Svet

Svet

Cela Rusija neće raditi naredne sedmice

Na teritoriji Rusije sledeća nedelja biće neradna, ali će za nju radnici dobiti punu platu, objavio je ruski predsednik Vladimir Putin, a prenela agencija Anadolija. Ova mera je, kako navodi Putin, bila neophodna zbog širenja koronavirusa a iz nje će biti izuzete samo apoteke, prodavnice, bolnice kao i prevoz."Ovo će doprineti smanjenju rizika od širenja koronavirusa. Najvažnije je trenutno da svi ostanu kod kuće", poručio je Putin.Ruske vlasti navode da, za sada izlaze na kraj sa koronavirusom, ali da je zaraza svuda oko njih i da je teško u potpunosti sprečiti da virus uđe u zemlju.“Sve mere u borbi protiv koronavirusa daće rezultat ukoliko budemo ujedinjeni” poručio je Putin apelujući na građane da ozbiljno shvate savete lekara kako bi se sačuvali od koronavirusa.U svom obraćanju, predsednik Rusije je najavio i druge ekonomske mere koje bi trebale da ublaže ekonomske posledice pandemije, kao što su uvećanje broja plaćenih dana bolovanja i naknada za nezaposlene.

Svet

Oksford počeo da prati mere vlada protiv pandemije koronavirusa

Univerzitet u Oksfordu pokrenuo je praćenje mera vlasti u svetu protiv pandemije koronavirusa. Prvi ovakav alat, koji prati i poredi odgovore vlasti zemalja na pandemiju, napravila je Škola za državnu upravu Blavatnik sa Oksforda. Oksfordov COVID-19 Government Response Tracker besplatno je dostupan na veb-sajtu www.bsg.ox.ac.uk/covidtracker, i biće ažuriran tokom krize. Za sada, servis obuhvata podatke iz 73 zemlje, uključujući Kinu, Južnu Koreju, Italiju, Veliku Britaniju, Kanadu i SAD. Servis za praćenje odgovora vlada sistematski beleži mere vlada širom sveta i sabira u zajednički Indeks rigoroznosti. On omogućava korisnicima da sagledaju varijacije u merama vlada. Ta informacija može pomoći istraživačima da shvate da li sve strožije mere utiču na brzinu širenja infekcije i da identifikuju šta podstiče vlade da uvedu striktnije ili manje striktnije mere.Pandemija koronavirusa je primorala vlade da donesu mere za sprečavanje širenja bolesti među populacijom. Oksfordov servis prikuplja javno dostupne podatke o 11 indikatora mera vlasti, kao što su zatvaranje škola i radnih mesta, otkazivanje javnog prevoza, kampanje informisanja javnosti, monetarne mere, ulaganja u vakcine i drugo.Prikupljanje vrši Oksfordov interdisciplinarni tim naučnika i studenata iz svih krajeva sveta. „Naš indeks, naravno, ne može da ispriča celu priču, ali verujemo da će podaci koje smo prikupili pomoći donosiocima odluka i zaposlenima u javnom zdravstvu da razmotre robusnost odgovora vlasti i naprave prvi korak ka razumevanju koje su tačno mere bile efikasne u određenim kontekstima“, rekao je vanredni profesor Globalne javne uprave na Školi Blavatnik Tomas Hal, koji predvodi Oksfordov projekat.Reakcije vlasti značajno variraju od jedne do druge zemlje, i kao prilikom svake intervencije u politici, njihov efekat u velikoj meri zavisi od političkog i društvenog konteksta. Indeks rigoroznosti Odgovora vlasti na COVID-19, kao i svi agregatni indeksi koji kombinuju različite indikatore u jedinstven indeks, ne treba tumačiti kao merenje da li je reakcija zemlje primerena ili efektivna. 

