Svet

indsutrija

Svet

Nemački industrijski sektor se nada oporavku u četvrtom kvartalu

Nemačka industrijska proizvodnja rasla je brže nego što je većina ekonomista očekivala u oktobru, povećavajući nade da bi najveća evropska ekonomija mogla da izbegne dvostruku recesiju u narednim mesecima, piše Fajnenšal tajms.Proizvodnja u nemačkim fabrikama porasla je za 3,2 odsto između septembra i oktobra, što je šesti mesec zaredom rasta, što je nadmašilo očekivanja ekonomista o povećanju od 1,5 odsto. Proizvodnja nemačkih proizvođača automobila porasla je za 9,9 odsto na mesečnom nivou.„Čak i ako nemačka industrijska proizvodnja ostane nepromenjena do kraja godine, povećaće se za pet procenata u odnosu na treći kvartal i dodaće 1 procentni poen rastu bruto domaćeg proizvoda u četvrtom kvartalu“, rekao je Endru Keningam, ekonomista iz Capital Economics-a.„Sektor usluga će verovatno ponovo opasti u četvrtom kvartalu, ali sada izgleda kao da će se nemačka ekonomija malo proširiti, dok očekujemo pad BDP-a u ostalim velikim zemljama evrozone“, dodao je Keningam.Međutim, proizvodnja u Nemačkoj, koja čini oko petinu BDP-a, ostala je pet odsto ispod nivoa u februaru, poslednjeg meseca pre nego što je pandemija koronavirusa zahvatila Evropu.„Industrijska proizvodnja trebalo bi da bude svetla tačka privrede u četvrtom kvartalu, ali s obzirom na negativan uticaj najnovijih mera zaključavanja na raspoloženje, usluge i potrošnju, ovaj pozitivni industrijski zamah će po našem mišljenju biti nedovoljan da bi se izbeglo dvostruko smanjenje nemačke ekonomije“, rekao je Karsten Breski, ekonomista iz ING-a.Prema najnovijem istraživanju nemačkog poslovanja od strane minhenskog Instituta Ifo, proizvodna očekivanja u nemačkoj industriji pala su u novembru, povučena slabijim izgledima među proizvođačima robe široke potrošnje.

Svet

Proizvod startapa iz Srbije u top deset najinovativnijih na svetu

Proizvod kompanije Seven Bridges koja se bavi bioinformatikom našao se na ovogodišnjoj listi Top 10 inovacija magazina The Scientist. Reč je o platformi Graf, koja kako se naglašava omogućava detaljnu sekundarnu analizu podataka dobijenih iz sekvenciranja genoma.Seven Bridges je osnovan pre više od deset godina i od tada do danas, konstantno je rastao i postao jedan od najuspešnijih domaćih startapova, navodi se u saopštenju. Najveći deo inženjera i programera ove kompanije stacioniran je u Beogradu, mada se ona u poslednje vreme proširila i na Novi Sad, a deo zaposlenih radi i iz Bostona u Sjedinjenim Državama.The Scientist još od 1986. godine objavljuje članke i analize iz raznih naučnih oblasti, a u poslednjih 12 godina dodeljuje i nagrade za najzačajnije inovacije.ŠTA JE GENOM?Genom je inače skup gena koje sadrži jedna haploidna ćelija. Geni se nalaze na hromozomskoj DNK i predstavljaju linearni raspored nukleotida u toj DNK. Nauka je samo donekle uspela da istraži genome jer kao referentnu tačku uzima genom izrađen na malom uzorku pojedinaca, uglavnom evropskog porekla. Međutim, ljudi u sebi nose mnoštvo različitih gena, a Seven Bridges je zato razvio platformu Graf za analizu koja bi uključila sve moguće iteracije genetskih sekvenci. Kompanija je naučnim istraživačima omogućila besplatan pristup svojoj platformi, a na značaj toga ukazuju mnogi naučnici.Osim toga, ova kompanija je omogućila naučnim istraživačima besplatan pristup svojoj platformi.kaže Brus Gelb, direktor Instituta za zdravlje i razvoj deteta Mindich koji se nalazi na Medicinskom fakultetu bolnice "Mount Sinai" u Njujorku. 

Svet

Brazil: Apple primoran da prilikom prodaje novih telefona obezbedi i punjače

Epl (Apple) je odlučio da nove modele Ajfona prodaje bez punjača zbog „ekoloških razloga“, ali brazilske vlasti sada zahtevaju od Epla da pri prodaji novih Ajfon uređaja uljuči i punjač u kutiju, jer kako kažu kompanija nije dostavila dovoljno validne dokaze da ova akcija utiče na ekologiju, piše portal Entrepreneur.Procon-SP fondacija, koja je posvećena zaštiti potrošača u Sao Paulu u Brazilu, zatražila je od Epla dokaze da izostavljanje punjača iz kutije neće negativno uticati na potrošače, kao i dokaze da prodaja Ajfona bez punjača utiče pozitivno na životnu sredinu i ekologiju. Epl je odgovorio na zahteve, ali prema proceni ove fondacije, nije pružio „validne“ argumente za njihovu odluku da prestanu sa prodajom punjača.Fondacija Procon-SP kaže da je punjač od suštinske važnosti da bi se mogao koristiti telefon, takođe pominju da Epl nije dokazao da stari punjači imaju istu efikasnost kao novi.Pored toga, zbog značajne i važne promene u načinu na koji se pomenuti proizvod plasira na brazilsko tržište, s obzirom da se ovaj uređaj ranije prodavao sa punjačem, ovu „modifikaciju je trebalo prijaviti - što se nikada nije dogodilo“, naglasila je fondacija u u svojoj analizi.Fondacija je rekla da će nadzorni odbor pregledati ponašanje ovog tehnološkog giganta.

