Svet

Svet

Telefonika kamerama meri razmak između kupača na plažama

Španija 1. jula otvara granice turistima, a vlada je tražila savete kako da osigura da se na plažama poštuje fizičko rastojanje.Telekomunikaciona kompanija Telefonika (Telefónica) razvila je sistem video nadzora koji koristi 4G mrežu sa ciljem da spreči prenatrpanost na plažama, saznaje telecompaper.com.Sistem će koristiti snažan softver koji izračunava popunjenost plaže u realnom vremenu, omogućavajući vlastima da odrede maksimalan broj kupača i time spreče prenatrpanost. Kako kažu iz Telefonike, sistem jednostavno detektuje područja koja su zauzeli kupači na plaži bez snimanja slika ili čuvanja bilo kakvih ličnih podataka.Španija je zabeležila 27,136 smrtnih slučajeva od korona virusa i vlada pokušava da turistima pruži bezbedno letovanje. 

Svet

Međugodišnji BDP Srbije najveći u Evropi, ali međukvartalno tek osma na listi

Bruto domaći proizvod (BDP) Evropske unije u prvom kvartalu 2020. godine pao je u odnosu na prvo tromesečje 2019. godine za 2,6 odsto, dok je BDP evrozone u istom periodu manji za 3,1 odsto, saopštio je danas Eurostat.Statistička kancelarija navodi da je ukupna privredna aktivnost EU u prva tri meseca 2020. godine, u odnosu na period oktobar-decembar 2019. godine, manja za 3,6 odsto, dok je desezonirani pad BDP-a u evrozoni iznosio 3,2 odsto.Desezonirani pad je najveći od 1995. godine, od kada Eurostat prati podatke o zajedničkom BDP-u na kontinentu, dok je pad u odnosu na isti kvartal lane najveći od globalne finansijske krize 2009. godine.Među državama članicama za koje su dostupni podaci za prvi kvartal tekuće godine, Irska, Bugarska, Rumunija i Švedska još uvek beleže pozitivni rast u odnosu na prethodno tromesečje, dok je BDP opao u svim ostalim državama članicama EU.Najveći pad zabeležen je u Francuskoj i Italiji (obe po 5,3%), kao i Španiji i Slovačkoj (obe po 5,2%).Prema podacima koji rast BDP-a porede na međugodišnjem nivou, privreda Srbije je imala najbolje rezultate od svih članica Evropske unije, a jedina koja je zabeležila slične rezultate isrska, koja je u odnosu na prvi kvartal 2019. godine porasla 4,5 odsto.Sa druge strane, ako se posmatraju desezonirani podaci, koji porede prvi kvartal 2020. godine sa poslednjim 2019. godine, od Srbije veći privredni rast, odnosno manji pad ima sedam država: Bugarska, Irkska, Litvanija, Mađarska, Poljska, Rumunija i Švedska.

Svet

U Sloveniju bez karantina iz 17 zemalja

Vlada Slovenije ublažila je mere ograničenog ulaska u zemlju koje su zbog pandemije korona virusa uvedene početkom marta, objavio je portal Schengen Visa Info.Bez karantina u Sloveniju mogu da ulaze građani Austrije, Bugarske, Kipra, Češke, Estonije, Finske, Nemačke, Grčke, Mađarske, Islanda, Letonije, Litvanije, Lihtenštajna, Norveške, Slovačke, Švajcarske i sami slovenački državljani, navodi se u saopštenju.Građani Austrije, Mađarske i Slovenije neće morati da prolaze graničnu kontrolu. To važi i za građane Slovenije koji dolaze iz EU i Šengenske zone, kao i za Italijane i Slovence koji poseduju ili zakupljuju zemlju u graničnoj zoni ili u obe države.Svi ostali, uključujući i srpske državljane, nakon ulaska u Sloveniju moraće da prođu kroz dvonedeljni karantin.Karantin se ne odnosi i na ljude koji obavljaju važne servisne usluge, prelaze granicu zbog hitnih slučajeva, a vraćaju se u roku od 24 časa.Izuzeće od karantina za osobe sa potvrđenom rezervacijom za noćenje, više ne važi. Uprkos uredbi, određena država može da se skine sa zelene liste ukoliko se epidemiološka situacija u njoj pogorša.Mere su počele da se primenjuju 8. juna.

