Svet

Svet

Uberov rival Bolt prikupio 150 miliona evra za razvoj veštačke inteligencije

Uberov evropski konkurent Bolt saopštio je danas da je prikupio 150 miliona evra koje će uložiti u jačanje sigurnost svoje platforme kroz softver za prepoznavanje lica i veštačku inteligenciju, piše CNBC.Kompanija sa sedištem u Estoniji odbila je da objavi svoju procenu, ali je rekla da je porasla sa 1,9 milijardi dolara koliko je vredela nakon izdavanja konvertibilnih novčanica u maju.Poslednju rundu finansiranja Bolta vodili su D1 Capital Partners, hedž fond koji je vodio američki milijarder Danijel Sundhaim. Takođe je investirao i Darsana Capital Partners, još jedan hedž fond.Bolt je rekao da će novac iskoristiti za poboljšanje svojih sigurnosnih karakteristika i pomoć u širenju programa za iznajmljivanje automobila, iznajmljivanje električnih bicikala i skutera i dostavu hrane. Aplikacija kompanije sada broji više od 50 miliona korisnika u preko 40 zemalja širom Evrope i Afrike.Pandemija korona virusa ove godine je teško pogodila servise za deljenje vožnji, Uber je do sada prijavio dva uzastopna kvartala pada prihoda i kumulativnih gubitaka od 5,8 milijardi dolara za ovu godinu.Međutim, Uber je imao koristi od sve veće potražnje za uslugama dostave hrane.Bolt, iza kojeg stoje nemački proizvođač automobila Daimler i kineski Didi Chuxing, takođe je zabeležio pad prihoda usled pandemije, ali su tvrdili da su imali dobru godinu zahvaljujući električnim trotinetima i dostavi hrane.Kompanija je početkom ovog meseca lansirala novi model električnog trotineta i obavezala se da će uložiti 100 miliona evra za lansiranje ovih trotineta na više tržišta.

Svet

Sedmina zaposlenih u EU zarađuje „minimalac“

U 2018. godini 15,3 odsto zaposlenih u Evropskoj uniji zarađivalo je niske plate, odnosno zarađivali su dve trećine ili manje od svoje nacionalne srednje bruto zarade po satu, ukazala je statistička služba EU, Eurostat.Kada se govori o zaposlenim ženama, njih 18,2 odsto zarađivalo je niske plate, u poređenju sa 12,5 odsto zaposlenih muškaraca. Udeo zaposlenih koji zarađuju ispod nacionalnog nivoa značajno se razlikovao među državama članicama, pa je tako najveći udeo radnika zabeležen u Letoniji, Litvaniji, Estoniji, Poljskoj i Bugarskoj, a najmanji u Švedskoj, Portugalu, Finskoj, Italiji, Francuskoj i Danskoj.Više od četvrtina ovih zaposlenih su u starosnoj dobi mlađoj od 30 godina.Što je niži nivo obrazovanja osobe, to je veća verovatnoća da će zarađivati ispod nacionalnog proseka. Više od četvrtine (27,1%) zaposlenih u EU sa niskim nivoom obrazovanja bili su ljudi sa niskim platama. Za zaposlene čiji je ugovor o radu bio ograničen, 28,1 odsto su zarađivali ispod nivoa, u poređenju sa 12,8 odsto onih koji imaju ugovor na neodređeno.Podaci Eurostata pokazuju da je najveći udeo zaposlenih koji zarađuju ispod nacionalnog nivoa u sektoru prehrane i smeštaja.

Svet

Indijski poljoprivrednici zaoštravaju proteste zbog niže cene useva

Vođe protesta poljoprivrednika u Indiji održali su u ponedeljak jednodnevni štrajk glađu i ponovili svoje pozive na proteste širom zemlje zbog novih zakona o deregulaciji indijske poljoprivrede, piše Axios.Farmeri kažu da će zakoni sniziti cene useva i doneti korist velikim korporacijama i zahtevaju od vlade da opozove zakone i vrati stare najniže cene za useve poput žita.Iznenadili su vladu velikim demonstracijama u Nju Delhiju, koje traju već 19 dana, a hiljade demonstranata je kampovalo na periferiji Nju Delhija i blokirale najmanje pet glavnih autoputeva u gradu.Poljoprivreda čini 15 odsto indijske ekonomije i zapošljava skoro 60 odsto od 1,4 milijarde ljudi.Ali mnogi indijski farmeri se bore da zarade za život ili da pobegnu od svojih dugova, posebno tokom pandemije. Broj samoubistava među poljoprivrednicima je porastao.Tri zakona usvojena u septembru imala su za cilj da pojačaju sektor i uklone potrebu za posrednicima, rekao je premijer Narendra Modi.„Omogućavaju poljoprivrednicima da proizvode prodaju privatnim kupcima, a ne samo tržištima kojima upravlja država gde im je zagarantovana minimalna cena“ rekao je Modi.Ali kritičari kažu da su zakoni manjkavi. „Naše poljoprivredne propise treba promeniti, ali novi zakoni će na kraju služiti korporativnim interesima više od poljoprivrednika“, tvrdio je Kašik Basu, bivši glavni ekonomista Svetske banke i glavni ekonomski savetnik prethodne indijske vlade.Razgovori poljoprivrednika i vlade nisu uspeli. Sindikati poljoprivrednika odbacili su izmenjeni vladin predlog prošle sedmice.Ovo je možda najveći pojedinačni protest u istoriji čovečanstva, dok je desetine hiljada poljoprivrednika marširalo do prestonice u znak protesta zbog predloženog novog zakona i više od 250 miliona ljudi širom potkontinenta učestvovalo je u 24-časovnom štrajku u znak solidarnosti.

