Svet

Svet

Prodaja piva u Evropi pala za petinu zbog korone

Usled pandemijske krize prodaja piva u Evropi opala je za 20 odsto, sa naznakom da taj procenat može porasti i na 25 odsto do kraja godine, rekao je generalni sekretar pivara Evrope za Euractiv u intervjuu.„Naša procena je da smo u proseku do sada izgubili oko 20 odsto prodaje piva“, rekao je Pjer-Olivije Berženon generalni sekretar pivara Evrope.Procene se zasnivaju na kombinaciji prodaje u ugostiteljskim objektima, kao i prodaje na veliko.Prethodne procene sugerisale su pad prodaje piva od 30 odsto, ali je gubitak delimično ublažen zahvaljujući nekim prilagođavanjima putem maloprodaje. Međutim, ovo ni na koji način neće nadoknaditi ukupnu štetu.Pivari iz EU i ugostiteljski sektor teško su pogođeni zaključavanjima nametnutih širom Evrope kako bi usporili ponovno širenje korona virusa.Prema Evropskoj komisiji, 15 država članica zatvorilo je lokale, a ostale su nametnule ozbiljna ograničenja, koja u nekim slučajevima izjednačavaju zatvaranje.Slika tržišta piva nije ujednačena u celoj Evropi, jer se u Estoniji samo 7 odsto piva proda u nekom lokalu, dok je taj procenat u Portugalu znatno veći i iznosi 70 odsto.U Belgiji, evropskom „kraljevstvu piva“, prodaja piva u ugostiteljskim objektima pala je za 55 odsto u maju, junu i julu. Tokom ovog perioda prodaja piva u marketima takođe je zabeležila pad u odnosu na 2019. godinu, posebno zbog ograničenja za kućna i privatna okupljanja.„Čak i kada su se barovi ponovo otvorili tokom leta, mere socijalnog udaljavanja i relativno nisko poverenje potrošača rezultirali su prodajom piva u trgovini na samo polovini nivoa iz 2019.“, rekao je Berženon.Mnogi kreatori politike u EU sugerišu da će pabovi i restorani ostati zatvoreni ili će se nastaviti neke restriktivne mere sve dok se veliki deo stanovništva ne vakciniše.Berženon je rekao da su barovi i kafići preduzeli sve neophodne mere bezbednosti i pozvao kreatore politike da preispitaju svoje odluke da ih zatvore.Primetio je da, u velikoj većini slučajeva, reč je o malim objektima sa prilično niskom mogućnošću kontaminacije.

Svet

Trka u proizvodnji električnih automobila: Šta „Folksvagen“ uči od „Tesle“?

Poznati nemački proizvođač automobila "Folksvagen" planira da do 2025. godine proda tri miliona električnih automobila, pa će u razvoj njihove proizvodnje uložiti 150 milijardi evra, prenosi zagrebački Jutarnji list."Folksvagen" (VW) inače troši 14 milijardi evra godišnje na istraživanje i razvoj, a sada nastoji da tehnološki postane konkurentna kompanija američkom proizovđaču eletričnih automobila "Tesla"."Teslin" budžet za istraživanje i razvoj je inače deset puta manji.Izvršni direktor "Folksvagena" Herbert Dis rekao je da će ta kompanija u sledećih pet godina uložiti 150 milijardi evra u razvoj proizvodnje i dodao da je njihov plan da od "Tesle" preuzmu liderstvo u tehnologiji. Naglasio je da se to pre svega odnosi na automobilski softver i autonomnu vožnju.PROIZVODNJA ELEKTRIČNIH AUTOMOBILA I DALJE NAJSKUPLJA U EVROPI Kako je objavio Blumberg, reći da "Folksvagen" ima nešto da nauči od "Tesle" donedavno bi bilo ravno jeresi u sedištu kompanije u Volfsburgu.Sa druge strane podseća se i da se Dis često opisuje i kao poštovatelj Elona Muska, osnivača "Tesle".Štaviše, dodaje se da je današnjem "Folksvagenu", najvećem proizvođaču automobila na svetu, Tesla danas "benchmark", odnosno kompanija čija joj dostignuća služe kao merilo razvoja. Folksvagen naravno sa druge strane želi da postane vodeća kompanija u proizvodnji električnih automobila.