Svet

Vrednost Airbnb-a nastavlja da raste uoči izlaska na berzu

Izlazak kompanije Airbnb na berzu očekuje se u četvrtak, a u okviru tog procesa najavljeno je emitovanje 51,9 miliona novih deonica, prenosi portal Seebiz.Rukovodstvo kompanije Airbnb koja se bavi onlajn izdavanjem smeštaja za odmor, planira da poveća ciljanu cenu u inicijalnoj javnoj ponudi sa 56 na 60 dolara. Razlog je kako se navodi povećana tražnje američkih investitora za novim deonicama.Dodaje se da je prema većoj ceni deonica, tržišna vrednost Airbnb-a 42 milijarde dolara.U razdoblju od jula do septembra kompanija je inače imala za 18% niže prihode nego u istom razdoblju prošle godine.  Naglašava se da je taj pad bio u iznosu od 1,34 milijarde dolara.Ipak, prema podacima iz zahteva za svrstavanje deonica u berzovnu kotaciju, zadnje tromesečje su zaključili sa neto dobiti od 219 miliona dolara, uglavnom zahvaljujući smanjenju troškova.Naime, kompanija je u maju odlučila da otpusti četvrtinu zaposlenih, obustavi marketinške aktivnosti i od investitora poput Silver Lakea i Sixth Street Partnersa zatraži hitnu finansijsku injekciju od 18 milijardi dolara.

Svet

Broj ptica neletačica bio bi daleko veći da ih ljudi nisu lovili

Zemlju danas naseljava svega 60 vrsta ptica koje nemaju sposobnos letenja, a broj njihovih vrsta bio bi četiri puta veći da ih ljudi nisu lovili, pokazuju nova orintološka istraživanja, prenosi Dejli mejl."Danas samo 12 porodica ptica ima neleteće vrste, ali pre nego što su ljudi izazvali tu vrstu izumiranja, taj broj je bio najmanje 40. Bez takvog ljudskog uticaja, danas bi na planeti bilo puno više vrsta ptica kao što su neleteće sove i neleteći detlići", dodao je autor nove studije Feran Sajol sa Univerziteta u Geteborgu.Danas su većina ptica neletača pingvini, nojevi i njihovi rođaci.Tim naučnika Univerzitetskog koledža u Londonu sastavio je spisak svih vrsta ptica za koje se zna da su izumrle otkad su se ljudi pojavili na planeti.Ukupno je 581. vrsta ptica nestala od kasnog pleistocena, pre 126.000 godina, a 166 njih nije spadalo u grupu letača.Studija je utvrdila da su ptice koje nemaju mogućnost da lete, živele na većini ostrvskih grupa širom sveta, a posebno su bile brojne na Novom Zelandu i Havajima.Jedan od razloga da neletači izumru je taj što su ih ljudi lakše lovili, za razliku od onih koje lete.Ptice koje ne mogu da lete bile su mnogo raznovrsnije nego što se to pretpostavljalo u prethodnim istraživanjima."Mnoge vrste ptica postajale su tokom evolucije neletači i to je posebno bio slučaj na ostvrima gde nije bilo predatora. Letenje troši puno energije koju ptice mogu koristiti u druge svrhe. Nažalost, to ih je učinilo lakšim plenom, kada su se pojavili ljudi", kaže koautor nove studije profesor Tim Blekburn.On je rekao i da taj trend važi i danas, odnosno da su ptice koje ne lete, i dalje u većoj opasnosti.Među izumrlim pticama koje nisu letači je 26 vrsta sa Novog Zelanda među kojima je i moa, dok su 23 vrste sa Havaja, među njima je i vrsta guske koja ne leti. 

Svet

Promene zbog korone: Novi filmovi istog dana i u bioskopu i na onlajn platformi

Svi novi filmovi Warner Bros-a od naredne godine biće dostupni preko HBO Max platforme istog trenutka kada se pojave u bioskopima, ali se shodno dosadađnjoj praksi dovodi u pitanje smisao logike tog poteza, piše portal Vox.com. Predstavnici te filmske kompanije kažu i da napornor rade na tome da HBO Max platforma što pre bude dostupna i van Sjedinjenih Država.Prošlog meseca Warner Media je najavio da će pretplatnici HBO Max platforme moći da gledaju film "Wonder Woman 1984" na dan Božića, u isto vreme kada će se on pojaviti u bioskopima i to je kako se dodaje jedan bitan događaj za filmsku industriju.Ove nedelje, kompnija Warner Media najavila je da će koristiti istu strategiju za svih novih 17 filmova, uključujući i one za koje se očekuje da postanu hitovi, poput filma "Dune" i novog nastavka "Martix" koje inače planira da objavi tokom 2021.Holivud se inače bogati na hiperbolama, ali pre manje od godinu dana ovaj potez bi se opisao kao nezamisliv. Iako su neki ljubitelji filmova i vlasnici filmskih studija već duže vremena želeli da se olakša gledanje filmova kod kuće, vlasnici bioskopa nisu bili voljni da im to omoguće i sprečili su pomake u tom smeru.Pandemija je međutim promenila dinamiku tih događaja, jer su veliki lanci bioskopa trenutno izgubili značaj u filmskoj industriji. Warner Media to sada kako se dodaje koristi i što je mnogo značajnije HBO Max-u, potencijalnom konkurentu Netflix-a, daje jak vetar u leđa. "Naporno radimo na tome da HBO Max bude dostupan i korisnicima izvan SAD", kaže izvršni direktor Warner Media Džejson Kilar. Prema njegovim rečima, HBO Max će platiti naknadu za licencu kojom mu se omogućava da nove filmove Warner Media ponudi na svojoj platformi.BIOSKOPI U SRBIJI ZBOG KORONE IZGUBILI OKO 20 MILIONA EVRA "Postoji apsolutno ekonomski razlozi za sve što se trenutno događa. Niko nema čarobni štapić da utiče na to da se bioskopske blagajne tokom 2021. godine pune onako kako je to bio slučaj pre pandemije", kaže Kilar.Dodaje i da je ponuda HBO Max-u jedan od načina da se plate glumci i oni ljudi koji u stvaranju filma učestvuju ljudi "iza scene".Na pitanje novinara da li će bioskopima ponuditi prikazivanje filmova pod istim uslovima kao i ranije, Kilar je rekao da trenutno ne može da direktno odgovori na to pitanje."Trenutno, jedna od stvari za koju verujem da bi im mogla biti od najveće pomoći bioskopima je stalni izvor novih sjajnih filmova i to je ono načemu radimo u našoj kompaniji. Ne razmišljaju sve kompanije na takav način", dodao je Kilar.