Svet

IBM više neće nuditi ili istraživati tehnologiju prepoznavanja lica

Tehnološki gigant IBM objavio je da će obustaviti razvoj hardvera i softvera za prepoznavanje lica, kao i da više neće prodavati rešenja drugih kompanija državnim institucijama, poput policije.Softver za prepoznavanje lica bio je na meti teške kritike zbog problema sa rasnom pristrasnošću i pitanjima privatnosti, zbog čega IBM obustavlja sve projekte vezane za ovu tehnologiju, navodi The Verge.Direktor IBM-a Arvind Krišna obratio se Američkom Kongresu rekavši da se kompanija "odlučno protivi" upotrebi bilo koje tehnologije za prepoznavanje lica, uključujući i rešenja koja nude drugi dobavljači, kako bi izbegli "opasnosti masovnog nadzora, rasnog profilisanja, kršenja osnovnih ljudskih prava i sloboda"."Verujemo da je sada vreme da započnemo nacionalni dijalog o tome da li i kako treba dopustiti upotrebu ove tehnologije", dodao je on.Tehnologije za prepoznavanje lica značajno su napredovale tokom poslednje decenije, zahvaljujući napretku veštačke inteligencije.Međutim, mnoge privatne kompanije koje pružaju ovaj softver nisu dovoljno regulisane, pa tako upotreba softvera može dovesti do rasnog profilisanja, što ga čini "nepouzdanim za sprovođenje zakona".Prošle godine je Nacionalni institut za standarde i tehnologiju SAD (NIST) objavio rezultate istraživanja koji su govorili u prilog tome da sistemi za prepoznavanje lica češće greše ako su u pitanju Azijati ili Afroamerikanci, nego kada su u pitanju belci.

Svet

Kataj Pacifik dobija pomoć, izdaje nove akcije da prebrodi krizu

Kataj Pacific objavio je plan dokapitalizacije koji će mu pomoći da održi konkurentnost i poslovanje nakon pandemije, istovremeno nastavljajući da ispunjava svoje obaveze prema Hong-Kongu kao međunarodnom vazduhoplovnom, finansijskom i komercijalnom čvorištu.Plan sadrži dokapitalizaciju u tri tranše. U prvoj, kompanija izdaje povlašćene akcije Vladi Hong-Konga, sa opcijama na udele, u iznosu od 2,5 milijardi američkih dolara, nakon što dobije odobrenje akcionara. U drugoj, kompanija će pokrenuti izdavanje prava na akcije u iznosu od 1,5 milijardi dolara postojećim akcionarima, nakon već dobijene saglasnosti.U trećoj Vlada Hong-Konga pomaže sa milijardu dolara za kredit, kako bi kompanija odmah mogla da povuče novac od tog zajma.Plan je osmišljen kako bi se pretrpeo pad prometa i obezbedila stabilna finansijska platforma u novoj globalnoj dinamici poslovanja.Kataj Pacifik suočio se sa nizom izazova poslednjih nekoliko godina. Pozitivni zamah 2018. godine doneo je dobre rezultate u prvoj polvini 2019. Nakon toga, došlo je do naglog pada putničkog saobraćaja u Hong Kongu zbog izbijanja pandemije virusa COVID-19, što se odrazilo na poslovanje.Većina analitičara predviđa vrlo postepen i dugotrajan oporavak u globalnoj industriji. Međunarodno udruženje za avionski saobraćaj predviđa da će se globalna potražnja za putovanjuma vratiti na nivo pre krize, tek 2023. godine.Kataj Pacifik je ranjiviji od većine sličnih aviokompanija, s obzirom da nema domaću mrežu i u potpunosti se oslanjaju na prekogranična putovanja. Ona su i dalje veoma ograničena i podložna karantinskim ograničenjima, bez najave da će se uskoro vratiti na uobičajeno.Tokom pandemije kompanija je uvela mere štednje: smanjenje plata, odlaganje nabavke novih aviona, povlačenje starih letelica, a 80 odsto zaposlenih otišlo je na poseban godišnji odmor.