Svet

Kinezi žele da razjasne nedoumice iz prethodnih lunarnih misija

Naredne nedelje Kina planira da lansira bespilotnu letelicu na Mesec, a cilj je da se prikupe i na Zemlju donesu uzorci njegovog tla iz zone koja do sada nije bila posećena, javlja Rojters. To će biti prva misija tog tipa još od sedamdesetih godina prošlog veka.Kinezi pomoću sonde Chang'e-5 (nosi ime po staroj kineskoj boginji Meseca) žele da prikupe materijal koji će naučnicima pomoći da dođu do saznanja o poreklu i nastanku Meseca.Uspeh misije svrstaće Kinu uz Sjedinjene Američke Države i Sovjetski Savez koje su slične misije izvele pre nekoliko decenija.Prvi objekat koji je napravio čovek i koji je stigao do nekog drugog nebeskog tela bila je sovjetska letelica koja se 1959. godine srušila na površinu Meseca, a slične misije preduzimali su jo samo Japan i Indija.U programu Apolo SAD su na Mesec poslale su 12 astronauta tokom šest letova od 1969. do 1972. godine i na Zemlju je tada doneto 382 kilograma stena i tla.Sovjetski Savez je tokom sedamdesetih godina u tri uspešne robotske misije takođe dopremio uzorke. Poslednja misija, Luna 24, obezbedila je 170,1 gram uzoraka, 1976. godine, iz bazaltne površine Mora kriza (Mare Crisium).Kineska sonda pokušaće da sakupi dva kilograma materijala u području koje do sada nije posećeno i nalazi se u ogromnoj ravnici poznatoj kao Okean oluja (Ocean of Storms).KAKO SU NAUČNICI SRPSKOG POREKLA DOPRINELI DA ČOVEK SLETI NA MESEC IZ RANIJIH LUNARNIH MISIJA SAD-a I SSSR-a OSTALE NEDOMUICE"Zona na Mesecu sa koje su misije Apolo i Luna uzimale uzorke, iako je bila presudna za naše razumevanje, područje je koje obuhvata daleko manje od polovine Mesečeve površine", kaže je Džejms Hed, naučnik Univerziteta Braun.On objašnjava da su naknadni podaci iz orbitalnih misija u kojima su korišćene metode daljinskog otkrivanja, pokazali raznolikost stena, minerala i starosti nego što je predstavljeno u kolekcijama uzoraka misija Apolo i Luna."Naučnici koji istražuju Mesec zalažu se za robotske misije za uzimanje uzoraka iz mnogih različitih kritičnih područja kako bi se rasvetlila brojna pitanja preostalih iz ranijih istraživanja", rekao je Hed.Kineska misija će po stizanju u orbitu Meseca poslati dva vozila ka njegovoj površini. Jedno je zaduženo za bušenje i prikupljanje materijala, dok će drugo uzleteti ka sondi noseći prikupljene uzorke tla.

Svet

Globalni dug na rekordnom nivou, dostigao 272 biliona dolara

Ekonomska kriza usled pandemije koronavirusa podigla je nivo globalnog duga preko rekordnih 272 biliona (hiljada milijardi) dolara u trećem kvartalu ove godine, piše CNBC.Kako navodi Međunarodni institut za finansije (IIF), globalni dug će dostići 277.000 milijardi dolara do kraja godine, što bi predstavljalo odnos duga prema svetskom BDP-u od 365 odsto.Glavni uzrok povećanja bila je podrška od nacionalnih vlada kompanijama i stanovništvu usled pandemije, koja je dovela i do uvođenja zabrana kretanja i drastičnog smanjenja privredne aktivnosti.Preduzeća su usled toga bila primorana da se okrenu alternativnim metodama finansiranja, dok su oba faktora dovela do drastično više pozajmicaIIF navodi da se, zbog ovakvih pozajmica od strane vlada i korporacija, globalni dug povećao za 15.000 milijardi dolara u prva tri kvartala ove godine.Međutim, pandemija koronavirusa nije jedini uzrok za ovu količinu globalnog duga, imajući u vidu da je stopa rasta globalnog duga bila ogromna još od 2016. godine, sa povećanjem od preko 52 biliona dolara, kako navodi IIF.U razvijenim nacijama dug je skočio iznad 432 odsto BDP-a u trećem kvartalu ove godine, što predstavlja skok od 50 odsto u odnosu na prethodnu godinu, od čega su Sjedinjene Američke Države odgovorne za skoro pola ovog povećanja.U evrozoni, postupci vlade doveli su do povećanja javnog duga od 1.500 milijardi dolara u istom periodu, za ukupno 53.000 milijardi dolara, što je i dalje manje od nivoa u drugom kvartalu 2014. godine, kada je iznosio  55.000 milijardi dolara.