Svet

UAE će ukinuti ograničenja na strane investicije

Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) ukinuli su federalna pravila koja lokalnim kompanijama nameću ograničenje stranih investicija od 49%, što je uslov koji je zaustavio i odložio ulaganja u zemlju, piše fDi magazin.Novembarski zakon, koji se temelji na prošlogodišnjoj liberalizaciji ograničenja vlasništva u odabranim sektorima, najnovija je i najdrastičnija u nizu promena čiji je cilj da otvori ekonomiju UAE strancima i uspostavi sofisticirano i transparentno poslovno okruženje.„Ovo je nadaleko najznačajniji korak u ublažavanju pravila stranih investicija u UAE u proteklih 10 godina“, kaže Deren Heris, šef korporacije u PwC Legal Middle East. „Zahtev za većinskim lokalnim vlasništvom predstavljao je značajnu prepreku za strana ulaganja, uključujući investitore privatnog kapitala i rizičnog kapitala“, dodao je on.Zakon neće u potpunosti i odmah ukinuti ograničenja investiranja, već ovlašćuje svakog od emirata da ukloni ograničenje za svoju teritoriju.Dubai i Abu Dabi biće među prvima koji će sprovesti ovaj zakon, a postoji optimizam da će i ostalih pet emirata uskoro slediti primer. Zakon takođe smanjuje birokratiju za nova i postojeća preduzeća, uključujući uklanjanje zahteva da sve strane kompanije deluju preko lokalnog agenta.Ukidanje zahteva da državljanin Emirata ima kontrolni udeo u svim obalnim kompanijama pojačava apel Emirata kao odredišta za uspostavljanje regionalnog sedišta i nastojanja da postane vrata za investicije širom Zaliva i Afrike.Ali to bi moglo umanjiti strano interesovanje za 40-ak slobodnih zona UAE. Njihov nedostatak vlasničkih ograničenja učinio je ova područja magnetom za strance koji žele da zadrže potpunu kontrolu, ali offshore aranžmani imaju i druga ograničenja. „Postojanje kopnenog preduzeća u stopostotnom vlasništvu u potpunosti im otvara tržište, uključujući omogućavanje transakcija sa javnim sektorom, što često zahteva prisustvo na kopnu“, kaže Heris.Investitori su već pokazali značajno interesovanje za reforme. U nedelji nakon vladine najave, samo PwC je primio oko 100 upita. Promene su nagoveštene da podstaknu spajanja i preuzimanja, posebno privatnih vlasničkih društava koja su se borila prema trenutnom pravilniku, s obzirom na to da imaju prednost za većinski udeo, i greenfield ulaganja.

Svet

Efikasnost vakcine uslov za ekonomski oporavak

Prema procenama Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) mnoge zemlje širom sveta potrošile su 12.000 milijardi dolara za ublažavanje ekonomskih posledica pandemije, a prema nekim procenama, biće potrebno još nekoliko hiljada milijardi dolara da se spreči ekonomski kolaps, ali pod uslovom da se vakcine pokažu kao efikasne, prenosi magazin Biznis i Finansije."Direktna budžetska podrška firmama i zaposlenima, rad od kuće, preseljenje iz urbanih centara u predgrađa, prelazak na onlajn kupovinu deo je nove svakodnevice i "privremenih rešenja" kojima se ljudi širom sveta bore sa ekonomskim posledicama pandemije", kaže u svom autorskom tekstu za BIF, novinar Dražen Simić.Koliko će još dugo potrajati, niko sa sigurnošću ne može da kaže, a kako se navodi u tekstu, drugi talas pandemije mnoge vlade je zatekao nespremne iako su stručnjaci upozoravali da je još jedan talas neminovan. Simić se osvrnuo i na preporuke predstavnika MMF-a za pomoć privrednicima čije je poslovanje ugroženo zbog pandemije: "Vlade treba da nastave sa pružanjem podrške kroz ciljane gotovinske transfere, dodatke na plate i naknade za nezaposlenost. Takođe, firme koje su ranjive ali održive, treba da nastave da primaju podršku, kroz odloženo plaćanje poreza, moratorijum na plaćanje dugova i direktne injekcije kapitala".One bi kako smatra bile svrstane u domen naučne fantastike, da su se čule pre pandemije i podseća da direktna intervencija države u takvom obimu nije viđena još od raspada SSSR-a i kraha socijalizma. Zato se postavlja i pitanje da li je recept koji MMF sada predlaže za spas u direktnoj posledici sa njegovim stavom starim nekoliko decenija da sve treba prepustiti "nesputanom tržištu".Primećuje i da je veoma prisutno "vrtoglavo zaduživanje", koje se do skora smatralo smrtnim grehom a "sada i službeno ima blagoslov MMF-a". Dodatnim zaduženjem se obezbeđuju, kako kaže pare za vanredne budžetske intervencije i podršku kompanijama, zaposlenima i nezaposlenima. U slučaju SAD kaže Simić, neortodoksna direktna intervencija države kada je pandemija počela, u formi kredita i bespovratnih sredstava firmama i građanima sprečila je totalni kolaps ekonomije, ali se pozitivan efekat nakon par meseci izgubio, pa se u toj zemlji govori o novoj pomoći koju guraju Demokrate i koja je teška 2.000 milijardi dolara.Slična je situacija i u ostalim, pre svega bogatim zapadnim državama, koje imaju isti problem, pa će državna pomoć biti neophodna. Dražen Simić naglašava da će pandemija pre ili kasnije proći, ali je važno da je ona pokazala da finansijska intervencija države, uključujući i direktne transfere građanima, nije nemoguća.NOVA GLOBALNA LABORATORIJSKA MREŽA UPOREĐIVAĆE VAKCINE PROTIV COVID-19 NOVA MERA JE I RAD OD KUĆETokom pandemije javila se i jedna nova mera, a to je rad od kuće i po svemu sudeći, kako se dodaje ona se pokazala i kao opcija koja će biti privlačna i nakon povratka u normalu.Kako je pokazalo istraživanje kompanije ETR na globalnom nivou, šefovi IT odjeljenja kompanija očekuju da će u 2021. godini 34,4 posto njihovih zaposlenih permanentno raditi od kuće, što je duplo više nego što je bio slučaj u 2019. godini. Istraživanja na globalnom nivou takođe pokazuju da trenutno 86 posto poslodavaca namerava da i nakon pandemije nastavi sa praksom rada od kuće, delimično ili u celosti. To je, prema Simićevom zapažanju "potvrda da je u toku radikalna promena poslovne kulture i načina poslovanja".Procene govore i o tome da oko 28 posto zaposlenih u Zapadnoj Evropi može da radi od kuće, dok se u slučaju SAD govori o 37 posto zaposlenih.Pred rada na daljinu, javila se i potreba učenja na daljinu, pogotovo na fakultetima i onlajn nastava se pokazala kao izvodljiva alternativa. Ipak, Simić napominje da u državama gde visoko obrazovanje nije svedeno na čisti biznis i gde dominiraju univerziteti koje finansira država, budućnost onlajn studiranja neće isključivo zavisiti od toga da li je ono profitabilno za vlasnike univerziteta.