Svet

Kako najveći muzej na svetu podstiče decu da smisle sopstveni plan protiv COVID-19

Smitsonijan se udružio sa InterAkademi partnerstvom i Svetskom zdravstvenom organizacijom kako bi edukovali decu o COVID-19, javlja weforum.org.Naučno-obrazovni centar Smitsonijana pomogao je pri osmišljanju projakata za decu od 8 do 17 godina koji se poklapaju sa UN planom za održivi razvoj.„COVID-19! Kako mogu zaštititi sebe i druge?“ obuhvata sedam zadataka koji pomažu mladima da uče o korona virusu, definišu njihov odgovor na njega i istražuju načine da ostanu bezbedni.Plan se fokusira na kritičko razmišljanje, istraživanje i ispitivanje.„Važno je da deca razviju svoje naučno razumevanje i racionalno razmišljanje,“ kaže profesor Voker ter Mulen, predsednik InterAkademi partnerstva.„Samo tako mogu donositi racionalne odluke na osnovu nauke i dokaza i na osnovu toga prilagoditi svoje ponašanje tako da čuvaju sebe i svoje porodice od infekcija poput COVID-19", dodao je on.Nakon što ispune svih sedam zadataka i vode dnevnik o tome kako se osećaju, učenici će istaknuti dva ili tri plana za koje smatraju da najbolje deluju sebi, porodici i zajednici, a zatim će to preneti u akcioni plan.

Svet

Švajcarska otvara granice za građane EU

Državama članicama Evropske unije, uključujući Britance, kao i građanima Šengenske zone biće dozvoljen ulazak u zemlju od 15. juna, odlučilo je Švajcarsko savezno veće, prema schengenvisainfo.com.Građani Norveške, Lihtenštajna i Islanda takođe će moći da uđu u zemlju, a kako je Švajcarska ranije navela odložiće otvaranje granice sa ItalijomŠvajcarske vlasti izjavile su da je prerano ukinuti graničnu kontrolu sa Italijom, rekavši da će morati da koordiniraju otvaranje granica sa italijanskim vlastima.Prema saopštenju Švajcarskog saveznog veća, njihova odluka je u skladu s odlukom mnogih evropskih zemalja, pozivajući se na činjenicu da će i nekoliko drugih zemalja poput Francuske i Islanda istog dana otvoriti svoje granice.O eventualnom ukidanju dodatnih ograničenja za zemlje trećeg sveta odlučiće se kasnije, uz konsultacije sa zemljama Šengenske zone. 

Svet

Malta ublažava mere ulaska od jula, Srbija još na čekanju

Malta ublažava mere ulaska u zemlju od 1. jula, Srbi još na čekanjuGrađani 18 zemalja moći će da putuju na Maltu od 1. jula, nakon što su u ublažene restriktivne mere za ulazak u zemlju, donete zbog pandemije korona virusa, prenosi portal SchengenVisaInfo.com.Građani Italije, koji žive na Siciliji i Sardiniji, kao i građani Nemačke, Austrije, Švajcarske, Islanda, Slovačke, Norveške, Danske, Mađarske, Finske, Irske, Litvanije, Izraela. Litvanije, Letonije, Estonije, Luksemburga i Češke Republike, moći će da putuju na Maltu od sledećeg meseca.Malteško ministarstvo turizma i zaštite potrošača objavilo je i da će ta lista biti proširena, kada se za to dobije odobrenje Ministarstva zdravlja. Dodaje se da će istog dana biti otvoren Malteški aerodroma, kao i da će krenuti komercijalni letovi ka tim zemljama.Zvanična javnost pozdravlja odluku verujući da će Malta ove godine ipak moći da računa na letnju turističku sezonu, jer su mnogi ljudi koji žive od turizma u toj zemlji trpeli zbog ograničenog kretanja na globalnom nivou.Malta je veom popularna turistička destinacija među građanima Evropske unije, kao i među ljudima iz drugih zemalja. Prema raspoloživim podacima, srpska zajednica na Malti broji oko 6 hiljada članova, ali se procenjuje da je taj broj tri puta veći. Ljudi iz Srbije na Maltu uglavnom odlaze zbog posla.

Svet

Ryanair leti uprkos britanskom karantinu

Rajaner (RyanAir) neće otkazivati letove do i iz Velike Britanije uprkos uvođenju dvonedeljnog karantina za međunarodne putnike, izjavio je u ponedeljak šef Majkl O’Liri, prenosi Rojters.Nova pravila koja zahtevaju da se svi putnici samoizoluju na 14 dana stupila su na snagu u ponedeljak, iako su kompanije Rajaner, EasyJet i vlasnik kompanije IAG, pretili pravnim postupkom.Ova pravila, koja će se razmatrati na svake tri nedelje, uvedena su kako bi se sprečilo ponovno širenje COVID-19, a kazna za kršenje karantina iznosiće do hiljadu funti.„Nećemo otkazivati letove ni u julu i avgustu, ljudi ignorišu ovaj karantin jer znaju da je glupost“, rekao je O’Liri.Kako su avioni širom sveta prizemljeni od kraja marta, aviokompanije su se nadale da će početi da lete od jula kako bi spasile svoju letnju sezonu. 