Svet

Italija najveći izvoznik vina

U Evropskoj uniji je 2019. godine proizvedeno gotovo 16 milijardi litara vina, objavila je Evropska statistička služba povodom Dana božolea koji se ove godine obeležava 19. novembra, piše Euractiv.Članice EU izvezle su u prethodnoj godini 7,1 milijardu litara vina od čega je 43 odsto isporučeno u zemlje van Unije, najviše u Veliku Britaniju (0,69 milijardi litara) i SAD (0,65 milijardi).Italija je najveći izvoznik vina i u 2019. je u zemlje van EU isporučila 1,1 milijardu litara. Slede Francuska sa izvozom 0,8 milijardi litara i Španija sa 0,7 milijardi.Istovremeno su članice EU u 2019. uvezle 4,8 milijardi litara vina. Samo 16% uvoza je došlo iz zemalja van EU, najviše iz Čilea (23%) i Južne Afrike (21%).Najveći uvoznici vina su Nemačka i Holandija koje apsorbuju 30 odnosno 15% uvoza vina iz zemalja van EU.Praznik mladog vina ili Dan božolea obeležava se svake godine u četvrtak u trećoj nedelji novembra.

Svet

Montenegro Airlines u minusu 15 miliona evra

Montenegro Erlajns (MA) je na kraju trećeg kvartala imao deficit od 14,99 miliona evra, što je za preko šest miliona više nego u istom periodu prošle godine, saopštili su iz crnogorske nacionalne aviokompanije, piše portal Bankar.U prvih devet meseci ukupni prihodi iznosili su 11,59 miliona evra. Prihodi u istom periodu prošle godine iznosili su 60,4 miliona, pa je pad prihoda bio 48,8 milion ili 80,8 odsto.„Uprkos tako ozbiljnim pokazateljima, borimo se za očuvanje strukture nacionalne aviokompanije i osoblja, što je više moguće u ovim uslovima. Ograničenja i mere putovanja utiču na smanjenje potražnje i otkazivanje putovanja. Nastojimo da budemo fleksibilni, da razumemo trenutne potrebe putnika, da podstaknemo putovanja, da ispunimo složene organizacione zahteve putovanja“, naveli su iz MA.Ukupni troškovi aviokompanije za prvih devet meseci iznosili su 26,6 miliona.Usred pandemije, kako su naveli, aviokompanije iz celog sveta bile su prinuđene da traže pomoć od vlada svojih zemalja.„U regionu imamo primere Srbije i Hrvatske čije vlade čine sve da spasu svoje avio-kompanije, iako imaju odlične autoputeve i mnogo bolju železnicu od nas. Kriza komercijalnog vazduhoplovstva je toliko velika da male države ne mogu samostalno da prežive. Crnoj Gori treba Montenegro Erlajns i Crna Gora je potrebna nama. Jer samo kao državno, subvencionisano preduzeće možemo opstati“, zaključuje se u saopštenju.

Svet

Danska: Ministar priznao grešku i dao ostavku

Zbog nezakonitog usmrćivanja 17 miliona kuna ministar za hranu i poljoprivedu Danske saopštio je na svom tviter nalogu da je podneo ostavku. "Obavestio sam premijera da želim da dam ostavku na dužnost u vladi. Shvatam da nemam potrebnu podršku među parlamentarnim zastupnicima", objavio je ministar za hranu i poljoprivredu Mogens Jensen na Tviteru.Danski ministar za hranu i poljoprivredu rekao je da će odstupiti i zbog manjka poverenja u Parlamentu.Do smanjenog poverenja došlo je nakon nezakonite vladine naredbe o usmrćivanju 17 miliona kuna na farmama.Njegov potez događa se u svetlu najveće krize vlade od početka pandemije, pošto je nezakonito naredila usmrćivanje svih kuna uzgojenih na farmama sa ciljem da se spreči širenje koronavirusa, uključujući i novi, mutirani soj.DANSKA PLANIRA DA ISTEBI 17 MILIONA KUNA ZBOG NOVOG SOJA KORONA VIRUSA