Svet

U Evropi sve više „zombi“ kompanija

Kao i u Japanu tokom 1990-ih, godine niskih pa čak i negativnih kamatnih stopa u evrozoni dovele su do sumnji da poslovni pejzaž regiona krije gomilu „zombi firmi“ - kompanije koje se veštački održavaju ponovnim produžavanjem kredita, piše Fajnenšal tajms.Mnogi su pokušali da krivicu prebace na agresivno ublažavanje Evropske centralne banke za taj fenomen, za koji kritičari kažu da umanjuje dugoročne izglede za rast, jer drži kapital i rad zaključanim u neefikasnim delovima ekonomije i guši inovacije.Centralna banka je u međuvremenu rekla da su na delu i drugi faktori, poput strukturnih promena u ekonomiji, koje dovode do niže profitabilnosti bez obzira na to gde su kamatne stope. Kažu da način da se problem reši nije povećanje stopa, već donošenje strukturnih reformi.Pojavio se novi uzrok zombifikacije i to vladina podrška firmama tokom pandemije korona virusa. Poslednjih nedelja mnoštvo analitičara i istraživača bavilo se pitanje kako je to uticalo na stepen do kog „zombi kompanije proganjaju“ Evropu.Kelnski institut za ekonomska istraživanja, veruje da je nemačka suspenzija obaveze pokretanja stečaja (mera uvedena na proleće i produžena za kompanije sa prezaduženim zaduženjima za pandemiju do kraja ove godine) dovela do stvaranja dodatnih 4.300 „zombi“ kompanija.Francuska banka Natixis procenjuje se da je udeo kompanija koje su „zombiji“ porastao sa 3,5 procenta početkom 1990-ih, na blizu 11 procenata u 2008. godini, na 21 procenat u 2019. godini.Covid-19 će verovatno fundamentalno promeniti ekonomski pejzaž, podrazumevajući da će veći deo kapitala i radne snage morati da se preraspodeljuje nakon njega.

Svet

„Godine koje nam predstoje biće gore od 2020. ako se problem klimatskih promena ne reši“

Svet postaje sve topliji, ali globalni odgovor na pitanje klimatskih promena je „ostao prigušen“ uprkos naporima poput Pariškog klimatskog sporazuma, navodi se u izveštaju koji je u sredu objavio The Lancet, vodeći recenzirani medicinski časopis, piše CNBC.„Protekle godine smo videli štetu naših konvergentnih kriza kao što je korona, klimatske katastrofe i sistemski rasizam i to je pregled onoga što nas čeka ako ne uspemo hitno da uložimo neophodne investicije za zaštitu zdravlja “, rekla je Rene Salas iz Lanseta.„Moramo zauzeti integrisani pristup kada se borimo protiv ovih izazova. Klimatske akcije su recept koji nam treba za bolje zdravlje i ravnopravnost kada izađemo iz ove pandemije“, dodala je ona.Izveštaj, koji predstavlja saradnju više od 100 stručnjaka iz 35 svetskih institucija, uključujući Svetsku zdravstvenu organizaciju, Svetsku banku, Univerzitetski koledž u Londonu i Univerzitet Tsinghua u Pekingu, takođe detaljno opisuje neke posledice globalnog zagrevanja.Samo u SAD-u u 2018. godini zagađenje je izazvalo smrt kod više od 68.000 ljudi. Oko 25.000 tih smrtnih slučajeva nastalo je zbog čestica koje su poljoprivreda i transport puštale u vazduh, navodi se u izveštaju.U SAD-u je 2018. godine bilo 19.000 smrtnih slučajeva povezanih sa vrućinom kod ljudi starih 65 i više godina, navodi se u izveštaju. Dalje, najtopliji dani rezultirali su 2 milijarde sati izgubljene radne snage u SAD-u u uslužnom, proizvodnom, poljoprivrednom i građevinskom sektoru u 2019. godini.Opasne bakterije se takođe povećavaju u priobalnim vodama. Na primer, bakterija Vibrio, koja živi uz severoistočne obale i može izazvati gastrointestinijalnu nevolju, kožne infekcije i ponekad smrt, povećala se kako su klimatske promene zagrevale vode i stvorile idealniju slanost za njen rast, navodi se u izveštaju.Prema izveštaju Lanseta, gde ljudi žive i koliko novca imaju direktno utiče na njihovu sposobnost da se odupru pretnjama po zdravlje zbog klimatskih promena.

Svet

IBM: Kompanije za distribuciju vakcina na meti sajber napada

Globalna fišing (phishing) kampanja pokušava da dobije informacije od organizacija koje rade na isporuci vakcina protiv korona virusa od septembra, saopštila je u četvrtak IBM-ova služba za sajber sigurnost, piše Axios.Uspešna distribucija vakcine protiv korone biće izazov za SAD i druge bogate zemlje, posebno za ruralna područja sa manje resursa, dok se za siromašnije zemlje očekuje da odlože distribuciju.Još uvek je nejasno da li fišing napadi imaju za cilj da sabotiraju distribuciju vakcina ili je u pitanju krađa tehnologije i poslovnih tajni.IBM kaže da su organizacije u Italiji, Nemačkoj, Južnoj Koreji, Tajvanu, Češkoj i Evropi bile ciljane.IBM i američko Ministarstvo unutrašnje bezbednosti (DHS) slažu se da fišing napadi imaju za cilj krađu mrežnih podataka od rukovodilaca preduzeća i zvaničnika koji su uključeni u izgradnju lanca snabdevanja za hlađenje i isporuku doza vakcine protiv korona virusa.IBM je rekao da poreklo napada nije poznato, ali konkretno ciljanje "potencijalno ukazuje na aktivnost neke države" ili napad koji sponzoriše vlada.