Svet

Madrid ponovo otvorio svoje muzeje

Madrid je ponovo otvorio muzeje Prado, Rejna Sofiju i Tisen-Bornemizu nakon što su gotovo tri meseca bili zatvoreni zbog korona virusa, prenosi Rojters. Vlada je 12. marta zatvorila državne muzeje zb...

Svet

Džef Bezos odgovorio lično „uvređenom“ kupcu na Amazonu

Izvršni direktor Amazona, Džef Bezos, podelio je na svom instagram nalogu razmenu mejlova sa kupcem kojeg je uznemirio  „Black Lives Matter“ baner koji se nalazi na Amazonovoj veb stranici, prenosi Business Insider.Kupac je napisao Bezosu da je „uznemiravajuće“ videti taj baner, jer kako on kaže „svi životi su važni“..Bezos je odgovorio da pokret „Black Lives Matter“ ne znači da drugi životi nisu bitni."Želim da znate da podržavam ovaj pokret koji se dešava svuda oko nas i moj stav se neće promeniti",, dodao je Bezos.Smrt Džordža Flojda prošle nedelje pokrenula je proteste zbog rasizma i policijske brutalnosti sa kojima su Afroamerikanci suočeni.Direktori Amazona izrazili su svoju podršku „Black Lives Matter“ pokretu.Amazon je ranije ove nedelje objavio da donira 10 miliona dolara organizacijama koje podržavaju pravdu i jednakost. 

Svet

Povučena studija zbog koje je prestao da se koristi hidroksihlorokin

Medicinska studija objavljena u stručnom časopisu Lanset, u kojoj se tvrdilo da oboleli od COVID-19 koji uzimaju hidroksihlorokin imaju veću stopu smrtnosti i više srčanih problema, povučena je zato što autori nisu bili u stanju da obave "nezavisno otvrde podatake na kojima se temelji analiza".Autori studije su prvobitno tvrdili da je istraživanjem obuhvaćeno oko 96.000 pacijenata sa šest kontinenata, što je uticalo na više država da zabrani upotrebu ovog antimalarika za lečenje koronavirusa, navodi Axios.Britanski Gardijan prethodno je objavio da zaposleni Surdžisfiru (Surgisphere), kompaniji koji su za Lanset obrađivali podatke iz studije, "nisu imali nikakve ili skoro nikakvo obrazovanje iz prirodnih nauka", među kojima su bili i pisac naučne fantastike i model za odrasle koja je bila šefica marketinga.Za sada i dalje nije poznato kako je skoro nepoznata firma bez relevantnijih referenci dobila ugovor za proveravanje podataka u ovako uticajnoj studiji.Na osnovu rezultata studije je i Svetska zdravstvena organizacija obustavila dalja istraživanja sa hidroksihlorokinom i njenim uticajem na COVID-19.Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp bio je veliki pobornik upotrebe antimalarika, zbog čega je bio meta oštrih kritika medija i naučne zajednice.Danas: Galenika više ne proizvodi hidroksihlorokin