Svet

YouTube će prikazivati reklame na nekim autorskim video snimcima, ali im neće davati prihod od oglašavanja

Jutjub (YouTube) će početi da prikazuje reklame na video snimcima nekih kreatora, ali im neće davati deo prihoda od oglasa, jer nisu dovoljno veliki da bi bili uključeni u partnerski program platforme, piše The Verge.Kada se oglasi prikazuju na Jutjub video snimcima, ti kreatori obično dobijaju deo prihoda kroz ulogu u Jutjubovom partnerskom programu. Uz nova pravila monetizacije, sada i autori koji nisu u parterskom programu mogu imati oglase na svojim snimcima, ali neće dobijati nikakav novac od oglašavanja.Pre ažuriranja, Jutjub kaže da su ovi video zapisi imali oglase samo u ograničenim okolnostima, na primer ako ih je unovčila izdavačka kuća kao deo tužbe za povredu autorskih prava. Ažuriranje će uglavnom uticati na manje stvaraoce bez velike gledanosti.Jutjubov partnerski program zahteva da autori ostvare ukupno 4000 sati gledanja tokom poslednjih 12 meseci i da imaju više od 1.000 pretplatnika.Oglašavanje je veliki posao za Jutjub i njegovu matičnu kompaniju Gugl (Google), a platforma je samo u poslednjem kvartalu zabeležila prihod od 5 milijardi dolara.Jutjub će sada moći da prikazuje više oglasa na svojoj platformi i neće morati da plaća određeni broj autora u procesu.Vest nije prošla dobro kod članova Jutjub zajednice.

Svet

Automatizacija, barem za sada, neće izazvati nagli skok nezaposlenosti

Novi izveštaj Masačusetskog tehnološkog instituta (MIT) navodi da automatizacija i razvoj veštačke inteligencije neće u skorašnjoj budućnosti izazvati nagli skok nezaposlenosti, piše portal Axios.Konačni zaključak MIT-ijevog istraživanja jeste da su trenutni efekti automatizacije usporeni dugoročnijim političkim procesima, usled kojih je došlo do nejednake raspodele ekonomske dobrobiti u korist najbogatijih."Ukoliko bi primenili automatizaciju na postojeće tržište rada, rezultat će samo biti rastući jaz između onih koji imaju i onih koji nemaju", navodi Dejvid Mindel, inženjer u MIT-ju i jedan od glavnih autora izveštaja.U suprotnosti sa ranijim, pesimističnijim predviđanjima, MIT navodi da je automatizacija do sada imala isti uticaj na tržište rada kao i prethodne tehnološke promene, odnosno da se neki poslovi uklanjaju dok se drugi stvaraju, iako bi se ukupna stopa nezaposlenosti povećavala.U izveštaju se dodaje i da su procene sada drastično drugačije u odnosu na period od pre par decenija, budući da 63 odsto trenutnih radnih mesta u 2018. godini nije ni postojalo 1940. godine, odnosno da posla i dalje ima uprkos ukidanju ranije važnih pozicija."Obećano nam je da ćemo do 2018. godine imati automobile bez vozača, a oni još uvek nisu ovde... I dalje je jeftinije i efikasnije jednostavno unajmiti čoveka da izvršava neku komplikovanu radnju, nego dizajnirati i praviti tehnologiju koja će tu radnju moći da imitira", smatraju naučnici.Za sada, automatizacija i veštačka inteligencija samo povećavaju produktivnost umesto što zamenjuju "žive" radnike, obzirom da omogućavaju da se zaposleni manje bave rutinskim radnjama.Tehnološki napredak u poljima veštačke inteligencije i automatizacije imaće neosporno ogroman uticaj na budućnost zapošljavanja, kao što je to bio slučaj sa svim prethodnim tehnološkim revolucijama, ali bi moglo da prođe više decenija pre nego što se ti efekti u potpunosti ispolje.Takva situacija daje privrednicima ali i političarima još vremena, možda i poslednju šansu, da usklade politike rada i obrazovanja, kako bi čovečanstvo spremno dočekalo promenu koja neosporno dolazi.