Svet

HANFA se odrekla više od pola miliona evra nameta zbog korone

Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA) saopštila je nakon svoje poslednje sednice da su sve kompanije čije su akcije uključene u trgovanje na Zagrebačkoj berzi oslobođene od plaćanja redovne naknade za celu 2020. godinu, kako bi se ublažile negativne posledice pandemije koronavirusa na privredu.Na istoj sednici doneta je odluka kojom se OTP osiguranju zabranjuje isplata dividendi iz zadržane dobiti od 2016. do 2019. godine do 30. aprila naredne godine.HANFA je za Poslovni.hr navela da se svojim potezom odriče najmanje četiri miliona kuna (oko 526 hiljada evra), kao i da će razmotriti dodatne mere kako bi pomogla domaća akcionarska društva.Finansijsko regulatorno telo je i podsetilo da je prošle godine, u nastojanju da oživi tržište kapitala u Hrvatskoj i olakša poslovanje preduzećima, prošle godine takođe donosio kvartalne odluke o oslobađanju od istog nameta, zbog čega je tokom 2019. naplaćena dažbina samo ona za četvrti kvartal.

Svet

Poznati ekonomista savetuje: Platite radnicima da ostanu kod kuće

Srpsko-američki ekonomista i stručnjak za ekonomske nejednakosti Branko Milanović smatra da finansijsku pomoć treba pružiti radnicima koji su izgubili posao kako bi mogli da ostanu kod kuće i tako pomognu da se pandemija koronavirusa smanji.“Kada se uslovi promene dramatično, i rešenja se često menjaju dramatično. Obično ljudima date novac, ali od njih tražite da traže posao, prekvalifikuju se ili nešto obave. Sada im morate dati novac NE da bi tražili posao, već da bi ostali kod kuće”, napisao je Milanović na Tviteru. On smatra da ideja da ne treba pomoći radnicima, već korporacijama pripada “starom arsenalu” ideja, prema kojem bogati treba da postanu još bogatiji da bi zaposlili siromašne.“Problem je u tome što je u plutokratiji to *normalan* način gledanja na stvari. Govori se da su za Staljina ljudi bili alati, a oružje i čelik cilj. U plutokratiji, ljudi su alat, a korporativni profiti cilj”, smatra Milanović.On je nedavno na svom blogu globalinequality ocenio da je pažnja kreatora politike i javnosti “pogrešno usmerena na očuvanje izmišljenih parametara” (kao što su cene akcija na berzi) ili “podjednako pogrešno na finansijsku održivost kompanija”.Milanović smatra da u fokusu treba da budu “fizički kvantiteti”, a današnju situaciju sagledava kroz četiri kategorije radnika: doktore i medicinsko osoblje (grupa A), onlajn prodavci (B), ljudi koji proizvode materijalna dobra (C) i učitelji, inženjeri, dizajneri i druge vrste profesionalaca (D).“Njihov broj na početku krize nalazi se u nekom odnosu koje su utvrdile potražnja na tržištu i ponuda unutar tih profesija. Ono što stravičan šok, kao što je epidemija, radi je da potpuno dizbalansira novu potražnju za ove četiri vrste rada. Njihova trenutna alokacija je potpuno neusklađena sa željenom alokacijom pod novim uslovima”, napisao je Milanović.   Za njega su ključni radnici iz grupe C. Ti radnici će, smatra Milanoviću, verovatno ostati bez posla, a često i “bez ikakvih sredstava”.“Zar želite da ih ostavite osiromašene da idu po ulicama i traže posao? Ne, interes kreatora politike treba da bude da im očuvaju prihode što je više moguće, i da ih istovremeno ohrabre da ne idu na posao”, piše Milanović. Prema njemu je tokom epidemije razumniji pravac ekonomske politike da se poveća ponuda radnika iz grupe A, da se onima iz grupe C “bezuslovno pomogne” i ograniči rad što je više moguće, i da se ceo fokus pomeri sa finansijskih indikatora na prihode domaćinstava.Prethodno je Milanović u članku za američki magazin Foreign Affairs napisao da se ekonomske posledice pandemije koronavirusa ne smeju shvatiti kao “običan problem koji može rešiti ili ublažiti makroekonomija”, i da je moguće da se dešava “suštinska promena same prirode globalne ekonomije”.  Ukoliko kriza duže potraje, smatra Milanović, mogli bi da počnu pozivi na samodovoljnost, a globalizam bi mogao da se “rasplete”.“Što kriza bude duže trajala i što duže budu postojale prepreke za slobodan protok ljudi, dobara i kapitala, takvo stanje stvari će sve više postajati normalno”, ocenjuje Milanović.Branko Milanović je najpoznatiji po radovima u oblasti raspodele prihoda i ekonomske nejednakosti. Predaje na univerzitetima i ustanovama širom sveta, kao što su Londonska škola ekonomije i Institut za međunarodne studije u Barseloni. Radio je i kao istraživač u Svetskoj banci. 

