međutim, kako se navodi u izveštaju, verovatno je da će stopa rasta cena kuća znatno usporiti tokom naredne godine.

Svet

Severna Makedonija ukida porez na zarade u IT sektoru

Vlada Severne Makedonije odlučila je da ukine poreze na plate u sektoru informacionih tehnologija (IT) do 2023. godine, prenosi portal Klix.ba. Cilj je kako se navodi da se mladi ljudi podstaknu da rade uu toj industriji.Vest je potvrdio i severnomakedonski premijer Dimitar Kovačevski, koji je kazao kako do 2023. godine predviđaju smanjenje poreza na dohodak građana u IT sektoru, sa 10 na nula odsto.Prema njegovim rečima, to će mladima biti snažan podsticaj da se više fokusiraju na taj sektor, jer je u njemu iz dana u dan potrebno sve više radnika.Osim ukidanja poreza na plate najavljen je niz podsticaja: poresko oslobađanje za prekvalifikaciju, obuku, dodatnu obuku u kompaniji, kao i oslobađanje od troškova poreza za licence u IT industriji.Finansijska podrška Vlade perspektivnim kompanijama i startupima u IKT sektoru će, kako je kazao Kovačevski, i dalje rasti, a svjestan je i da ova oblast ima dobru perspektivu za razvoj i sigurnu karijeru mladih, ali i za razvoj ekonomije i rast životnog standarda u zemlji.Za frilensere isti uslovi oporezivanja i u 2022. godiniVlada prihvatila da se oporezivanje frilensera ne menja do donošenja zakona

Svet

„Energetska kriza u EU bila bi još teža da nema obnovljivih izvora“

Obnovljivi izvori energije u Evropskoj uniji prošle godine su proizveli istu količinu električne energije kao fosilna goriva, piše u izveštsaju neprofitne organizacije Ember. Udeo zelene energije i prljavih energenata iznosio je po 37 odsto, dok ostalih 26 odsto struje u EU dolazi iz nuklearnih elektrana.Autori tog izveštaja navode da su, iako postoje suprotne tvrdnje, solarne i vetro-elektrane tokom energetske krize znatno podržale proizvodnju struje, postižući nove rekorde i svakog meseca u drugoj polovini 2021, osim septembra. Uprkos prosečnom godišnjem rastu proizvodnje struje iz obnovljivih izvora od 44 TWh (teravat časova) u poslednje dve godine, ocenjeno je da se napuštanje fosilnih goriva ne odvija dovoljno brzo.EU članice bi kako se dodaje trebalo da smanjuju emisije gasova sa efektom staklene bašte za šest odsto godišnje kako bi se dostigle neto-nulte emisije do 2035. Kako se dodaje, analiza je otkrila da je poskupljenje gasa usporilo napuštanje uglja u Evropi, kao i da je proizvodnja struje u termoelektranama od 2019. godine opala samo tri odsto. Između 2017. I 2019. godine taj pad je bio čak 29 odsto.Obnovljivi izvori su do sada uglavnom menjali prljave tehnologije, a zbog poskupljenja gasa prošle godine solarne i vetroelektrane su građene kako bi zamenile to fosilno gorivo.Podseća se da je 52 odsto novoizgrađenih obnovljivih izvora od 2019. do 2021. zamenilo je gas, trećina je odmenila nuklearke, a samo šestina ugalj.  Od 2011. do 2019. godine preko 80 odsto novih obnovljivih izvora koristilo se za izbacivanje uglja iz proizvodnje struje. Otkup struje iz obnovljivih izvora uskoro zakonska obavezaObnovljivi izvori energije prošle godine postali dominantni u EU Uprkos smanjenom doprinosu vetroelektrana zbog sporijih vetrova, solar i vetar su prošle godine po prvi put generisali više električne energije nego gas, 547 TWh (teravagt časova) u odnosu na 524 TWh.Ipak, više od polovine ukupnog rasta proizvodnje struje iz solarnih elektrana i vetroparkova u EU od 2019. godine je u Španiji, Holandiji i Grčkoj, iako one troše svega 16 odsto struje. Španija i Holandija teže da generišu dve trećine struje iz solarnih elektrana i vetroelektrana do 2030, a Grčka 50 odsto.Napredak su, kako se ocenjuje, omogućili adekvatni politički okviri, pad troškova i ambiciozni ciljevi tih zemalja. Kako se dodaje, u tome se ističu i Danska, Irska, Portugal i Nemačka, dok Poljska i Mađarska i dalje drže obnovljive izvore "na margini", a Bugarska i Češka gotovo ih nisu ni razvijale.Autori navode i da je generisanje struje iz solara i vetra sada postalo isplativije od uglja i gasa, kao i da će Evropa  biti izložena stalnim promenama cena i rastućim negativnim uticajima na klimu sve dok zavisi od fosilnih goriva.Iako se potrošnja struje u EU smanjila tokom 2020. zbog izbijanja pandemije, prošle godine bila je skoro ista kao nekada.