Svet

Opportunity banka a.d Novi Sad promenila vlasničku strukturu

Opportunity banka a.d Novi Sad (Banka) danas je promenila vlasničku strukturu, tako da su pored dosadašnjeg 100-postotnog vlasnika Opportunity Transformation Investments Inc. sa sedištem u Sjedinjenim Američkim Državama, suvlasnici su postali i dve nemačke banke i dva pravna lica.Dosadašnji vlasnik je smanjio svoje učešće na 22 odsto, a novi vlasnici postali su UMWELTBANK Nimberg, sa 30 odsto učešća, GLS Gemeinschaftsbank Bohum, sa 19,99 odsto učešća, TRIODOS SICAV II, iz Luksemburg sa 14 odsto učešća i LEGAL OWNER TRIODOS FUNDS B.V. iz Holandija sa 14 odsto učešća.Promena vlasničke strukture bilo koje banke, koja podrazumeva sticanje (direktno ili indirektno) vlasništva u banci koje omogućava 5 odsto ili više glasačkih prava, dozvoljena je samo uz prethodnu saglasnost Narodne banke Srbije, koja je ovim licima data 30. oktobra 2020. godine."Banka od svog osnivanja u Srbiji 2002. godine pa do danas snažno podržava razvoj i poslovanje registrovanih poljoprivrednih gazdinstava, preduzetnika, mikro i malih preduzeća, ruralnih domaćinstava, kao i drugih (domaćih) klijenata koji imaju otežan pristup finansijskim uslugama koje pružaju banke", navodi se u saopđtenju NBS.Dodaje se i da se novi partneri, između ostalog, bave finansiranjem kompanija, projekata i finansijskih institucija u interesu razvoja društveno odgovornog, ekološki održivog i inovativnog poslovanja i da nameravaju da nastave da i dalje razvijaju poslove mikrokreditiranja za mala i srednja preduzeća."Takođe, jedna od banaka (GLS Gemeinschaftsbank), koja je stekla vlasništvo u Banci je članica nemačkog sistema i savezne asocijacije nemačkih zadružnih banaka", navode u centralnoj banci.

Svet

Mere podrške na globalnom nivou 19.5 biliona dolara

Od početka pandemijske krize, vlade, kao i centralne širom sveta uložile su 19,5 biliona dolara kako bi podržale svetsku ekonomiju, navodi MMF u svom godišnjem izveštaju, a piše CNN.Vlade širom sveta su do septembra ove godine izdvojile 12 biliona, dok su centralne banke pomogle globalnoj ekonomiji sa dodatnih 7,5 biliona dolara.Međutim, čak i pored svih preduzetih mera, koje su uključivale smanjenje poreza, subvencije zarada, kreditiranje malih preduzeća i smanjenje kamatnih stopa na rekordno niske nivoe, globalna ekonomija doživljava najgoru recesiju od Velike depresije.Ekonomske aktivnosti i zapošljavanje u velikim delovima sveta, uključujući SAD i Evropu, i dalje su znatno ispod nivoa pre-pandemije.Najavljena vakcina protiv korona virusa nagoveštava bolje izglede za globalnu ekonomiju naredne godine, ali čak i pored toga zemlje će biti u problemima i u bliskoj budućnosti.„Zemlje sada moraju da pređu dug put koji će biti težak, neujednačen, neizvestan i sklon zastojima“, rekla je izvršna direktorka MMF-a Kristalina Georgieva.U Sjedinjenim Američkim Državama, gde raste broj slučajeva korona virusa, odbijanje predsednika Trampa da prizna pobedu Džoa Bajdena moglo bi znatno usporiti napore da se donese još jedan paket oporavka.U zemlji još uvek ima oko 10 miliona radnih mesta manje nego pre početka pandemije, a nekoliko država uvodi nova ograničenja da zaustave porast broja zaraženih, što će otežati oporavak.Istovremeno, Evropska unija se suočava sa unutrašnjim konfliktom koji bi mogao da odloži konačno odobrenje fonda za oporavak od koronavirusa od 800 milijardi evra (950 milijardi dolara), o kojem se pregovara mesecima i trebalo bi da počne 1. januara.