Svet

I proizvođači alkoholnih pića pomažu u borbi protiv koronavirusa

Svetski proizvođači alkoholnih pića Anhojzer (Anheuser-Busch InBev) i Dijađo (Diageo) doniraće nekoliko miliona litara alkohola, kako bi pomogli u proizvodnji sredstava za dezinfekciju tokom pandemije koronavirsa, piše Poslovni.hr .„Ovo je najbrži i najdelotvorniji način da podmirimo sve veću potražnju za sredstvima za dezinfekciju ruku širom svieta“, rekao je glavni izvršni direktor Dijađa Ivan Menezes.Britanski Dijađo će donirati dva miliona litara prečišćenog alkohola od žitarica, a Anhojzer je objavio da će bolnicama u nekoliko evropskih zemalja započeti isporuku planiranih 50 000 litara dezinficijensa, od alkohola dobijenog pri proizvodnji bezalkoholnog piva.Pomoć ima za cilj da se proizvede više od osam miliona boca sredstava za dezinfekciju, koje će otići zemljama u kojima vlada nestašica.Anhojzer i Dijađo pridružili su se naporima francuskog proizvođača alkohola Perno Rikar (Pernod Ricard), koji je ranije objavio da će sve destilerije prenamenovati za proizvodnju sredstava za dezinfekciju ruku, piše Business Insider.

Svet

Siri savetuje o koronavirusu

Virtuelni asistent Siri za sve korisnike Epl  uređaja od sada  može da pruži informacije i onima koji brinu da su zaraženi koronavirusom, prenosi portal 021.rs. Korisnici sada mogu da postave pitan...

Svet

EU suspendovala klauzulu o neizvršenju obaveza zbog koronavirusa

Zemlje članice Evropske unije odlučile su da po prvi put suspenduju obaveze iz Pakta o stabilnosti i razvoju, kako bi omogućile dodatno trošenje milijardi evra za ublažavanje “drastičnog ekonomskog pada” zbog pandemije koronavirusa, prenosi Euractiv.Ministri finansija zemalja EU odobrili su aktiviranje klauzule o neizvršenju obaveza iz Pakta, kojom se “pauziraju” strukturna prilagođavanja koje zemlje članice moraju da implementiraju radi postizanja fiskalnih ciljeva.Klauzula može biti aktivirana u slučaju “drastičnog ekonomskog pada” u evrozoni ili celoj EU.Savet ministara ekonomije i finansija zemalja EU (Ecofin) saopštio je da ove godine očekuje ozbiljan pad ekonomije, što zahteva “odlučan, ambiciozan i koordinisan” odgovor.Iako fiskalni okvir EU ne sadrži detalje o tome šta tačno predstavlja “drastičan ekonomski pad”, sve zemlje članice složile su se da su koronavirus i posledice po ekonomiju koje je on izazvao najozbiljnija kriza u EU od Drugog svetskog rata.“Moramo delovati odlučno da bismo osigurali da šok bude što kraći i što je više moguće ograničen, da ne izazove trajnu štetu našim ekonomijama i samim tim održivosti javnih finansija na srednji rok”, saopštio je Ecofin.   