Svet

Prva gondola u javnom prevozu Pariza

Dugo predlagana gondola "Kabl A"  (Câble A), koja bi povezala neka od jugositočnih predgrađa Pariza, mogla da počne sa radom 2025. godine, piše Bloomberg. Stanovnici oko predgrađa Kretej za par godina bi trebalo da dobiju još jedno prevozno sredstvo do posla: prvu gondolu u pariskom javnom prevozu. Gondola u Parizu je prvi put predložena u 2008. godini. Zbog kontroverzi koje su pratile izgradnju drugih žičara, projektat u glavnom gradu Francuske dugo je odlagan. Izgradnja žičare naišla je na otpor lokalaca koji žive u blizini planirane putanje, i koji strahuju da će im privatnost biti ugrožena zbog toga što putnici koji se kreću gondolom zaviruju u njihova dvorišta i prozore. Rešenje je obećano: prozori gondole postaće neprozirni kada vozilo prođe blizu domova ljudi. Taj trik je već korišćen u gondoli u Brestu u zapadnoj Francuskoj, gde se prozori automatski zamagljuju kada se približavaju neposrednoj blizini kuća.Vlasti nisu odustale od gradnje gondole na Kalemegdanu?Nova žičara, za koju su ove nedelje završene studije izvodljivosti, povezaće nekoliko udaljenih, ali naseljenih delova u jugoistočnim predgrađima Pariza i terminus metro linije 8. Gondola bi trebalo da prelazi 4,5 kilometara i da ima pet stanica, što će ubrzati putovanje do centra grada i olakšati veze između raštrkanih škola, univerziteta, bolnica i javnih kancelarija.Zlatiborska gondola kupuje još 19 kabina za pola miliona evraPromoteri gondole ukazuju na njenu potrebu, jer, kako kažu, dodavanje konvencionalnih linija javnog prevoza u ovaj deo grada bi bilo komplikovano i skupo.Ne samo što je to područje brdovito, već ga deli auto-puteva, brza železnička linija i koloseci koji vode do velikog železničkog depoa. Sa druge strane, godnola može da "plovi" iznad tih prepreka i njene potrebe za prizemljenjem su minimalne. Osim mesta za stanice, žičari je potreban samo prostor za stubove koji podržavaju kablove. To bi trebalo da zadrži cenu projekta na 132 miliona evra. 