mapa

Svet

Malaga u Španiji koristi „pametni turizam“ za oporavak od kovid-krize

Španska Malaga i švedski Geteborg proglašeni su evropskim prestonicama pametnog turizma 2020. Šesti po veličini španski grad sa 1,1 milion stanovnika nagradu vidi kao dokaz da je strateški plan dobar za turiste i građane i veruje da pruža solidnu osnovu za ponovno pokretanje turizma nakon pandemijske krize, piše portal Novac.Rešenja iz Malage uključuju električnu mobilnost, očuvanje vode, proizvodnju obnovljivih izvora energije i razvoj aplikacija za turiste. Jedan primer je autobuski sistem - posetioci mogu da saznaju gde je najbliža autobuska stanica i tačan red vožnji koristeći tehnologiju proširene stvarnosti (augmented reality) na svom pametnom telefonu. Sada, usred globalne pandemije, ovi alati se pokazuju još vrednijim.Malaga je takođe organizovala hakaton za prikupljanje ideja od preduzetnika i tehnoloških kompanija u gradu. Pobednik takmičenja bio je pametni turistički vodič koji je kombinovao različite audio vodiče u gradu, pa ih ljudi više ne moraju iznajmljivati pojedinačno, a razvijena je i posebna aplikacija za plaže na kojima zbog pandemije nije bilo moguće održavati udaljenost.U avgustu su otišli korak dalje, zaključivši sporazum sa Svetskom turističkom organizacijom i postavši jedan od pilot gradova za digitalni pasoš čiji je cilj pružanje informacija koje će olakšati traženje kontakata, a možda čak i ukinuti obavezne karantine sa kojima se trenutno susreću mnogi putnici.

Svet

OPEC+: Veća proizvodnja nafte u januaru, bez dugoročnog plana za narednu godinu

Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) i 10 partnerskih zemalja koje nisu članice te organizacije ublažiće ograničenje i povećati proizvodnju nafte, prenosi Balkanmagazin. Postignut je i dogovor o povećanju proizvodnje za 500.000 barela dnevno u januaru 2021. godine. Međutim, navodi se da nije došlo do kompromisa o dugoročnom planu za narednu godinu. Sastanak najvećih izvoznika nafte, alijanse poznatije kao OPEC+ došao je usred sve sve većih znakova nezadovoljsta članica te organizacije Iraka, Kazahstana i Ujedinjenih Arapskih Emirata.Te zemlje naime, kako se naglašava, nisu naročito raspoložene za produženje ograničene proizvodnje nafte, pa je dogovor da se proizvodnja poveća za 500.000 barela dnevno tokom januara, usledio nakon višednevne rasprave.To znači da će OPEC+ ograničenje od 7,7 miliona barela nafte dnevno, koje je uvedeno ove godine, umanjiti na 7,2 miliona barela, odnosno na 7 odsto globalne potražnje. Očekivalo se međutim da će OPEC+ postojeće ograničenje produžiti barem do marta 2021. godine.OPEC+ čine članice OPEC-a, koje nominalno predvodi Saudijska Arabija, i 10 zemalja sa statusom partnera, među kojima je najveći proizvođač Rusija.Dogovor je postignut 3. decembra, nakon što je sastanak koji je bio zakazan za 1. decembar odložen. Naglašava se da je povećanje proizvodnje koje je sada dogovoreno daleko je manje od 2 miliona barela dnevno o kojima se prethodno govorilo.Od 2021. godine o nivou proizvodnje će se odlučivati na mesečnim sastancima ministara zemalja OPEC+.CENE NAFTE PORASLEKako prenosi portal Breakingthenews, cene nafte danas su porasle nakon jučerašnjeg dogovora zemalja izvoznika nafte (OPEC) i srodnih proizvođača (OPEC +) .Ruski ministar energetike Aleksandar Novak izjavio je da se nada da će nove mere pomoći da poraste potražnja sirove nafte, kao i da će se ona sledeće godine vratiti na nivo pre pandemije.Brent za isporuku u februaru porastao je za 1,75% na 49,56 dolara po barelu . Istovremeno, West Texas Intermediate za januar skočio je za 1,42% na 46,29 dolara po barelu.