Svet

Korona biznis ideja: mobilna kabina za izolaciju

Hrvatska kompanija Tehnix iz Donjeg Kraljeveca razvila je i proizvodi Mobilnu korona kabinu za prevenciju virusa i za osobe s virusnim simptomima, objavila je Gradnja.rs pozivajući se na Jutarnji list.Mobilna kabina, veličine 3×6,40 metara, opremljena kuhinjom, kupatilom i prostorom za spavanje, ima sistem grejanja i ventilacije pa je takva pogodna za duži boravak."Kabinu smo razvili prvenstveno zbog naših vozača koji voze u Evropu. Oni po dolasku ostavljaju kamion koji se denzinfikuje, a oni se smeštaju u sterilnu korona kabinu, gde mogu da se odmore i u njoj ostaju do nove vožnje. To je prevencija za njih i ljude oko njih. Kabina je za zdrave, da izbegnu bolesne, ali i za bolesne, da ne zaraze zdrave"  kazao je vlasnik Tehnixa Đuro Horvat za Jutarnji list.Kabina je postavljena i u Luksemburgu, a služi odmoru Tehnixovih vozača tokom putovanja.Đuro Horvat kaže da iz Hrvatske, Evrope i sveta već pristižu narudžbinu za kabinu, koja košta oko 17.000 evra.On smatra da su kabine, osim za prevenciju, idealne za lečenje obolelih u slučaju nedostatka bolničkih kapaciteta. Na sajtu kompanije Tehnix navodi se da je vodeća eko industrija u svetu. Kompanija je razvila i proizvodi više od 300 mašina i opreme za životnu sredinu. 

Svet

Hrvatska vlada donira plate za mart na račun grada Zagreba

Vlada Hrvatske doniraće svoje plate za mart na račun grada Zagreba, saopštio je premijer Andrej Plenković. Osim sabiranja štete od zemljotresa koji je pogodio glavni grad Hrvatske, Vlada se bori i sa ekonomskim posledicama koje će na privredu ove zemlje ostaviti koronavirus, prenosi portal Poslovni.hr.U prvoj fazi su, kako navodi predsednik hrvatske Vlade predviđene 64 mere. Među njima i ona da nema poreza na dohodak, dobit i doprinose za penziono i zdravstveno osiguranje. Predviđeno vreme trajanja ove mere je tri meseca, uz mogućnost da bude produžena na još tri meseca.Ono što Hrvatsku očekuje je kako kaže Plenković bitka za održavanje proizvodnje i očuvanje radnih mesta.“Svesni smo situacije u kojoj se nalaze naši privrednici, svi oni koji se nalaze u prodaji, svi koji svojim trudom i radom doprinose da naše društvo u sve težim okolnostima funkcioniše. Ako ova kriza potraje i duže od nekoliko mjeseci odraziće se na sve”, poručio je Plenković.Plan Vlade Hrvatske je rezanje svih troškova koji nisu nužni na strani rashoda. Vlada će finansirati i sto odsto troškova neto minimalca po svakom stalno zaposlenom. Osim toga, za preduzetnike su planirani i krediti uz odlaganje od 12 meseci i nisku kamatnu stopu.Osim računa za Zagreb koga je pretpreo ogromnu štetu od zemljotresa otvoren je i račun za donacije za borbu protiv koronavirusa.Bankama je upućena molba da daju debitne kartice najugoženim grupa potrošača.Hrvatska narodna banka istovremeno je preporučila bankama da privremeno ukinu naknadu fizičkim licima za transakcije na bankomatima izvan njihove mreže u Hrvatskoj i da odrede posebne termine kada će raditi samo sa penzionerima.

Svet

Pomoć države kreditnom tržištu ili kolaps?