Svet

Hrvatska ponovo subvencioniše stambene kredite

Građani koji do sada nisu bili u mogućnosti realizirati kupnju stana ili kuće putem subvencioniranog stambenog kredita, imati će novu priliku već u ožujku ove godine.Javni poziv za dostavu ponuda zainteresiranih kreditnih institucija vezanih uz visinu kamatnih stopa, što je ujedno i prvi korak prema raspisu novog javnog poziva za građane, biti će objavljen sredinom veljače.„Nakon što budu provedene sve potrebne pripremne radnje, očekujemo da bi javni poziv prema građanima mogao biti otvoren u prvoj polovici mjeseca ožujka. S obzirom da je svrha ovog Zakona poticati demografsku obnovu društva, urbanu regeneraciju naselja te smanjenje odlazaka broja mladih obitelji, ovaj će poziv biti otvoren sve do utroška planiranih sredstava za subvencioniranjem, što u 2022. godini iznosi 50 milijuna kuna“, ističe ministar Horvat.Hodogram aktivnosti za subvencioniranje stambenih kredita u 2022. godiniPo objavi javnog poziva za odabir kreditnih institucija teče rok od osam dana unutar kojih su kreditne institucije pozvane dostaviti svoju ponudu. Istekom tog roka, pristigle ponude kreću u obradu te se s odabranim kreditnim institucijama zaključuje Ugovor o poslovnoj suradnji. Nakon što Ugovori budu zaključeni, na mrežnim stranicama Ministarstva i APN-a objavit će se popis odabranih kreditnih institucija, a zatim slijedi objava oglasa za subvencioniranje stambenih kredita prema građanima. Od tog trenutka, građani će moći prema kreditnim institucijama podnositi svoje zahtjeve, dok će one krenuti s predajom istih prema APN-u od datuma koji će biti određen u samom pozivu. Oglas će trajati sve do utroška osiguranih sredstava, odnosno do objave oglasa o prestanku.Planirani hodogram aktivnosti izgleda ovako :16.02.2022. (srijeda)objava javnog poziva za odabir kreditnih institucija24.02.2022. (četvrtak)dostava obvezujućih ponuda kreditnih institucija04.03.2022. (petak)završetak obrade ponuda i sklapanja Ugovora te objava odabranih kreditnih institucija09.03.2022. (srijeda)objava javnog poziva u NN, web stranici MPGI i APN21.03.2022. (ponedjeljak) početak zaprimanja zahtjeva u APNDosad odobreno više od 22 tisuće subvencija na stambene kreditePodsjetimo, Zakonom o subvencioniranju stambenih kredita omogućeno je subvencioniranje mjesečnog iznosa rate ili anuiteta korisnika kredita za stambeni kredit koji uzimaju kod kreditnih institucija za kupnju stana ili kuće, odnosno za izgradnju kuće, a sve u svrhu rješavanja stambenog pitanja.Subvencija države dodjeljuje se za prvih pet godina otplate kredita uz mogućnost produženja od dvije godine za svako živorođeno, odnosno usvojeno dijete u razdoblju subvencioniranja kredita. Produženje subvencija za dodatnu godinu po svakom djetetu omogućeno je i za obitelji koje već imaju djecu u trenutku podnošenja zahtjeva kao i u slučaju da je podnositelj zahtjeva ili član njegova obiteljskog domaćinstva utvrđenog invaliditeta većeg od 50% tjelesnog oštećenja. Mjeru mogu iskoristiti svi građani Republike Hrvatske koji su mlađi od 45 godina te koji u svom vlasništvu nemaju stan ili kuću. Subvencioniranje kredita odobrava se za kupnju stana ili kuće, odnosno gradnju kuće do najviše 1.500 eura po metru kvadratnom odnosno do najvišeg iznosa kredita od 100.000 eura u kunskoj protuvrijednosti. Rok otplate kredita ne smije biti kraći od 15 godina.Visina subvencije ovisi o indeksu razvijenosti mjesta na kojem se nekretnina kupuje, odnosno gradi, te se kreće od 30 do 51 posto iznosa rate kredita. Najveće subvencije dobivaju oni koji kupuju stan ili kuću ili grade kuću u najnerazvijenijim područjima, dok 30 posto mjesečne rate kredita ide onima koji su odlučili kupiti ili izgraditi nekretninu u urbanim središtima poput Zagreba. Mladi su ovu mjeru prepoznali kao izuzetno važnu, o čemu dovoljno govori i podatak o 22.169 odobrenih zahtjeva za subvencioniranjem od početka provedbe ove mjere 2017. godine, pa zaključno s posljednjim pozivom u ožujku 2021. godine. Također, važan je i podatak da se u APN-u svakodnevno zaprimaju novi zahtjevi za dodatnim subvencioniranjem radi rođenja djeteta. Zbog toga se ova mjera ujedno smatra važnom u segmentu poticanja demografske obnove. Tako je od 2017. godine do danas, u obiteljima koje koriste subvencije rođeno više od 4.600 djece te je prijavljeno 13.130 maloljetne djece (do 18. godina) u sklopu zahtjeva za kredit. Jedan od pozitivnih trendova u ovom razdoblju je i smanjenje prosječne godišnje Efektivne kamatne stope (EKS), koja je za subvencionirane stambene kredite u 2021. godini iznosila 2,17%, što je više od jednog postotnog boda manje u odnosu na 2017. godinu, kada je ista iznosila 3,35%.Za subvencije je iz državnog proračuna dosad isplaćeno više od 456,7 milijuna kuna.