Svet

Naučnici upozoravaju na mikrozagađivače u otpadnim vodama

U naučnoj studiji koju je uradio Francuski nacionalni institut za poljoprivredna istraživanja (INRAE) objavljeni su novi rezultati o mikrozagađivačima vodenih tokova, preneo je Euractiv. Istraživači su tokom analize koristili uzorke vode koje ispuštaju fabrike za preradu otpadnih voda i došli su do zaključaka o nespornom uticaju mikrozagađivača na životnu sredinu.Veliki izazov postrojenjima za preradu otpadnih voda je kako se navodi samo bavljenje supstancama koje pronalaze u vodi tokom njenog prečišćavanja, počev od pesticida, ugljovodonika, ostataka lekova i hormona. Oni imaju nisku koncentraciju u vodi, merenu u mikro ili nanogramima po litru vode. Ti molekuli, koji su poznati kao "mikro zagađivači" nastaju usled različitih ljudskih aktivnosti i dospevaju u vodotokove.Prema istraživanju koje je objavljeno u časopisu Water Research poslednjeg dana novembra ove godine, minimalne koncentracije tih molekula imaju, kako se navodi "značajan potencijalni uticaj" na reke i ostale vodene ekosisteme.Ipak, studija je analizirala samo trećinu od 286 mikrozagađivača koje su identifikovali Evropska unija i uticajni naučni radovi."Nedostatak novih podataka i informacija o efektima tih supstanci na vode podstakao nas je da se usredsredimo na 88 vrstamolekula", kaže Dominik Patjuro, istraživač u laboratoriji za ekološku biotehnologiju INRAE nstituta.Naglašava se i da su ti mikrozagađivači imali značajnog efekta na životnu sredinu, jer su verovatno odgovorni za nestanak jedne vrste vodozemaca na svakih deset godina.Među zagađivačima su pesticidi, kao što je cipermetrin, molekul prisutan u insekticidima, hormoni, poput estrogena, kao i vrlo rašireni antibiotik amoksicilin."Svi ovi molekuli se nalaze u našim rekama zbog ljudskih aktivnosti“, objašnjava je Patjuro.Prema njegovim rečima pesticidi potiču sa poljoprivrednog zemljišta, dok hormoni i ostaci lekova dolaze direktno od onoga što ljudi ili životinje konzumiraju. Pod životinjama se kako se naglašava misli i na domaće životinje koje se gaje u stočarstvu i na kućne ljubimce.ZLATIBOR USKORO DOBIJA POSTROJENJE ZA PRERADU OTPADNIH VODA SUPSTANCE KOJE NIKADA NISU SMELE DA SE NAĐU NA TRŽIŠTUNeke supstance mikrozagađivači se kako se napominje prilično dobro razgrađuju, poput hormona estradiola, druge međutim, poput polihlorovanih bifenila (PCB), nastavljaju da zagađuju ekosisteme, ponekad čak i decenijama.Iako su PCB klasifikovane kao toksične i kancerogene i zabranjene u Francuskoj još od 1987. godine, one su ipak pronađene u otpadnim vodama."To su uporne supstance koje se vrlo slabo razgrađuju. Nikada ih nije trebalo ni puštati na tržište", kaže francuski naučnik.Ipak, naglašava se da su efekti mikrozagađivača na ljudsko zdravlje su manje očigledni, za razliku od očiglednog uticaja na vodene ekosisteme. Potencijalni uticaj na ljudsko zdravlje i dalje ostaje relativno nizak, dodaje se u studiji."Nismo stalno uronjeni u vodene tokove kao druge vrste, niti pijemo vodu kada ona izlazi iz postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda", navodi se u studiji.U Francuskoj je upotreba fitosanitarnih proizvoda zabranjena na svim javnim prostorima od 2017. godine, a vlada se obavezala da će smanjiti i upotrebu sredstava za zaštitu bilja za 50% do 2025. godine .Čišćenje vode takođe, kako se dodaje ima svoju cenu, a prema planu francuskog Ministarstva za životnu sredinu koji važe do naredne godine, troškovi uklanjanja jednog kilograma pesticida iz vode procenjuju se na iznose koji se kreću od 60.000 do 200.000 evra.

Svet

Deutsche Bank optimistična po pitanju ekonomskog oporavka 2021. godine

Dojče banka je u svom novom izveštaju izrazila pozitivniji pogled za globalni rast za 2021. godinu, ali je upozorila da dva ključna rizika još uvek mogu pokvariti ekonomski oporavak od kovid-krize, pisao je CNBC.U najnovijem izveštaju banke objavljenom u sredu pod nazivom „Nada na pomolu“, istraživači Dojče banke ažurirali su svoje prognoze o globalnom rastu ekonomije zbog vesti o vakcinama protiv korona virusa poslednjih nedelja.„Sa stopama efikasnosti na vrhu očekivanja, ovo otvara mogućnost za mnogo brži povratak u normalu nego što se očekivalo pre samo mesec dana“, primetio je glavni ekonomista grupe Dojče banke Dejvid Folkerts-Landau.Sa vakcinom na pomolu, Dojče banka smatra da je „verovatno da će se globalni BDP (bruto domaći proizvod) vratiti na nivo pre virusa u drugom kvartalu sledeće godine“.Globalni BDP u 2020. godini smanjiće za 3,7 odsto, pri čemu će američka ekonomija pasti za 3,6 odsto, evrozona će opati za 7,4 odsto, a Kina za 2,2 odsto.2021. godine Dojče banka predviđa da će američka ekonomija rasti 4 odsto, ekonomija zone evra oporaviće će se za 5,6 odsto, a kineska ekonomija će porasti 9,5 odsto.Nemački zajmodavac upozorio je da postoje dva ključna rizika koja bi mogla poremetiti ovaj scenario.Prvi rizik predstavljaju izazovi koje predstavlja izravnavanje krive virusa kako nastupa zima i moguća kašnjenja u proizvodnji, distribuciji i prihvatanju vakcine u javnosti.Dojče banka očekuje da široko rasprostranjena vakcinacija započne u prvom kvartalu 2021. godine u naprednim ekonomijama, a zatim da se širi postupak nastavi u drugom kvartalu. Ipak, „još uvek je neizvesno da li će stanovništvo prihvatiti vakcinaciju i da li vakcina može postati obavezna“.Svetska zdravstvena organizacija je upozorila još 2019. godine da je odbijanje vakcina jedna od prvih 10 pretnji globalnom zdravlju.Drugi ključni rizik proizlazi iz mogućeg finansijskog poremećaja s obzirom na to da su „centralne banke i fiskalne vlasti preduzele agresivne akcije, posebno u SAD-u i Evropi“ kako bi se suprotstavile ekonomskoj krizi izazvanoj pandemijom.„Vidimo sve veći rizik od finansijskih poremećaja niz puteve koji proističu iz rastuće precenjenosti imovine i povećanja nivoa duga vođenih neophodnim ekstremima do kojih su prešli podsticaji monetarne i fiskalne politike“, rekli su istraživači.

Svet

Hrvatski ugostitelji oslobođeni jednog dela naknada

Svim ugostiteljima i ostalim privrednicima u Hrvatskoj koji koriste državne poslovne prostore i kojima je obustavljen rad na osnovu odluke Nacionalnog stožera civilne zaštite, neće biti naplaćena kirija dok traju protivpandemijske mere, odlučila je Vlada Hrvatske, preneo je Seebiz.Prema rečima ministra prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Darka Horvata, odlukama štaba za borbu protiv kovida-19 od 20. i 27. novembra obustavljen je rad ugostiteljskih objekata, pa je neophodno da im se pomogne.Naknade za korišćenje poslovnog prostora u državnom vlasništvu privrednici  kojima je obustavljen rad, kako se navodi sve dok se mere ne ukinu.ZAGREPČANI ZAUSTAVILI SVOJ "BEOGRAD NA VODI" Oni kojima nije obustavljen rad i koji budu imali pad prihoda od 60 i više odsto u razdoblju od 1. decembra, pa sve dok mere budu na snazi, biće oslobođeni kirije srazmerno padu svojih prihoda. Obračun će se vršiti u odnosu na prethodni mesec, a uslov za dobijanje pomoći biće da se zadrže radnici."Vlada je odlukom o otpisu potraživanja po računima za poslovne prostore u državnom vlasništvu od 2. jula ove godine poduzetnicima već otpisala račune za maj i april ove godine u iznosu većem od 5,8 milijuna kuna (740.915 evra)", podsetio je ministar Horvat.