Svet

Leonardo Di Kaprio podržao borbu za zaštitu reke Vjose u Albaniji

Nakon dobrih vesti iz Bosne i Hercegovine, gde su se vlada i njen predsednik obavezali da će odmah preduzeti korake u zaštiti reka koje čine region "Plavog srca Evrope", ohrabrujuće vesti stižu i iz Albanije, objavio je na svojoj fejsbuk stranici američki glumac Leonardo Di Kaprio.Kako dodaje poznati glumac, jedna od posldnjih velikih divljih reka u Evropi, reka Vjosa koja protiče kroz Albaniju, mogla bi da bude spašena od izgradnje hidrocentrale i brane.Di Kaprio se inače pozvao na vest od 25. septembra, kada je albanski premijer Edi Rama objavio je da je projekat brane Kalivac koja je trebalo da se gradi u koriti te reke jer će to područje biti proglašeno nacionalnim parkom, o čemu je Nova ekonomija već pisala. Poznati glumac smatra i da bi budući nacionalni park reke Vjosa mogao da postane najveće zaštićeno područje jedne reke u Evropi, jer pokriva nekoliko stotina kilometara reka i potoka i štiti mnoge ugrožene vrste poput evropske jegulje i nedavno otkrivene vjosine kamene muhe."Budući park bi mogao da postane uzor za strategiju biodiverziteta u okviru Zelenog sporazuma (sklopljen među članicama Evropske unije). Očekujemo još dobrih vesti o konkretnim akcijama za potpunu zaštitu reka u Bosni i Hercegovini, Albaniji i ostatku balkanske regije koji čini "Plavo srce Evrope", poručio je Di Kaprio.ALBANIJA: OBUSTAVITI IZGRADNJU BRANE I HIDROELEKTRANE NA RECI VJOSI

Svet

Apple smanjuje proviziju na App Store-u za male programerske firme

Epl (Apple) je juče najavio smanjenje provizije na svom Ep storu (App Store) na 15 odsto, što predstavlja jednu od najznačajnijih promena u načinu na koji IOS programeri zarađuju novac na digitalnom tržištu aplikacija, piše The Verge.Novi program za mala preduzeća (App Store Small Business Program) omogućiće bilo kojem programeru koji godišnje zaradi manje od milion dolara od prodaje svih svojih aplikacija da se kvalifikuje za proviziju od 15 odsto, što je upola manje od standardne provizije od 30 odsto.Kompanija kaže da bi „velika većina“ programera iOS aplikacija trebalo da ima pristup programu, ali Epl je odbio da kaže koliki procenat od više od 28 miliona registrovanih proizvođača aplikacija bi se zapravo kvalifikovalo.Ep store, koji je prema CNBC-u generirao prihod od oko 50 milijardi dolara u 2019. godini, jedan je od najvažnijih Eplovih poslova izvan prodaje Ajfona i predstavlja stub strategije za digitalne usluge, koji je izvršni direktor Tim Kuk predstavio kao budućnost poslovanja kompanije.Novi program za mala preduzeća stupa na snagu 1. januara 2021. Od programera će se tražiti da se prijave za taj program, a Epl kaže da će objaviti više informacija o tom procesu i ostalim zahtevima i rokovima u decembru.

Svet

Instagram će direktno plaćati proizvodnju medijskog sadržaja?

Društvena mreža Instagram razmatra uvođenje naknada za izdavače koji svoj sadržaj plasiraju na njihovoj platformi, obzirom da ta mreža sve češće postaje izvor informacija za svoje korisnike, piše portal Axios.Kako se navodi, Instagram ima planove da uključi određene izdavače u svoj naredni test za monetizaciju sadržaja tokom narednih meseci.Instagram nema zasebnu News sekciju gde bi se pojavljivao licencirani sadržaj, dok je trenutno najbliža takva funkcija IGTV, servis sličan Fejsbukovoj Watch sekciji, koji je namećen plaćenom sadržaju.Kompanija i dalje razmatra stvaranje programa za deljenje prihoda sa izdavačima za IGTV reklame, ali se taj plan razvija sporije nego što je u početku predviđeno.U ovom trenutku, većina kreatora na Instagramu zarađuje pomoću prodaje proizvoda ili sponzorstava od strane kompanija, umesto podelom prihoda sa platformom ili dogovora o naknadi za stvaranje sadržaja.Kompanija trenutno testira model po kom bi se prihodi od reklama deliti sa kreatorima, gde bi oni dobijali 55 odsto zarade od reklama sa njihovog sadržaja na IGTV.Izdavači su se prethodno već žalili na društvenu mrežu Fejsbuk, vlasnika Instagrama, zbog raznih problema tokom dogovora o monetizaciji, što Instagram pokušava da izbegne. Takođe se testira uvođenje značaka koje bi kreatori prodavali svojim pratiocima, kako bi njihovi komentari imali prioritet unutar Instagram Live servisa.