Svet

Apple predstavio nove oznake za zaštitu privatnosti na svojim aplikacijama

Kompanija Apple objavila je koje su nove oznake za svoje aplikacije na njenoj onlajn prodavnici App Store, prenosi portal Axios. Oznake će služiti korisnicima da se informišu o vrsti, načinu i svrsi prikupljanja njihovih podataka prilikom instalacije neke aplikacije.Kako se navodi oznake će korisnicima koristiti pre nego što se odluče da li će instalirati neku aplikaciju na svoj uređaj. Ipak, neki programeri smatraju da su sažeci u kojima se to objašnjava preširoki i da tekstovi mogu da zavaraju korisnike, koji bi pomislili da se o njima skuplja mnogo više informacija, nego što je potrebno.Apple je tokom velike konferencije svtskih programera održane tokom juna najavio da će do januara početi sa praksom kojom od programera zahteva da javno dostavljaju informacije u kojima se precizno navodi koje vrste podataka se sakupljaju o korisnicima aplikacija.Prošle nedelje taj rok je istekao, a Apple kaže da su svi programeri koji izrađuju aplikacije, uključujući i njihove morali odgovore na listu pitanja o podacima koje se prikupljaju.Apple inače na svoje uređaje unapred instalira neke aplikacije, poput Messages-a, a neke od njihe se i ne nalaze na njenoj onlajn prodavnici, jer ni ne mogu da se obrišu sa telefona (na primer).Kompanija je saopštila i da će nove oznake za aplikacije biti objavljene na internet stranicama, što prema nekim njenim kritičarima nije u redu, jer se na taj način, kako smatraju, favorizuju njeni proizvodi.KAKO FUNKCIONIŠE NOVO REŠENJE?Kada korisnik poseti stranicu proizvoda za aplikaciju u Apple prodavnici, stranica mu pokazuje vrste podataka koje neka aplikacija može da prikupi i da li će se i kako oni koristiti.Kako se naglašava podaci koji se sakupljaju i o kojima će korisnici aplikacija biti unapred obavešteni, biće podeljeni u tri kategorije: podaci koji se koriste za praćenje korisnika, podaci o korisniku i podaci koji nemaju veze sa korisnikom.Nova oznaka nutricionističkih sastojaka deo je napora kompanije Apple da zadrži prvo mesto u zaštiti privatnosti svojih korisnika, jer je to kako se ističe "osnovno ljudsko pravo". 

Svet

Google odlaže povratak u kancelarije, ali ipak odbija trajni rad od kuće

Gugl (Google) odlaže povratak zaposlenih u kancelarije do 1. septembra, a od zaposlenih će se očekivati da se lično pojave na poslu najmanje tri dana u nedelji, navodi se u imejlu izvršnog direktora Sundara Pičaija, piše CNBC.„Kada smo u martu zatvorili većinu kancelarija, nismo znali kojim će tokom krenuti pandemija“, rekao je Pičai u imejlu zaposlenima u nedelju uveče. „Prilagodili smo se. Nastavili smo da inoviramo. A sa novim vakcinama na pomolu, zahvaljujući neverovatnoj domišljatosti naše medicinske i naučne zajednice, sada se nazire povratak u normalu“, dodao je on.U julu je Gugl postao prva velika kompanija koja je objavila da će zaposlenima omogućiti opciju da rade od kuće do sredine 2021. godine.U septembru je Gugl rekao da je počeo da radi na „hibridnom“ modelu rada, jer je većina zaposlenih rekla da žele da se vrate u kancelariju u nekom trenutku, ali ne puno radno vreme.Druge konkurentne tehnološke kompanije, poput Tvitera i Fejsbuka, rekle su da zaposleni mogu raditi na daljinu „zauvek“ ili tokom naredne decenije, omogućavajući zaposlenima da se presele u druge regione ako to žele.Zaposleni u Guglu nadali su se sličnoj fleksibilnosti, ali Pičaijev imejl sugeriše da će Gugl imati strože zahteve od svojih konkurenata.Očekuje se da će zaposleni u regionima koji nisu na visokom nivou rizika provesti najmanje tri dana u kancelariji i dva dana kod kuće.„Moraćete da radite iz kancelarije i očekuje se da živite blizu vašeg radnog mesta“, pisalo je u mejlu.Tehnološki gigant je takođe rekao da planira da promeni dizajn kancelarija kako bi smanjili rizik od zaraze.Planira da zaposlenima ponudi opcije kao što su rezervacija mesta za saradnju do desetak ljudi i obezbeđivanje otvorenih prostora za veća okupljanja.Google razmatra trajno uvođenje fleksibilne radne nedelje