Ako američke banke i vlasti hitno ne pomognu tržištu hipotekarnih kredita, mogli bi da doživimo kolaps sa domino efektom na celu ekonomiju, kaže izvršni direktor kompanije “Colony Capital” i jedan od najvećih američkih preduzetnika na ovom tržištu Tom Barak.Blumberg prenosi njegovu prognozu da će zahtevi kreditora za otplatom obaveza na hipotekarnom tržištu eskalirati a potom će se to odraziti i na tržište nekretnina, stanodavce ali i programere, hotelijere.Ostvare li se ove najave, današnju situaciju Tom Barak uporedio je sa onom koja je nastupila za vreme velike depresije u Americi tridesetih godina prošlog veka.Među merama za spas hipotekarnog tržišta jeste “ubrizgavanje” 500 milijardi dolara iz državne kase na tržište, odlaganje ranije donetih propisa o kreditnim gubicima do 2024. godine i fleksibilniji pristup regulatora u odnosu na banke.Pad poverenja u tržište hipotekarnih kredita bio je jedan od okidača za veliku finansijsku krizu 2008. godine. Pred kolapsom su tada bile najvažnije finansijske institucije na tržištu nekretnina u SAD-u koje su raspolagale sa polovinom hipotekarnih kredita u vrednosti od 5 000 milijardi dolara.  

Svet

MMF: Recesija gora od 2008. godine

Pandemija koronavirusa izazvaće globalnu recesiju u ovoj godini, koja će biti gora od svetske ekonomske krize 2008. godine, ali se svetski ekonomski proizvod može oporaviti u sledećoj godini saopštio ...

Svet

Pad BDP-a u Sloveniji zbog korone

Slovenija umesto rasta bruto domaćeg proizvoda od 1,5 odsto, zbog koronavirusa i loših okolnosti na domaćem i međunarodnom tržištu očekuje pad BDP veći od pet odsto. Ovu procenu iznela je Kance...

Svet

Dvoje zaposlenih u Zagrebačkoj banci pozitivno na COVID-19

Dvoje zaposlenih u Zagrebačkoj banci pozitivno je na COVID-19, saopštila je juče ova hrvatska banka. U skladu s uputstvima zdravstvenih institucija, već smo zatvorili poslovnice u kojima su oni zaposleni  i temeljno ih očistili i dezinfikovali. Kontaktirali smo sve naše zaposlene koji su možda bili u bliskom i nedavnom kontaktu s pojedincima, savetujući ih da 14 dana provedu u samoizolaciji i da slede savete zdravstvenih institucija, naveli su iz banke.Takođe, klijenti koji su nedavno posetili poslovnice u kojima rade navedeni zaposleni biće kontaktirani prema uputstvu nadležnih tela, saopštla je banka juče.Zagrebačku banku napustilo pola uprave