Svet

Američka FDA odobrila prvi kućni pribor za testiranje na COVID-19

Američka agencija za hranu i lekove (FDA) odobrila je za upotrebu prvi kućni pribor za testiranje na COVID-19, prenosi CNBC.Upotreba jednokratnog testa, koji pokazuje rezultate u roku od 30 minuta, odobrena je osobama starijim od 14 godina ukoliko njihov pružalac zdravstvenih usluga sumnja da su zaraženi.Još nije otkrivena cena kompleta za testiranje, ali proizvođač Lucira Health, privatna biotehnološka kompanija iz Kalifornije, navodi na svom sajtu da je planirana cena manje od 50 dolara."Iako su dijagnostični testovi za COVID-19 već korišćeni za kućno uzimanje uzoraka, ovo je prvi test koji je moguće u potpunosti sprovesti kod kuće, zajedno sa očitavanjem rezultata", naveo je direktor FDA Stiven HanPribor je takođe odobren za korišćenje u bolnicama, a u tom slučaju pacijentima sa manje od 14 godina uzorak mora prikupiti zdravstveni radnik.

Svet

Tviter počeo da nudi opciju za vremenski ograničene objave

Tviter predstavlja novu funkciju pod nazivom „Fleets“, koja korisnicima nudi mogućnost da njihove objave traju samo 24 časa, javlja Telecompaper.Nakon testiranja na nekoliko tržišta ranije ove godine, uključujući Brazil, Italiju, Indiju i Južnu Koreju, nova funkcija se sada nudi svim korisnicima širom sveta.Koncept objave koja nestaje započeo je sa Snepčetom, a nedavno se proširio i na druge aplikacije za razmenu poruka kao što su Instagram i Vacap. Za Tviter, Fleets se doživljavaju kao način da olakšaju ljudima da se pridruže platformi i dele „prolazne“ misli.Kompanija smatra da nekim ljudima Tviter nije privlačan jer su objave javne i trajne, a pritom osećaju pritisak da sakupljaju retvitove i sviđanja.Prilikom testiranja ove funkcije, ljudi su više komunicirali na platformi.Fleets mogu biti tekstovi, fotografije i video snimci, a nalepnice (Stickers) i emitovanje uživo biće dodati naknadno.

Svet

MOL prepoznat kao lider korporativne održivosti

MOL se ponovo kvalifikovao za uključivanje u Dow Jones indeks održivosti (DJSI) u kategoriji Upstream & Integrated Oil & Gas nakon procesa procene 2020.Ovo je peta godina da je MOL prepoznat kao lider korporativne održivosti i u skladu sa tim, plasirao se na listi svetskog DJSI indeksa. Nakon godišnje procene održivosti, MOL je nastavio da poboljšava svoje rezultate u poređenju sa prethodnim godinama i rangiran je u prvih 10% Upstream & Integrated Oil & Gas kompanija širom sveta na osnovu performansi održivosti.MOL je i dalje jedan od lidera u oblasti održivosti u Centralnoj Evropi i jedina je kompanija iz ovog područja koja je uključena u indeks.„Ponosni smo što su naši napori u oblasti održivosti ponovo prepoznati uključivanjem u prestižni Dow Jones indeks održivosti. Zadovoljstvo je videti da smo u sve konkurentnijem okruženju uspeli dodatno da poboljšamo svoje performanse u više dimenzija. Uključivanje u DJSI je važno dostignuće, ali više od toga, ono je i odraz napora svih naših zaposlenih i partnera, obzirom da svi vredno radimo na transformaciji MOL Grupe tokom prelaska u svet sa niskim udelom ugljenika”,  izjavila je József Simola, CFO MOL Grupe.DJSI je dizajniran da identifikuje kompanije koje pokazuju dobre prakse u zaštiti životne sredine, socijalne politike i upravljanja (ESG) prema međunarodno priznatim standardima. DJSI se zasniva na temeljnoj analizi održivosti kompanije, pa je članstvo u DJSI ograničeno na korporacije za koje se procenjuje da su najbolje u klasi. S obzirom na svoju dugoročnu posvećenost održivom razvoju, MOL je zadovoljan što je kontinuirano prepoznat kao vrhunski ESG izvođač unutar zajednice.O MOL GrupiMOL Grupa je integrisana, međunarodna naftna i gasna kompanija sa sedištem u Budimpešti. Uz tradiciju dužu od 100 godina, prisutna je u više od 40 zemalja, a njena dinamična međunarodna radna snaga broji 25.000 ljudi. MOL ima više od 75 godina iskustva u području istraživanja i proizvodnje ugljovodonika. Proizvodne aktivnosti trenutno se odvijaju u osam, a istraživačke u 13 zemalja. Unutar integrisanog lanca snabdevanja MOL Grupe posluju tri rafinerije i dva petrohemijska pogona u Mađarskoj, Slovačkoj i Hrvatskoj. Grupa u vlasništvu ima 1900 benzinskih stanica u deset zemalja Srednje i Jugoistočne Evrope.