Svet

Američka Uprava za hranu i lekove odobrila uzgoj GMO svinja

Američka Uprava za hranu i lekove (FDA) odobrila je genetski modifikovane svinje za upotrebu u ishrani i medicinskim proizvodima, piše CNBC.Svinje, koje je razvila medicinska kompanija Revivicor, mogle bi se koristiti u proizvodnji lekova, za obezbeđivanje organa i tkiva za transplantaciju i za proizvodnju mesa koje je bezbedno za ljude sa alergijama na meso.„Odobrenje životinjskog biotehnološkog proizvoda za hranu i kao potencijalni izvor za biomedicinsku upotrebu predstavlja ogromnu prekretnicu za naučne inovacije“, rekao je komesar FDA Stiven M. Han u saopštenju za štampu.Svinje se zovu GalSafe svinje jer im nedostaje molekul koji se naziva alfa-gal šećer, što može izazvati alergijske reakcije. Alfa-gal šećer nalazi se kod mnogih sisara, ali obično ne i kod ljudi. Alfa-gal sindrom (AGS), koji uzrokuje ozbiljnu alergiju na meso, može se desiti nakon ujeda krpelja. Iako još uvek nije posebno testiran za ljude sa AGS-om, FDA je utvrdila da su svinjski proizvodi GalSafe sigurni za jelo za opštu populaciju.Pored njihovog potencijala za sigurniju konzumaciju, postoji nekoliko potencijalnih medicinskih upotreba svinja GalSafe. Od njih bi se mogli napraviti lekovi poput heparina, uobičajenog razređivača krvi izvedenog iz životinjskog tkiva, sigurnijim za ljude sa AGS-om. Svinje GalSafe takođe mogu biti korisne u transplantaciji organa, jer alfa-gal šećer može biti uzrok odbacivanja organa. Svinje još nisu testirane na potencijal za transplantaciju, pa su potrebna dalja istraživanja.Ovo nije prvi put da FDA odobrava genetski modifikovane životinje. FDA je 2009. odobrila genetski izmenjene koze, a 2015. godine i piliće koji su se koristili u proizvodnji lekova, ali svinje GalSafe označavaju prvi put da je FDA odobrila genetski izmenjenu životinju i za ljudsku i za medicinsku upotrebu.

Svet

EU predstavlja zakon koji će suzbijati moć tehnoloških giganata

Evropska unija treba danas da predstavi zakon koji utvrđuje stroga pravila za tehnološke gigante koji posluju u bloku, kojima žele da ograniče moć globalnih internet kompanija na evropskom tržištu, piše Dojče vele.Nacrt zakona, nazvan Zakon o digitalnim uslugama i Zakon o digitalnim tržištima, daje posebne propise zbog kojih bi kompanije, uključujući Gugl, Epl, Amazon, Fejsbuk i druge, mogle da se suoče sa pozamašnim kaznama zbog kršenja pravila.Nacrt zakona utvrdiće listu toga šta sme i šta ne sme da se dešava prilikom poslovanja i kažnjavaće sve internet divove koji ta pravila budu kršili.Firme bi mogle biti kažnjene sa 10 odsto godišnjeg prihoda zbog kršenja pravila konkurencije, a ukoliko neka kompanija uporno bude kršila pravila biće joj u potpunosti zabranjeno poslovanje na evropskom tržištu.Kompanije će morati da obaveštavaju EU pre bilo kakvih planiranih spajanja ili akvizicija, a određene vrste podataka moraju se deliti sa regulatorima i rivalima.Evropski komesar za konkurenciju Margret Vestager i evropski šef za digitalne poslove Tjeri Breton trebalo bi danas da predstave nacrt zakona.Glavni cilj zakona je ažuriranje zastarelog zakonodavstva Unije iz 2004. godine.