Svet

Kamere greše u prepoznavanju lica, američki trgovci ih ipak koriste

Maci's, Bloomingdale's i desetak drugih velikih trgovaca u tišini koriste kontroverznu tehnologiju za prepoznavanje lica u borbi protiv porasta pljački i drugih koordinisanih napada.To je deo većeg pokušaja da se postojeće sigurnosne kamere prodavaca – oni sveprisutni crni uređaji koji proizvode hiljade sati uglavnom beskorisnih snimaka – pretvore u sofisticiraniji sistem za nadzor veštačke inteligencije, sposoban da automatski identifikuje ljude, registarske tablice i druge informacije koje može se koristiti za upozoravanje zaposlenih u prodavnicama na pretnje i na kraju krivično gonjenje prestupnika."U ovom trenutku postoji velika igra za korišćenje veštačke inteligencije", rekao je Read Haies, direktor Saveta za istraživanje prevencije gubitaka. "Prodavci ionako imaju kamere svuda."Tehnologija ima novu privlačnost u vreme kada su krađe i nasilje u porastu, posebno od organizovanih kriminalnih grupa koje kradu milione dolara u robi, a zatim prodaju proizvode na mreži. Organizovani kriminal u maloprodaji je porastao za 60% od 2015. godine, prema Nacionalnoj federaciji maloprodaje, sa skoro 70% trgovaca na malo prijavilo je porast u 2021.Od domaćih trgovaca svake godine se ukradu proizvodi u vrednosti od 69 milijardi dolara, ili 1,5% prodaje, prema procenama Udruženja lidera maloprodajne industrije i Koalicije Kupite bezbednu Ameriku. Rekordne 523 osobe su ubijene tokom pljački i drugih nasilnih incidenata u maloprodaji u SAD 2020. godine, uključujući 256 kupaca i 139 zaposlenih.Ovog meseca, savezna vlada je optužila 29 ljudi za krađu 10 miliona dolara lekova bez recepta i drugih artikala od Valmart-a, Costco-a, CVS-a, GNC-a i drugih, a zatim preprodaju proizvoda na sajtovima kao što su Amazon i eBay.„Ono što prodavci zaista pokušavaju da urade jeste da policiji daju više dokaza o tome ko to radi“, rekao je Adrijan Bek, profesor na Univerzitetu u Lesteru čije se istraživanje fokusira na načine borbe protiv gubitaka u maloprodaji.Tehnologija prepoznavanja lica je kontroverzna jer su istraživanja pokazala da je često netačna kada se identifikuju osobe boje i žene. Najgora tehnologija ima stopu greške do 35% pri skeniranju tamnoputih žena, ali manje od 1% kod muškaraca svetlije puti, prema jednom istraživačkom izveštaju. Razlog? Rane verzije algoritama su obučavane korišćenjem slika poznatih ličnosti koje su iskrivile belo i muško.Kompanije su radile na rešavanju rasne pristrasnosti, a između 2014. i 2018. softver za prepoznavanje lica postao je 20 puta bolji u pretraživanju baze podataka kako bi se pronašla odgovarajuća fotografija, prema Nacionalnom institutu za standarde i tehnologiju. Međutim, od 2019. godine, vlada je otkrila da neki softver i dalje pogrešno identifikuje Afroamerikance i Azijate 10 do 100 puta češće od belaca.