Svet

Potpuna normalizacija privredne aktivnosti u Kini već naredne godine

Očekivanja za kinesku ekonomiju su rekordno visoka za novembar, pokazuje novo istraživanje nemačkog Centra za evropska ekonomska istraživanja (ZEW).Pokazatelj Kineskog ekonomskog panela (CEP), koji odražava makroekonomski razvoj zemlje tokom naredne godine, iznosio je 55 poena, što je 5 poena više u odnosu na prethodni mesec."Prognoza rasta za Kinu je izuzetna čak i tokom pandemije. Stručnjaci očekuju da se kineski ekonomski rast normalizuje u narednoj godini," izjavio je Majkl Šroder, istraživač u ZEW-ovom Odeljenju za međunarodno i finansijsko upravljanje.Istraživanje je pokazalo da se trenutna ekonomska situacija u Kini poboljšala sa odgovarajućim pokazateljem koji je porastao za 24,1 na 30 poena. Ispitanici su takođe rekli da očekuju rast BDP-a zemlje za 3,4 odsto u 2020. i 6,4 odsto u 2021. godini.

Svet

Petnaest azijsko-pacifičkih zemalja napravilo najveći svetski trgovinski blok

Kina i još 14 zemalja azijsko-pacifičkog regiona u nedelju su formirale Regionalno sveobuhvatno ekonomsko partnerstvo, čime je nastalo najveće područje slobodne trgovine na svetu, piše Axios.Ovog puta, Sjedinjene Američke Države nisu u središtu velikog, globalnog sporazuma o slobodnoj trgovini.Kina je usvojila Regionalno sveobuhvatno ekonomsko partnerstvo (RCEP), područje koje pokriva 2,2 milijarde ljudi i jednu trećinu svih ekonomskih aktivnosti na planeti.Očekuje se da će novoizabrani predsednik Džo Bajden tražiti široki multilateralni savez da izvrši pritisak na Kinu, počev od trgovine pa sve do ljudskih prava, čim postane predsednik. Međutim, Kina sada pravi značajne multilateralne saveze.RCEP uključuje bogate demokratije poput Južne Koreje, Japana i Australije. Njihov položaj u ovoj glavnoj zoni slobodne trgovine otežaće Bajdenu njihovo udruživanje protiv Kine.Obamina administracija bila je izričita da bi Sjedinjene Američke Države morale da budu centar trgovinskog sporazuma sa Pacifičkim obodima (TPP), koji je tada upečatljivo isključio Kinu.„Kina pregovara o trgovinskom sporazumu koji bi na naš račun stvorio neka od najbrže rastućih tržišta na svetu“, rekao je tadašnji predsednik Barak Obama 2016. godine.Taj trgovinski sporazum je sada stvarnost, dok se Amerika povukla iz TPP-a. Vrlo su male šanse da će im se SAD pridružiti pod Bajdenovim predsedništvom.O velikim novim trgovinskim paktima izuzetno je teško pregovarati. Kina je pokazala stvarnu odlučnost da to uradi, iako SAD nisu pokazale gotovo nikakav interes za poboljšanje ili čak održavanje ekonomskih odnosa sa regionom. Kineski partneri u RCEP-u verovatno će se dugo godina sećati koji je od dva giganta bio pouzdaniji.