Svet

Hrvatska odobrila pomoć za nacionalnu avio-kompaniju

Vlada Hrvatske odobrila je državnu pomoć svojoj nacionalnoj avio-kompaniji Kroacija erlajns u ukupnom iznosu od 600 milijuna kuna (79,34 miliona evra), preneo je portal Index. Navodi se da je 350 miliona kuna (46,28 miliona evra) namenjeno dokapitalizaciji, dok ostatak ukupne sume predstavlja vlasnički zajam toj kompaniji.Pomoć Kroacija erlejnsu (Croatia Airlines) odobrena je u skladu sa odlukom Evropske komisije kojim se EU članicama omogućava da dodatno pomognu privredi.Država je to učinila povećanjem kapitala i zajma deoničara, sa ciljem da se reši likvidnost kompanije i oporavi njen kapital, navodi se u samoj odluci.EVROPSKA KOMISIJA DALA ZELENO SVETLO ZA DRŽAVNU POMOĆ KROACIJA ERLAJNSU Ministar mora, saobraćaja i infrastrukture Oleg Butković rekao je da je pandemija koronavirusa imala i da još ima razoran uticaj na globalni avio-saobraćaj industriju, koji se suočava sa najtežom krizom do sada.Prema njegovim rečima, Kroacija erlajns nije bila izuzetak, pa je zabeležila pad saobraćaja od 65% do 90% u odnosu na 2019. godinu.Ističe i da državni avio-prevoznik ima stratešku ulogu u saobraćajnoj infrastrukturi Hrvatske, što se pokazalo ključnim i u kriznim vremenima tokom pandemije. Sredstva za pomoć hrvatskoj nacionalnoj avio-kompaniji osigurana su rebalansom državnog budžeta za 2020. godinu.

Svet

Krah turizma u Herceg Novom

U Herceg Novom je ove sedmice boravilo 772 turista, 49 odsto manje u odnosu na isti prošlogodišnji period, javlja RTCG.Prema podacima hercegnovske Turističke organizacije (TO), od ukupnog broja turista, 763 su strana, a devet domaći.U domaćinstvima boravi 689 gostiju, a u hotelima 83.U auto-kampovima i hostelima nema prijavljenih turista.

Svet

Google servisi širom Evrope trenutno van funkcije

Većina Gugl servisa kao što su gmail, Meet, Hangouts, Teams i ostali trenutno nisu u funkciji širom Evrope, a uzrok još uvek nije poznat.Od danas oko podneva bilo je nemoguće sa računara pristupiti na gmail-u, kao i ostalim servisima kao što su Meet, Teams, Hangouts, pa čak i YouTube.Problemi su, sem u Srbiji, prijavljeni u Sjedinjenim Američkim Državama, Nemačkoj, Rumuniji, Norveškoj, Švedskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu, kao i u većini evropskih zemalja.Svima se, pri pokušaju pristupa Guglovim servisima pokazivala poruka „Temporary Error 500“.Gugl se još uvek nije oglašavao povodom ovog problema.

Svet

Huawei: 5G povećava globalni BDP do 2030. godine

Globalna konsultantska kompanija STL Partners procenjuje da će 5G mreža do 2030. godine povećati globalni bruto domaći proizvod (BDP) za 1,4 biliona dolara, objavljeno je na samitu "TrustInTech" kompanije Huawei , prenosi Seebiz.Samit kompanije Huawei već drugu godinu za redom okuplja vodeće svetske stručnjake u industriji ICT (informaciono-komunikacione tehnologije), akademske zajednice i ekonomiste iz celog sveta.U godini koju obeležava broba protiv pandemije posebno se ističe ključna uloga ICT infrastrukture za ekonomski oporavak i naglašena potreba za otvorenom saradnjom i hrabrim usvajanjem novih tehnologija."Slično kao što je prvi veštački satelit Sputnik uspešno lansiran 1957. godine, dovodeći čovečanstvo u doba istraživanja svemira, sazrevanjem 5G tehnologije sve će se promeniti", ocenio je direktor tehničke službe Huawei Carrier Business Group-a, Pol Skanlan. Prema njegovim rečima industrija je počela da brzo usvaja nove poslovne modele koje donosi 5G mreža.HUAWEI 5G OPREMA ZABRANJENA I U FINSKOJEkspert za digitalnu transformaciju kompanije Huawei Enterprise Edvin Dinder naglasio je ključnu ulogu 5G tehnologije, veštačke inteligencije i cloud onlajn baza podataka tokom pandemije:"Korišćenjem najsavremenije tehnologije, zdravstveni pregledi su trajali kraće, kombinacijom veštačke inteligencije i oblak memorije lekovi brže pronalazili, a veliko olakšanje osetili su i građani koji su koristili novu visoku tehnologiju za rad od kuće i oni koji su pomoći nje nastavili školovanje". Stefani Linč-Habib, generalna direktorika organizacije GSMA, rekla je da je uvođenje 5G mreže ove godine rezultiralo sa više od 100 novih 5G mreža u 47 zemalja.Na samitu je bilo osvrta i na aktuelno, kako se navodi, složeno geopolitičko okruženje."Politika treba da izbegava tehnička pitanja. Moramo ostati iskreni i otvoreni za pokretanje tehnološke saradnje", naglasio je Rajan Ding, izvršni direktor kompanije Huawei.Ovu godinu obeležile su i odluke nekih zemalja, poput Velike Brtanije, Francuske, Nemačke, Švedske, Finske i drugih, da izbace ili ograniče korišćenje opreme kompanije Huawei u razvoju nove 5G mreže.