Svet

EU se zalaže za pravo da se „isključite“ sa posla

Sa više ljudi koji rade od kuće tokom pandemije, granice između posla i privatnog života su zamagljene i zbog toga zakonodavci u EU žele da radnicima daju "pravo da se isključe", odnosno da ne budu dostupni za bilo šta vezano za posao, piše Dojče vele.Otprilike trećina svih zaposlenih u bloku trenutno radi iz svojih domova, prema agenciji Associated Press (AP).U sredu su zakonodavci EU doneli neobvezujuću rezoluciju tvrdeći da pojedinci imaju temeljno „pravo na prekid veze“ sa poslom. Odbor za zapošljavanje Evropskog parlamenta glasao je 31 prema 6, sa 18 uzdržanih, za to da se ljudima dozvoli odmor i pozvao je Evropsku komisiju da stvori pravila koja „sustižu novu realnost“ rada, prema Aleksu Agiusu Salibi , malteškom socijalističkom političaru koji je predvodio rezoluciju.„Posle meseci rada na daljinu, mnogi radnici sada pate od negativnih neželjenih efekata kao što su izolacija, umor, depresija, bolesti mišića ili očiju. Pojačava se pritisak da uvek budemo dostupni što rezultira neplaćenim prekovremenim radom i osećajem prezasićenosti“, rekao je Saliba.Meru odbora sada mora odobriti celokupno veće pre nego što se ona može podneti Komisiji i vladama država članica EU na glasanje.Zakonodavci koji podržavaju rezoluciju kažu da je potreba da zaposleni budu dostupni putem pametnih telefona ili imejla danonoćno štetna za mentalno zdravlje i dobrobit i da bi radnicima trebalo omogućiti da budu van mreže, a da zbog toga ne trpe odmazde poslodavaca.

Svet

Aveco: U Mladenovcu se neće prerađivati opasan otpad

Kompanija je Aveco d.o.o. saopštilo je danas da nije tačno da će se postrojenje koje bi trebalo da bude izgrađeno u Mladenovcu baviti preradom opasnog otpada, kao i da je studija uticaja tog projekta na životnu sredinu bila dostupna na uvid javnosti do 3. novembra 2020. godine, odnosno duže od predviđenog zakonskog minimuma. U odgovoru na tekst koji je Nova ekonomija prenela iz lista Danas, zakonska zastupnica te kompanije dodaje i da u tom periodu niko od Mladenovčana nije učinio ni najmanji napor da navedenu studiju pročita, ili da u zakonskom roku iznese primedbe, "na šta su svakako bili ovlašćeni".Kompanija navodi da je to preduzeće osnovano i registrovano u potpunosti sa zakonima Republike Srbije, a da se projekti tretmana i skladištenja otpada izrađuju zbog zaštite životne sredine u svim razvijenim društvima, "kako bi se obezbedio pravilan tretman opasnog i neopasnog otpada bez negativnog uticaja na životnu sredinu".To privredno društvo dodaje i da je tačno da bi skladište opasnog i neopasnog otpada trebalo da, nakon sprovedene celokupne procedure u skladu sa pozitivnim zakonodavstvom, započne sa radom, na lokaciji nekadašnje fabrike "Petar Drapšin".Navodi se i da se lokacija "Petra Drapšina" po urbanističkom planu nalazi u industrijskoj zoni, na kojoj se mogu obavljati samo srodne aktivnosti (poput skladišta, strovarišta, magacini, proizvodno zanatstvo, industrija, građevinarstvo, prateći poslovni prostor, objekti male privrede), odnosno da se postrojenje neće nalaziti "u naselju", kako je u tekstu navedeno."Zapravo, radi se o skladištu, ne fabrici, što je zainteresovanima moglo i moralo biti poznato da su učinili napor da se upoznaju sa samim činjenicama. Dobijanje dozvola za takvo skladište je proces, koji traje. Aveco d.o.o. je podneo zahtev za dobijanje građevinske dozvole lokalnoj samoupravi, na osnovu čega su dobijeni lokacijski uslovi, u skladu sa zakonima i važećim propisima. Na osnovu tih uslova pripremljen je projekat za rekonstrukciju, adaptaciju, sanaciju i prenamenu postojećeg industrijskog objekta, a Studija uticaja na životnu sredinu koja je stavljena na uvid javnosti je samo jedan od koraka", navodi se u odgovoru.Dakle, u pitanju nije "postrojenje za tretnam i odlaganje opasnog otpada" kako je prvobitno navedeno u tekstu, već "skladište za odlaganje opasnog i neopasnog otpada", uz eventualno usitnjavanje neopasnog otpada do 15 tona na dan.Na prenetu informaciju da se u blizini nalazi manja reka, predstavnica kompanije navodi da rečicu Seravu prate duže od godinu dana, koliko traje monitoring životne sredine za potrebe izrade Studije uticaja na životnu sredinu."Tokom celog perioda je vidljiva zagađenost te rečice, s obzirom da se u nju baca sve i svašta. To je u ovom momentu očigledno način na koji se u lokalnoj sredini baca otpad, s obzirom da rešenje za odlaganje opasnog i neopasnog otpada koji se u ogromnim količinama proizvodi samo u domaćinstvima tokom godine ne postoji. Taj i takav otpad se razbacuje po okolini, a ovaj projekat je trebalo da bude deo rešenja tog problema", dodaje se u saopštenju.Aveco d.o.o.napominje da je u procesu dobijanja potrebnih dozvola pribavio sve neophodne studije u skladu sa pozitivnim propisima, a da je neistinit i navod da je "Studija o proceni životne sredine urađena za samo dve nedelje"."Na prvom mestu, vreme izrade ovakvih ili sličnih studija nije propisano. Svejedno, studija je izrađivana duže od godinu dana, uz praćenje svih parametara u skladu sa pravilima struke. Takav podatak nije mogao biti poznat, niti se iko potrudio da do istog dođe, ali se ipak pojavljuje u predmetnom tekstu. U nastavku napominjemo da je Aveco d.o.o. u procesu dobijanja potrebnih dozvola pribavio sve neophodne studije u skladu sa pozitivnim propisima", dodaje se u saopštenju.