„Ljudi su pogrešno hapšeni zbog ove tehnologije“, rekao je Džej Stenli, viši politički analitičar za projekat govora, privatnosti i tehnologije u Američkoj uniji za građanske slobode. „Zaista nije spreman za udarni termin.”Postojao je pritisak da se ograniči upotreba prepoznavanja lica od strane organa za sprovođenje zakona, a gradovi poput San Franciska, Mineapolisa i Bostona zabranjuju policajcima da ga koriste. Kompanije poput Amazona i Microsofta prestale su da prodaju tehnologiju policiji.Međutim, kompanije za prepoznavanje lica aktivno plasiraju svoju tehnologiju prodavcima na malo, koji je koriste da pomognu u prikupljanju dokaza o ponovljenim prestupnicima pre nego što ih na kraju podele sa lokalnim organima za sprovođenje zakona.„Došlo je do pomeranja gde prodavac sam obavlja deo ovog posla“, rekao je Toni Šepard, direktor rešenja za sprečavanje gubitaka u ThinkLP-u. Resursi za sprovođenje zakona su mali, dodao je on.FaceFirst, koji je rekao da radi sa jednom četvrtinom najvećih trgovaca na malo u Severnoj Americi, sastavlja incidente sa vremenskim žigom i proračun gubitaka u prošlosti spakovan za sprovođenje zakona. „Kada ovo pošaljete policiji, to je zaista jaka priča“, rekla je predsednica FaceFirsta Dara Riordan na nedavnoj industrijskoj konferenciji.Prodavci moraju da kreiraju sopstvene liste posmatranja, ručni proces koji podrazumeva da zaposleni identifikuje osobu na video snimku nakon incidenta i traži od softvera da ih upozori sledeći put kada ista osoba uđe na jednu od njihovih lokacija. Neće pomoći prvi put kada neko ukrade, ali može uhvatiti ponovljene prestupnike.„Potražnja za našim proizvodom eksplodira“, rekao je Dan Merkle, izvršni direktor FaceFirsta, koji sada ima više od 12 triliona poređenja lica dnevno za svoje kupce, u odnosu na 100 miliona u 2017. Tvrdi da njegova tehnologija ima stopu tačnosti od 99,7%, bez razlike po polu ili rasi, i može smanjiti krađu od strane nezaposlenih za 34% i nasilje u radnji za 91%.To je pomoglo jednom prodavcu da uhvati „The Philli Fanatic“, lopova sa reputacijom da nosi opremu Philadelphia Phillies, a ne da se meša sa maskotom bejzbol tima istog imena. Svakog do dva dana je napadao istog prodavca sa različitim saučesnicima, krišom punio ormar sa 2.000 dolara ili tako nešto robe, zatvarao ga dvostranom trakom i kupovao orman kao i obično. Roba je potom predata „ogradi“, zaduženoj za preprodaju robe. Softver je pomogao da se identifikuje osumnjičeni i pošalje upozorenje u realnom vremenu prodavcu, koji ga je zatim uhapsio i predao policiji, kaže FaceFirst.Facevatch sa sedištem u Ujedinjenom Kraljevstvu rekao je da se poslovanje udvostručilo tokom pandemije, sa posebno velikom potražnjom u prodavnicama. Njegova najveća primena je u maloprodaji sa preko 100 lokacija.Maloprodaja je takođe sve veći kupac za Oosto sa sedištem u Njujorku, kaže direktor marketinga Dean Nicholls. I regionalni i nacionalni lanci koriste njegovu tehnologiju, a neki od njih su je primenili u stotinama prodavnica. Kompanija od 150 ljudi prikupila