Svet

Svet

Burger King u Nemačkoj našao način da goste drži na dva metra

Burger King u Nemačkoj uveo je džinovske kartonske krune kako bi primorao ljude da stoje udaljeni jedni od drugih na dovoljnom odstojanju, prenosi mymodernmet.com.Mnogi restorani širom sveta ponovo otvaraju svoja vrata za mušterije, ali određene mere protiv pandemije još uvek važe i restorani pronalaze kreativne načine kako da te mere sprovedu.Svaka mušterija Burger Kinga dobija presavijenu, ravnu verziju šešira koju će onda sami morati da naprave.„Želeli smo da ojačamo pravila visokih bezbednosnih i higijenskih standarda koje slede BK restorani“, izjavio je predstavnik Burger Kinga.„Kruna za socijalnu distancu „uradi sam“ bila je zabavan i razigran način da podsetimo naše goste da praktikuju društveno distanciranje dok uživaju u hrani u restoranima“, dodao je on.Ovo nije jedina ideja koju Burger King pokušava. U Italiji se prodaje „burger za socijalno distanciranje“, a to je burger koji ima tri puta veću količinu sirovog luka, tako da ljudima stvara loš zadah i samim tim drži druge podalje.Kako kreativni restorani poštuju socijalnu distancu (VIDEO)

Svet

Veći deo Fonda za oporavak članicama EU kao bespovratna pomoć

Predsednica Evropske komisije, Ursula fon der Lajen predstavila je juče fiskalni paket od 750 milijardi evra (826 milijardi dolara) za sanaciju ekonomskih posledica pandemije u EU.Dve trećine ovog fonda predstavljaju nepovratna sredstva najugroženijim privredama Evropske Unije (Italija, Španija, Grčka). Istovremeno, ovo je značajan korak napred u federalizovanju fiskalne politike EU, jer se ogromna sredstva za pomoć po prvi put dele bezuslovno, a ne kao zajmovi.Hrvatska će, prema pisanju ondašnjih medija, dobiti 10 milijardi evra.Ovaj paket je zapravo ekstenzija paketa, koji su 18. maja predložili Angela Merkel i Emanuel Makron, kancelarke Nemačke i predsednik Francuske.Ključna razlika u odnosu na pakete fiskalne pomoći posle krize javnog duga iz 2008-2009. godine sastoji se u tome što će ovaj paket biti deo novog bužeta EU ( 2021-2027) i deliće se bezpovratno (kao i većina budžetskih sredstava).Paket se nalazi u okviru budžetske stavke pod imenom Fond za oporavak (Recovery Fund). No, pomenutih 750 milijardi evra neće u potpunosti biti bezuslovna pomoć, jer će se 250 milijardi ipak deliti kao zajmovi. Novi budžet EU bez ovog Fonda iznosi 1,1 trilion evra, što znači da Fond za oporavak predstavlja 68 procenata novog budžeta. Ukupan budžet sa Fondom se procenjuje na 1,8 triliona evra.Novac za ovaj Fond će se prikupiti tako što će se Evropska komisija zadužiti emitujući obveznice na finansijskom tržištu. Komisija ima najviši kreditni rejting (AAA), te može da se zaduži uz najniže troškove. Ovaj novac će se potom vraćati iz budžeta EU kome najviše doprinose najbogatije članice.Predlog sada treba da potvrdi 27 članica EU na sednici Evropskog veća 19. juna.Najveće protivljenje ovakvom paketu dolazi iz grupe simboličkog naziva “Obazriva četvroka” (Frugal Four) u koju spadaju Holandija, Austrija, Danska, Švedska. Oni se ne protive pomoći najugroženijima, ali se protive načinu na koji to treba da se uradi.Umesto da se 500 milijardi € raspodeljuje bezuslovno, Četvroka predlaže da taj novac takođe raspodeli kao dug, koji bi najugroženiji morali da vrate. (Ovako je posle 2009. godine izgledala pomoć Grčkoj.)Činjenica da je Nemačka, koja je ranije takođe verovala da pomoć treba da se raspodeljuje po principu zajmova koji moraju da se vrate, istupila iz ove grupe, povećava šanse da će ovaj paket na kraju biti usvojen kao deo novog budžeta EU.

Svet

Svetski ekonomski forum objavio listu najboljih mladih naučnika za 2020.

Svetski ekonomski forum objavio je listu od 25 izuzetnih mladih istraživača Class of 2020 Young Scientists. Priznanje mladim naučnicima dolazi u vreme kada potreba za politikom zasnovanom na naučnim dokazima nikada nije bila veća, prenosi weforum.orgOvi sjajni akademici, mlađi od 40 godina, izabrani su na osnovu svojih dostignuća u širenju granica znanja i praktične primene nauke u raznim pitanjima poput dečije psihologije, hemijske okeanografije i veštačke inteligencije.Osam ovogodišnjih mladih naučnika studira u Evropi, dok sedam radi u Aziji, šest je iz Amerike, dvoje iz Južne Afrike i još dvoje sa Bliskog Istoka. Više od polovine mladih naučnika su žene.Evo nekih od Mladih naučnika iz Evrope:Celeste Carruth (ETH Cirih, Švajcarska, Amerikanka): Carruth razvija novi sistem kvantnog računanja.Nicola Gasparini (Imperial College London, Velika Britanija, Italijan ): Gasparini razvija nove tehnologije za lečenje teških bolesti vida, izazvanih degeneracijom mrežnjače.Joe Grove (Imperial College London, Velika Britanija, Britanac): Grove istražuje kako virusi ulaze u ljudske ćelije i izbegavaju imuni sistem.Philip Moll (Ecole Politechnikue Federale de Lausanne, Švajcarska, Nemac): Moll razvija nove metode za kvantno računanje.Mine Orlu (University College London, Velika Britanija, Britanka): Orlu dizajnira farmaceutske i zdravstvene usluge prilagođene pacijentima koje doprinose zdravom i nezavisnom starenju tokom životnog puta.Michael Saliba (Univerzitet u Štutgartu, Nemačka, Nemac): Saliba razvija jeftine, stabilne i visoko efikasne solarne ćelije.Jan Dirk Vegner (ETH Zurich, Švajcarska, Nemac): Vegner razvija nove metode veštačke inteligencije kako bi analizirao velike podatke o životnoj sredini i ubrzao sposobnost čovečanstva da rešava ekološke probleme.