Svet

Advokati: Teško je opravdati objavljivanje adresa ljudi u samoizolaciji

Teško je pronaći opravdanje za to da se široj javnosti u Crnoj Gori stave na raspolaganje kućne adrese hiljada ljudi u samoizolaciji, ocenjuje se u tekstu objavljenom na sajtu advokatske kancelarije BDK Advokati koja ima kancelariju i u Podgorici.Tekst se bavi odlukom vlasti Crne Gore da na web stranici vlade objave spiskove pojedinaca koji su u obaveznoj samoizolaciji nakon povratka kući iz inostranstva. Liste, podeljene prema opštinama, sadrže ime, prezime, datum od kada se lice nalazi u samoizolaciji, i kućnu adresu.Nacionalno koordinacijsko tijelo (“NKT“), telo koje je osnovala vlada radi koordinacije aktivnosti protiv zaraznih bolesti, usvojilo je 21. marta 2020. godine odluku o objavljivanju lista. Ranije istog dana, NKT je tražilo i dobilo pozitivno mišljenje crnogorske Agencije za zaštitu ličnih podataka, navodi se u tekstu. Advokati ocenjuju da se vlasti verovatno mogu osloniti na postojanje konkretnog zakonskog osnova za ovaj vid obrade podataka o ličnosti. Međutim, upitna je proporcionalnost usvojene mere. Podseća se da je u nastojanju da opravda meru, premijer Crne Gore 22. marta 2020. godine izjavio da “nije vrijeme za pravna nijansiranja, nego za spašavanje ljudskih života”."NKT je vjerovatno smatralo da poznavanje kućne adrese omogućava trećem licu da razlikuje dva ili više različitih lica za koje zna da žive u istoj opštini i da dele ime i prezime. Međutim, u takvim hipotetičkim slučajevima može se izbeći konfuzija oko identiteta tako što bi se u objavljenu listu uneli podaci o starosti lica u obaveznoj samoizolaciji i njihovi srednji inicijali, umesto bezbednosno osetljivih podataka o njihovim kućnim adresama".Ako se na listama ne bi nalazile kućne adrese, i dalje bi ostalo otvoreno pitanje da li bi objavljivanje imena lica u izolaciji bilo “potrebno da bi se postigla svrha obrade”. Svrha ove mere ne deluje sporno: obuzdati širenje koronavirusa. Međutim, ta svrha se mora ocenjivati u odnosu na činjenicu da se mera odnosi na podatke o ličnosti velikog broja lica, donosi korist čiji je značaj neizvestan, i ima moguće negativne efekte.Na hiljade pojedinaca moglo bi se pojaviti na listama jer, prema podacima Instituta za javno zdravlje Crne Gore, u poslednje dve nedelje se iz područja sa rasprostranjenom transmisijom vratilo 5.565 lica.Nije jasno u kojoj meri objavljivanje imena lica u samoizolaciji doprinosi suzbijanju zarazne bolesti Covid-19. Nije jasno da li je praksa napuštanja mjesta samoizolacije raširena. Premijer je okrivio “jedan broj građana” za kršenje režima samoizolacije, a NKT je referisao na “pojedina lica”. Takođe, ostaje da se vidi da li će objavljivanje doprineti smanjenju kontakata između lica koja su u obveznoj samoizolaciji i ostalih lica. Odluka NKT-a ne poziva građane koji primete  lice s popisa da to lice prijave vlastima. Stoga, izgleda da NKT očekuje da će predviđena socijalna osuda imati odvraćajući efekat na lica u samoizolaciji.Glavna nepoznanica, u hipotetičkoj situaciji u kojoj adrese lica ne bi bile objavljene, verovatno bi se odnosila na značaj negativnog efekta koje bi objavljivanje imena imalo na život onih pojedinaca koji su u samoizolaciji i potpuno poštuju zakon. Jedan argument bi bio da bi u kontekstu zdravstvene (i verovatno ekonomske) krize bez presedana deo javnosti sve pojedince s liste smatrao pretnjom. Na ovo bi se moglo odgovoriti da je takva zabrinutost spekulativna, a da je javnost dovoljno razumna da razlikuje izolovana lica koje poštuju zakon i ona koje ga ne poštuju.U konkretnom slučaju, NKT je pokušalo preduprediti negativne reakcije tako što je pozvalo javnost da se “nijednom riječju i nijednim postupkom ne ogriješe o veliku većinu odgovornih sugrađana koji revnosno poštuju samoizolaciju” već da im pruže svu pomoć i podršku.NKT i Agencija za zaštitu podataka o ličnosti nisu se osvrnuli na dostupnost drugih potencijalnih mera za postizanje željene svrhe, ukazuju advokati iz kancelarije BDK Advokati. Na primer, generalno je moguće koristiti kamere za nadzor ili pratiti korišćenje bankovnih kartica i mobilnih telefona da bi se proverilo da li lice u samoizolaciji poštuje svoju obavezu da ostane kod kuće. Te alternative, naravno, pokreću svoja pitanja o usklađenosti sa pravilima o obradi podataka o ličnosti, navodi se u tekstu.