Svet

Google razmatra trajno uvođenje fleksibilne radne nedelje

Kako je pandemija još uvek u punom jeku i prve doze vakcine protiv korona virusa tek počinju da se isporučuju u SAD-u, Gugl je planirani povratak u kancelariju pomerio za nekoliko meseci, za septembar 2021. godine, ali je takođe izneo niz predloženih promena koje mogu bitno promeniti način rada njegovih zaposlenih i ljudi u drugim tehnološkim kompanijama, piše Njujork tajms.U imejlu poslatom osoblju u nedelju uveče, Sundar Pičai, izvršni direktor Guglove matične kompanije Alphabet, rekao je da kompanija testira ideju o „fleksibilnom radnom nedelju“ kada se budu bezbedno vratili u kancelarije. Prema predloženom planu, očekuje se da će zaposleni raditi najmanje tri dana u nedelji u kancelariji za „dane saradnje“, dok će ostale dane raditi od kuće.„Testiramo hipotezu da će fleksibilni model rada dovesti do veće produktivnosti, saradnje i blagostanja“, napisao je Pičai u imejlu i dodao da nijedna toliko velika kompanija nije stvorila hibridni model rada.Jedna stvar koja se ne spominje u imejlu je da li će kompanija zahtevati od zaposlenih da uzmu vakcinu protiv koronavirusa pre nego što se vrate u kancelariju. Gugl je prethodno rekao da preporučuje zaposlenima da vakcinu dobiju kada im njihov zdravstveni radnik ili lokalno javno zdravstveno telo kažu da im je dostupna, prema rečima portparolke kompanije Đine Silijano, koja je dodala da Gugl radi na tome da sredinom i krajem sledeće godine omogućima svojim radnicima pristup vakcini, nakon što prioritetne grupe širom sveta dobiju.Novi plan rada se možda neće odnositi na neke zaposlene u Guglu, poput radnika koji provode puno vremena sa kupcima ili zaposlenima u njegovim data centrima ili laboratorijama.U martu je Gugl bio među prvim kompanijama koje su svojim radnicima omogućili rad od kuće, pre nego što su druge korporacije shvatile rizik zajedničkog rada u zatvorenim kancelarijama.U više navrata su odložili povratak u kancelarije, prvobitno je plan bio januar 2021. godine, zatim jul, a sada je plan da se radnici vrate u septembru naredne godine.Prošlog meseca, kompanija ViacomCBS je rekla da očekuje da će većina zaposlenih podeliti vreme između rada kod kuće i u svojim kancelarijama, dodajući da smatraju da će hibridni model omogućiti veću fleksibilnost zaposlenima, istovremeno smanjujući potrebu za nekretninama i smanjujući troškove.Očekuje se da će mnoge kompanije pratiti primer Gugla, s obzirom da je kompanija često bila pionir u mnogim aspektima radnog života, posebno među tehnološkim kompanijama.Tehnološki gigant je takođe rekao da planira da promeni dizajn kancelarija kako bi smanjili rizik od zaraze.Planira da zaposlenima ponudi opcije kao što su rezervacija mesta za saradnju do desetak ljudi i obezbeđivanje otvorenih prostora za veća okupljanja.

Svet

Kompanija EA kupuje developera trkačkih igara za 1,2 milijarde dolara

Electronic Arts (EA) postigao je u ponedeljak dogovor o kupovini britanskog developera video igara Codemasters u ugovoru vrednom 1,2 milijarde dolara, piše CNBC.Prethodno je konkurentski izdavač Take-Two Interactive pregovarao sa Codemasters-om o prodaji za 971 milion evra.„Odbor Codemasters-a razmotrio je ponude i smatra da je ponuda kompanije EA znatno bolja za akcionare Codemasters-a u poređenju sa ponudom Take-Two“, rekla je britanska kompanija u saopštenju.EA je rekao da će akcionari Codemasters dobiti 6,04 funti u gotovini za svaku deonicu. Očekuje se da će posao biti završen u prvom kvartalu 2021. godine, dodao je EA.Kupovina Codemasters-a predstavlja najveću akviziciju u istoriji EA-e i dolazi usred sve veće konsolidacije u industriji video igara jer je pandemija korona virusa ubrzala potražnju za igrama.U septembru je Majkrosoft najavio da će kupiti ZeniMax Media, kompaniju koja je vlasnik Bethesda Softworks-a, za 7,5 milijardi dolara, što je bila najveća akvizicija ikada za Majkrosoft.Codemasters je uglavnom poznat po svojim franšizama trkačkih igara Formule 1 i Dirt. Ugovor sa EA znači da će ti veliki naslovi biti u istom vlasništvu kao popularna franšiza takođe trkačkih igara Need for Speed.Najveće preuzimanje u industriji video igara: Majkrosoft kupuje Betezda Softvorks