Svet

Policijski vikend u Makedoniji: Ko je mogao pobegao u vikendicu

Zbog nepoštovanja preventivnih mera zaštite od korona virusa, Severna Makedonija uvela je potpunu zabranu kretanja u nekoliko opština, tokom vikenda. Ona će trajati do ponedeljka u 5 časova ujutru. U ostalim delovima zemlje važe nešto blaže mere.Nakon ukidanja krajem maja, zabrana kretanja ponovo je uvedena tokom celog vikenda, u opštinama Grada Skoplja, Kumanovu, Lipkovu, Štipu, Tetovu, kao i Bogovinju, Brvenici, Tearcu, Želinu i Jegunovcu, izjavio je ministar zdravlja Venko Filipče. U osalim mestima policijski čas počinje od 16 časova i traje do 5 sati ujutru.Filipče je rekao da su najčešći razlozi za širenje virusa nepoštovanje preventivnih mera – grupisanje na porodičnim okupljanjima (najvećim delom ramazanske iftarske večere i proslava Bajrama), kao i nenošenje zaštitne. Prema njegovim rečima, zbog toga je skočio broj obolelih u Skoplju, kumanovsko-lipkovskom regionu, Tetovu sa okolnim opštinama i Štipu.„Dobro je što je u ostalom delu zemlje sutuacija stabina, sa sporadičnim slučajevima. To je samo potvrda da strategija daje rezultate tamo gde se poštuju mere,“ izjavio je Filipče.Žarko Jovanović iz Kumanova, kaže za Novu ekonomiju, da se ljudi bune zbog zabrane kretanja tokom vikenda, jer ona u nekim mestima traje do ponedeljka u 5h ujutru, pa je izazvala dodatnu nervozu.„Ljudi se bune, za vikend odlaze na Ohrid, u Mavrovo ili u Berovo mesta koja su poznate turističke destinacije i gde mnogi imaju vikendice. Ne žele da sede zatvoreni,“ objašnjava Jovanović i podseća da je u sredu bio rekordan broj zaraženih.On dodaje da je pre izvesnog vremena napravljen izuzetak građanima.Izašlo se u susret da se tokom vikenda, zbog verskog praznika, Bajrama, ublaži zabrana kretanja. Ljudi, međutim, nisu poštovali mere zaštite.„Tada je zabrana kretanja počela u podne, do tada je bilo sastajanja. Sada je ponovo uvedena zabrana kretanja, kako ne bi bilo ponovnog okupljanja u velikom broju, jer su u subotu Zadušnice. Ljudi su se bunili i zbog toga,“ rekao je Žarko Jovanović za naš portal.Zabrane kretanja ne važi za policiju, vojsku, zdravstvene radnike, markete, apoteke i restorane koji vrše dostavu, poljoprivednike i osobe sa invaliditetom sa pratiocima, ako imaju odgovarajuće dozvole.Čedomir Savković

Svet

Korona pogodila i tržište narkotika u EU

Pandemija koronavirusa je poremetila tržište narkotika u Evropi, izazvala poskupljenja i nestašice, ali su se kriminalne grupe prilagodile novonastaloj situaciji, navodi se u izveštaju koji su objavili EU agencija za droge (EMCDDA) i Europol.Kriza se najviše odrazila na nivou distribucije, ali kriminalne grupe nisu obustavljale svoje aktivnosti, uključujući i međusobne obračune.Usled mera zabrane kretanja, veliki broj dilera i korisnika su transakcije počeli da transakcije obavljaju putem "darkneta", društvenih mreža i enkriptovanih aplikacija, uz bezgotovinsko plaćanje i manje ličnih interakcija."Iako se logistika možda promenila, kretanje velike količine narkotika između država članica EU nije prestalo, uprkos graničnoj kontroli, zbog kontinuiranog komercijalnog prevoza robe širom Evrope", navodi se u analizi.COVID-19 je pogoršao već postojeće poremećaje u lancu snabdevanja kanabisovom smolom iz Maroka ka EU što je, zajedno sa gomilanjem zaliha običnog kanabisa kod potrošača, dovelo do njegovih nestašica i sledstvenog rasta cena.Primećene su i lokalne nestašice heroina, što bi moglo da dovede do prelaska na alternativne supstance, poput sintetičkih opioidi.Iako je potražnja za kanabisom i heroinom i dalje stabilna, potražnja za sintetičkim drogama koje se koriste rekreativno je "značajno smanjena", zbog zatvaranja klubova, noćnog života i muzičkih događaja. Uprkos tome, proizvodnja sintetičkih droga se nastavila.Pomorska trgovina kokainom putem kontejnera nastavila se na nivoima koji su uporedivi ili čak možda veći od onih koji su zabeleženi u 2019. godini.Krijumčarske rute od Zapadnog Balkana ka EU se i dalje se koriste, a očekuje se da će proizvodnja biljnog kanabisa u regionu porasti zbog prebacivanja policajaca na druge zadatke, poput kažnjavanja nepoštovanja kretanja i poštovanju ograničenja.Sa druge strane, Bugarska, jedna od glavnih ulaznih tačaka za heroin u EU, izvestila je da je broj zaplena i veličina pojedinačnih pošiljki smanjen tokom izveštajnog perioda."Dugoročne projekcije negativnih ekonomskih posledica (pandemije) verovatno će imati još veći efekat na zavisnike, što potencijalno može izazvati viši nivo kriminala povezanog sa drogom. Međutim, različite zajednice, gradovi i zemlje verovatno će videti različite manifestacije tog problema", zaključuje se u izveštaju.