je 350 miliona dolara finansiranja.Tehnologija je doživela neuspeh na početku pandemije, kada su svi odjednom počeli da nose maske. Stope tačnosti se poboljšavaju kako kompanije obučavaju svoje algoritme na maskiranim licima, ali njihove stope uspeha i dalje uveliko variraju, u rasponu od 60% do 99%, prema izveštaju Nacionalnog instituta za standarde i tehnologiju objavljenom ovog meseca. Facevatch kaže da sada radi sa stopom tačnosti od oko 90% i da zaposlenik proverava svaku sliku pre nego što pošalje upozorenje prodavcu.„U 2020. to je bilo iscrpljujuće za sve“, rekla je Merkle. "Sada možemo da funkcionišemo sa veoma visokom preciznošću čak i sa maskom."Prodavci takođe pokušavaju da shvate kada da saopšte zaposlenima da je prestupnik ušao u radnju i kako da ih upute da postupe a da ih ne dovedu u opasnost. „Šta kažete siromašnom službeniku na blagajni sa minimalnom platom?“ rekao je Bek.Nekoliko prodavnica želi da prizna da je uključeno u prepoznavanje lica, plašeći se reakcije kupaca. Rite Aid je koristio tehnologiju skoro deceniju u stotinama prodavnica, ali je prestao nakon što je Rojtersova istraga istakla da je koristila softver u uglavnom niskim prihodima, ne-belcima. Drugi, kao što su Target i Home Depot, u prošlosti su testirali prepoznavanje lica, ali sada kažu da ga ne koriste.Prodavci takođe koriste druge vrste video tehnologije. Na primer, virtuelni čuvari su postali sve popularniji tokom pandemije. Čuvari su stacionirani na daljinu i mogu da reaguju na različita upozorenja - poput pokreta koji detektuje sigurnosna kamera na parkingu u 1 sat ujutru - tako što će direktno razgovarati sa osumnjičenim uljezom i upozoriti policiju. Lakše je nego angažovati lične čuvare tokom trenutne nestašice radne snage i svakako je jeftinije, sa 8% do 12% troškova, rekao je Šon Foli, izvršni direktor kompanije Interface, koja pruža virtuelne čuvare za Zale's, Dollar General, Big Lots i Gamestop. .Kamere za telo, poput onih koje nose policijske ponude, usvajaju i trgovci. Uobičajeno opremljeni obezbeđenjem, dve trećine prodavaca koje je anketirala ECR Retail Loss Group koristilo je kamere u nekom svojstvu i prijavilo je smanjenje od 45% u broju incidenata nasilnog i verbalnog zlostavljanja. Oni mogu pomoći da se pokriju mrtve tačke koje ostavljaju sigurnosne kamere, rekao je Skot Tomas, nacionalni direktor prodaje prepoznatljivih brendova u kompaniji Genetec, koja prodaje uređaje.Sigurnosne kamere su takođe sve više sposobne da identifikuju objekte, poput registarskih tablica, kao i ponašanje. Oosto razvija tehnologiju koja bi jednog dana mogla da identifikuje oružje, kao što je pištolj, ili da primeti neobične pokrete, kao što je više ljudi koji trče prema prodavnici, i brzo pošalje upozorenje prodavnici da obavesti zaposlene.„To je kao radiolog koji vam kaže da tumor može biti kancerogen“, rekao je Hejz iz Saveta za istraživanje prevencije gubitka. „AI ne radi ništa osim da vas upozorava.