Svet

Slovenija od sutra ublažava deo mera, ostaje policijski čas

Nakon mera koje su uvedene krajem oktobra i koje su do sada bile najstrože, slovenačka vlada odlučila je da ih od sutra ublaži, prenosi portal Index.Slovenija je odlučila da od utorka do 23. decembra delimično obnovi javni prevoz, kao i da ponovo počnu da rade neke uslužne delatnosti.U celoj zemlji u smanjenom opsegu funkcionisaće javni prevoz, uz poštovanje epidemioloških mera i smanjeni broj putnika u vozilima.Dopušta se i rad autoperionica, cvećara, radnji za hemijsko čišćenje i salona za negu. To je nakon sednice vlade na svom tviter nalogu objavio slovenački premijer Janez Janša.Sloveniju, kako je naglašeno, očekuje i ublažavanje ograničenog kretanja u 4 od 12 statističkih regija, u kojima je bolja epidemiološka slika od ostalih: Središnjoj regiji (koja uključuje i područje Ljubljane), Goriškoj, Obalsko-kraškoj i Gorenjskoj regiji.KRETANJE SAMO UZ APLIKACIJUU pomenutim obastima stanovnici će moći da se koriste i izvan opština, ali ne iznda granice regije, dok će u svim ostalim opštinama mere zatvaranja ostati.Sloboda kretanja unutar regija u kojima se mere ublažavaju važiće samo za one ljude koji su na mobilne telefone instalirali aplikaciju za praćenje kontakata.Cilj te odluke bio je da se aplikacija što više koristi, ali je propraćena brojnim javnim kritikama.U četiri regije sa boljim epidemiološkim stanjem do 23. decembra moći će da rade prodavnice odeće i obuće, sportske opreme.U sloveniji, na području cele države, ostaje mera policijskog časa, odnosno zabrane napuštanja stana ili kuće od 21 sat do 6 časova ujutru.Vlada je nakon sjednice objavila da će o režimu mjera za vrijeme božićnih i novogodišnjih blagdana javnost biti naknadno obaviještena.MERE NA GRANICI OSTAJUStroge mere kretanja na državnoj granici ostaju i dalje snazi.Pre mesec dana počela je da važi mera kojom je ukinuto pravo na odlazak u inostranstvo u trajanju od 48 sati i povratak bez odlaska u karantin ili negativnog PCR testa za ljude koji u inostranstvu imaju nekretninu, plovilo ili zemljište.Poseta članovima porodice van Slovenije koja traje manje od 72 sata biće omogućena samo za EU ili šengenske zemlje.

Svet

U BiH najavljeno ukidanje šalterskog plaćanja struje

Elektroprivreda bosne i Hercegovine planira da od 1. januara 2021. godine ukine svoje šaltere za plaćanje električne energije i da umesto toga na raspolaganju ostavi mobilnu aplikaciju koja je uvedena u procesu digitalizacije poslovanja, plaćanje putem Pošte i komercijalnih banaka, prenosi poral Buka.U celoj Bosni i Hercegovini biće zatvorena naplatna mesta u poslovnicama Javnog preduzeća Elektroprivrede. Kako se dodaje, očekuje se da zvanična odluka uprave tog preduzeća bude saopštena javnosti tokom naredne nedelje.Primedbe na tu odluku već imaju predstavnici udruženja za zaštitu potrošača:"Ukidanje šalterske naplate računa i digitalizacija sistema ne prati socijalna osetljivost prema korisnicima usluga Elektroprivrede, koji iz raznih razloga ne mogu da koriste internet za te svrhe", kaže predsednica Udruženja potrošača Tuzle Gordana Bulić. Ocenjuje da je i dalje nejasno na koji način će sve to da se izvede i napominje da je malo verovatno da će banke putem kojih će račune plaćati većina penzionra, prilagođavati cenu provizije na te usluge.Podseća se da potrošače očekuju i dodatne teškoće koje treba da se reše u vezi sa prethodnim uplatama i reklamacijama, određenim proverama ili pritužbama na usluge Elektroprivrede.Iz tog javnog preduzeća, sa druge strane, poručuju da se radi o jednostavnom, sigurnom i brzom načinu plaćanja računa, jer će se cela transakcija obavljati besplatno, u roku od maksimalno pet sekundi, skeniranjem QR coda- Aplikaicja je dostupna na Google Play i App Store.