Svet

Korona-kriza i vlasnika Topshop-a dovela pred stečaj

Arkadija Grupa (Arcadia Group), multinacionalna ritejl kompanija sa sedištem u Londonu, suočava se sa velikom krizom u poslovanju, koja je pogoršana zatvaranjem mnogih radnji tokom pandemije korona virusa, a ugrožena su i radna mesta 13.000 zaposlenih, prenosi Jutarnji list. Vlasnik Arkadije kako se dodaje za sada je potržio spas kroz predstečajni postupak.Kolaps kompanije je u medijima opisan kao najveći u korporativnom svetu Britanije tokom korona-krize.Vlasnik Arkadija Grupe, Ser Filip Grin, angažovao je stručnjake za stečaj iz revizorske kuće Dilojt (Deloitte) da nađu kupce zainteresovane za preuzimanje kompanije koja je vlasnik brendova Topšop (Topshop), Topman, Mis Selfridž (Miss Selfridgea), Doroti Perkins (Dorothy Perkins), Evans i Barton (Burthon).Pokretanje postupka restrukturiranja zaštitiće kompaniju od potraživanja kreditora, dobavljača odeće i vlasnika prostora u kojima su smeštene trgovinske radnje pomenutih brendova, dok se za njih ne nađu kupci.RUSKI LANAC MARKETA PLANIRA DA DOĐE U SRBIJI, PLANIRA DA OTVORI VIŠE OD 100 PRODAVNICA Iz uprave kompanije kažu da ih je u problem dovela pandemija odnosno zatvaranje trgovinskih radnji na duže vreme. To su, prema njihovi rečima, najteži uslovi poslovanja sa kojima su se do sada suočili. BBC piše da nije pomoglo ni to što su vlasnici poslovnog prostora snizili cenu zakupa za trgovinske radnje kako bi pomogli kompaniji.Prema pisanju Gardijana, Arkadija Grupa je pokazala slabost jer je godinama odlagala prilagođavanje novim uslovima poslovanja odnosno orijentisanje ka onlajn prodaji i ulaganje u digitalni marketing. Ipak, analitičari sektora maloprodaje očekuju da će popularniji brendovi, poput Topšopa i Topmana, lako naći nove vlasnike. Kada je reč o zaposlenima, 9.300 od ukupno 13.000 radnih mesta je "na čekanju". Još nije poznato da li će biti otpuštanja i kolikom obimu.

Svet

Google ilegalno špijunirao zaposlene pre nego što ih je otpuštao

Gugl (Google) je prekršio američke zakone o radu špijunirajući radnike koji su organizovali proteste zaposlenih, a zatim otpustivši dvojicu, prema žalbi koju je danas podneo Nacionalni odbor za radne odnose (NLRB), piše The Verge.U žalbi se navode dvojica zaposlenih, Lorenc Berland i Ketrin Spajers, koje je kompanija otpustila krajem 2019. godine u vezi sa aktivizmom zaposlenih.Berland je organizovao zaposlene protiv Guglove odluke da sarađuje sa kompanijom IRI Consultants, firmom koja je nadaleko poznata po naporima protiv sindikata, kada je otpušten jer je pregledao kalendare drugih zaposlenih. Sada je NLRB utvrdio da je Guglova politika koja brani zaposlenima da gledaju kalendare ostalih zaposlenih nezakonita.Nekoliko drugih zaposlenih otpušteno je nakon protesta, ali NLRB je utvrdio da su samo otpuštanja Berlanda i Spajers kršila radne zakone.„Guglovo angažovanje IRI-ja je nedvosmislena izjava da uprava više neće tolerisati organizovanje radnika“, rekao je Berland u izjavi.Spajers je otpuštena nakon što je kreirala iskačući prozor (pop-up) za zaposlene u Guglu koji posećuju veb lokaciju IRI Consultants.„Zaposleni u Guglu imaju pravo da učestvuju u zaštićenim usklađenim aktivnostima“, navodi se u iskačućem prozoru.Kompanija je rekla da je Spajers prekršila bezbednosne politike, i naškodila reputaciji kompanije u tehnološkoj zajednici. Sada je NLRB utvrdio da je otpuštanje bilo nezakonito.„Ove nedelje NLRB je podneo žalbu u moje ime. Otkrili su da sam ilegalno otpuštena zbog pokušaja da pomognem kolegama “, rekla je Spajers.Ako se Gugl ne odluči za nagodbu, žalba će narednih meseci ići pred upravnog sudiju, navodi Njujork tajms. Kompanija bi mogla biti primorana da isplati zakasnele zarade i Berlandu i Spajers i da ih ponovo zaposli ako izgubi slučaj.Gugl nekada poznat kao najsrećnija tehnološka kompanija, proteklih godina je u centru raznih skandala. Kompanija je bivšem izvršnom direktoru Andiju Rubinu platila 90 miliona dolara nakon istrage seksualnog uznemiravanja, koja je pokrenula talas protesta u kancelarijama širom sveta. U šetnjama je učestvovalo više od 20.000 zaposlenih i izvođača radova.Radnici su takođe protestovali zbog odluke kompanije da sarađuje sa Ministarstvom odbrane na projektu „Maven“, AI inicijativi koja bi mogla da pomogne SAD-u da poboljša svoje mogućnosti napadanja bespilotnim letelicama. U 2018. godini više od 3.100 zaposlenih potpisalo je peticiju kojom se izvršni direktor Sundar Pičai poziva da se povuče iz projekta.U izjavi poslatoj The Verge-u, Guglov portparol je pojačao stav kompanije. „Ponosni smo na tu kulturu i zalažemo se da je branimo od pokušaja pojedinaca da je namerno potkopaju - uključujući kršenje bezbednosnih politika i unutrašnjih sistema“, rekao je.