Svet

BBC: Zaštićene vrste ptica iz Engleske kreću put Bugarske

Ukupno jedanaest ptica koje pripadaju ugroženim vrstama biće premešteno iz Engeske u Bugarsku posredstvom organizacije Zeleni Balkanci, javio je BBC naglašavajući da je to deo programa vraćanja kojim životinje vraćaju u prirodu.Među pticama koje će biti prebačene u Bugarsku i koje se ponovo naći u prirodi nalazi se pet belonoktih vetruški, tri beloglavi supa, dve bele kanje i jedan stepski soko.Ptice će biti prebačene iz Međunarodnog centra ptica grabljivica u Njuventu, a do sada je skupljeno više od dve hiljade funti.  Za bezbedan transport ptica kroz Evopu unače je neopodno pet hiljada funti.Predstavnici te organizacije u Engleskoj izjavili su da su počastvovani zbog toga što će ptice živeti u divljini, nakon dolaska na Balkan.Organizacija Green Balkans (Zeleni Balkanci) inače se bavi vraćanjem divljih životinja nazad u prirodu.TOKOM ZIME GRAĐANI PRIJEPOLJA VODIĆE BRIGU O BELOGLAVIM SUPOVIMA Tri beloglava supanaći će se u programu puštanja i na kraju će postati deo divlje populacije u Bugarskoj.Ostale ptice biće prebačebačene na uzgajivačke programe u okviru kojih će njihovo buduće potomstvo, takođe u okviru programa puštanja, pronaći svoje mesto u divljini.Sokol, manja vjetrovica i egipatski supovi pridružuju se uzgajivačkim programima, a njihovo buduće potomstvo prebacuje se u programe puštanja.ICBP je saopštio da je "nakon teške godine" potrebna pomoć da se prikupi novac za premeštanje svih 11 ptica.

Svet

ECB očekuje sporiji oporavak evrozone

Evropska centralna banka (ECB) saopštila je da očekuje sporiji oporavak privrede u eurozoni, u odnosu na ranija očekivanja. Kako se očekuje, najmanje do 2023. godine, inflacija će ostati daleko od ciljanih oko 2%."Svi smo predvideli da će biti drugi talas međutim njegova dubina i trajanje kao i povezane mere izolacije nisu očekivane na konstatovanom nivou", rekla je predsednica ECB Kristin Lagard.Posle očekivane duboke recesije od 7,3 odsto za tekuću godinu epidemija korona virusa će u 2021. godini, kako je naglašeno imati veći uticaj na privredu od očekivanog.ECB predviđa rast BDP u eurozoni od 3,9 odsto u 2021. godini, manji od pet posto očekivano u septembru, kada je poslednji put objavila svoja predviđanja.ECB je odlučila i da pojača svoje mere podrške privredi.Kao glavna mera program otkupa privatnog i javnog duga pokrenut hitno u martu produžen je za devet meseci do 2022. godine i povećan za 500 milijardi evra na 1.850 milijardi.EVROPSKA CENTRALNA BANKA OLABAVIL USLOVE KREDITIRANJA ECB smatra da će biti u stanju da održi povoljne uslove finansiranja privrede da prati oporavak, rekla je Lagard.Za 2022. godinu Evropska centralna banka podigla je i svoju prognozu rasta na 4,2 odsto u odnosu na 3,2 odsto koliko predviđeno u septembru, a pre očekivanog usporavanja od 2,1 odsto rasta u 2023. godini.ECB smatra i da će inflacija u eurozoni biti samo 0,2 odsto u 2020. u odnosu na 0,3 koliko se nadala u septembru i da će vrlo sporo napredovati da dostigne 1,4 odsto 2023. godine. To je i dalje daleko od ciljane inflacije koja treba da bude blizu ali manja od dva odsto, koju ECB pokušava da dostigne od 2013. godine.Slaba tražnja, plate i porast vrednosti eura u odnosu na dolar su glavni faktori te smanjenje inflacije koju je Lagard nazvala "razočaravajućom".

Svet

Ove godine emisija CO2 u svetu opala za 7 odsto

Globalna emisija ugljen-dioksida opale je za oko 7% tokom 2020. godine, navodi se u studiji Global Carbon Project koja objavljena u časopisu Earth System Science Data, prenosi portal Axios. Pitanje je međutim, da li će se taj trend nastaviti, kada se završi pandemija."Ograničenja koja su rezultat odgovora na COVID-19 pandemiju dovela su do dramatičnih i neviđenih promena u društvima, a to je prouzrokovalo velike promene u emisiji CO2. Sve zemlje su imale značajna odstupanja od svojih prethodnih trendova u do sada tabeleženim rezultatima emisije", navode autori pomenute studije.Ovaj podatak tumači se kao verovatno najveći pad emisije CO2 koji je ikad zabeležen i uglavnom je rezultat aktuelne pandemije koronavirusa koja "drži" ljude kod kuće.U izveštaju procenjuje da će svet ove godine emitovati 34 milijarde metričkih tona ugljen-dioksida, u odnosu na 36,4 milijarde metričkih tona u 2019. godini.Našpominje se da su emisije ugljen-dioksida u Sjedinjenim Američkim Državama opale za 12%, za 11% u Evropi, 9% u Indiji i 1,7% u Kini.Suprotno trendu koji je bio aktuelan tokom ove godine, očekuje se da će se emisija CO2 ubrzati kada se pandemija okonča i kada ljudi nasatave sa svakodnevnim putovanjima na posao, kao i na odmore.Analiza kompanije Energy Innovation koja je objavljena tokom maja ukazuje da če nagli pad emisije gasova sa staklene bašte u SAD, koji je bio rezultat pandemije imati malo uticaja na na dugoročne trendove koji su u skladu sa trenutnim politikama.

Svet

Uslužni program COV Token na PrimeXBT je sada aktivan!

Covesting iznenadio uklanjanjem COV tokena iz opticaja, kojim proslavlja lansiranje Utility Implementation opcijeNa zadovoljstvo korisnika COV tokena, a kako bi proslavio lanisranje utility implementatacije unutar Covesting-ovog modula za koprianje trejederskih strategija (copy trading module) na digitalnoj platformi PrimeXBT, kompanija je zajednicu iznenadila nenajavljenim “token burn”-om, odnosno uklanjanjem dela tokena iz opticaja.Uklanjanje kriptovalute iz opticaja (“Token burn”) smanjuje njenu dostupnost, čime ona postaja još deficitarnija, a što dugoročno uvećava vrednost preostalih tokena. Istovremeno, manje tokena znači da njihova vrednost može brže da se uveća čak iako potražnja ostane ista.Kompanija je objasnila i zašto je implementacija  COV utility tokena važna za trgovce kriptovalutama, kao i zašto će ovakvi “token burn”-ovi povećati vrednost kriptovalute za one koji je poseduju na duže staze.Kako će COV Utility Token postati okosnica Covesting-ove Copy Trading platformeIako ni  PrimeXBT ni Covesting nisu novi u kripto-zajednici, sve mogućnosti Covesting modula su globalnoj zajednici predstavljeni tek početkom godina, nakon dugotrajne beta faze, tokom koje je kompanija prilagođavala i pripremala svoj revlucionarni proizvod. Od tada, ovaj peer-to-peer modul za kopiranje strategija (copy trading module), koji povezuje pratioce sa trgovcima koji imaju dokazano pozitivne rezultate (što se može proveravati putem javne tabele sa rezultatima) je postajala sve popularnija u zajednici, usled nadmetanja najuspešnijih trgovcima kriptovalutama. Neki od najuspešnijih stratega ukazuju da je transparentna table sa rezultatima uvećala i njihove profite i za 10.000 odsto, što je i njihovim pratiocima donelo ogromne prinose.Covesting-ov plan sve vreme je bio kreiranje copy trading platforme, a kasnije i postepeno dostizanja njenog punog potencijala implementacijom COV utility tokena na platformi, kako bi korisnici ostvarili dodatne pogodnosti. “Taj dan je konačno stigao”, navode u kompaniji.COV Token Utility: Mogućnosti za uvećanje profita sa kojima morate da se upoznateOve nedelje, kompanija je obznanila da je implementacija COV token utility završena i dostupna na svim platformama. Integrcija COV utility tokena predstavlja završetak druge faze Covesting projekta.Nove funkcije omogućavaju dodatne mogunosti za povećanje profita, tako što će na primer korisnici biti oslobođeni uobičajenih provizija (od 1 odsto), ili tako što će poboljšati odnos podele profita sa platformom u korist klijenata. Strategy menadžeri takođe mogu da zarade, kupovinom COV tokena kojom smanjuju naknade za trgovanje i do 75 odsto.Dodatna pogodnost za sve vlasnike COV tokena biće i redovno zakazani “token burn”-ovi koji će smanjivati njihovu dostupnost, čime se dugoročno vuećava vrednost svakog tokena. Covesting  navodi da planira da na ovaj način ukloni do 50 odsto svih naknada naplaćenih  kroz copy trading modul. Redovni “token burn”-ovi su sve vreme bili planirani za COV, što Covesting-ovu copy trading platform čini još primamljivijom i za trejdere i za investiture. Ipak, obzirom koliko je željno iščekivana implementacija COV token implementacije, Covesting je u spoeldjem trenutku iznenadio sve korisnike kada je dostigao sledeću fazu u svom poslovanju.Covesting je šokirao zajednicu “token burn”-om kojim je trajno uklonio 186.127 COV tokens, vrednih oko 124. 946 dolara. COV tokeni su trenutno dostupni na Kucoin i Uniswap platformama, ali je PrimeXBT radi lakšeg korišćenja omogućila korisnicima da im direktno pristupe bitkoinima iz Covesting-ovog copy trading modula, pod COV token sekcijom.Ako još niste sami koristili Covesting, već danas možete otkriti potpuno nov način trgovine i saznati zašto će COV token pre ili kasnije doći u prvih deset digitalnih valuta po tržišnoj kapitalizaciji.