img

Svet

Svet

Lideri hrvatskog mlekarstva Vindija i Dukat, Meggle najveći gubitaš

Industrije mleka Vindija i Dukat prošle godine ostvarile su najveće prihode i dobit u ovoj hrvatskoj industriji, dok je Meggle Hrvatska koji napušta Hrvatsku i seli proizvodnju u Kragujevac i BiH - najveći gubitaš, piše Poslovni.hr.U zadnje četiri godine industrija mleka Meggle Hrvatska poslovala je s gubitkom, 2015. ostvarila je dobit u iznosu od 12,13 miliona kuna (1,6 miliona evra), dok je 2019. završila gotovo s identičnim iznosom gubitka od 12,55 miliona kuna. navodi se u analizi Finanske agencije Fina.Top 10 proizvođača mleka ostvarilo je ukupne prihode od 6 milijardi kuna (800 miliona evra), i iskazalo dobit od 60.4 miliona kuna što je nešto više od osam miliona evra. Osim Meggle, gubitaš je i kompanija Novi Domil.Deoničarsko društvo Vindija iz Varaždina u prošloj godini ostvarilo je najveći ukupan prihod koji iznosi 2,99 milijardi kuna (nešto više od 48%), kao i dobit u iznosu nešto većem od 20 miliona kuna što ga po tom pokazatelju pozicionira na treće mesto. S 1,86 milijarde kuna ukupnih prihoda što čini udeo od 30% drugi je zagrebački Dukat, ostvarivši najveću dobit (28,4 mil. kn).Prema Fininoj analizi u zadnjih 5 godina broj kompanija u ovoj branši povećao se za 21,1%, broj zaposlenih za 2,9% a ukupni prihodi za 11,7%. Istovremeno je dobit smanjena za 11,9%, dok je gubitak manji za 85,5%.U promatranom periodu mlekari i proizvođači sira većinu svojih prihoda, između 87% i 89% ostvarili su od prodaje u zemlji, a prihod od prodaje u inostranstvu imao je udeo od 8% do 11%. S obzirom na to da je uvoz veći od izvoza, kroz svih 5 godina ostvaren je negativan trgovinski saldo.Prosečna mesečna neto plata 3267 zaposlenih  u ovoj delatnosti u 2019. iznosila je 7117 kuna (nešto manje od 1000 evra), što je 17,8% više u odnosu na 2015. i 22,4% više od prosečne mesečne neto plate zaposlenih u 2019. na nivou cele Hrvatske (5815 kuna).

Svet

Uhapšen ruski jutjuber pod optužbom da je odavao državne tajne

Ruski Jutjuber koji snima video zapise sa industrijskih lokacija i napuštenih objekata uhapšen je ranije ovog meseca pod optužbom da je ilegalno stekao i širio državne tajne, saopštio je sud u sredu, piše agencija Rojters.Andreju Pižu, koji vodi Jutjub kanal sa gotovo 800.000 pratilaca, preti zatvorska kazna do osam godina ako bude proglašen krivim.Piž je u svojim video snimcima obilazio napuštene bunkere, ali i aktivnu radarsku stanicu koja se koristi za ruski sistem ranog upozoravanja na nuklearni napad, objavio je ruski časopis Komersant.Detalji krivičnih slučajeva koji uključuju ruske državne tajne ili izdaju retko dođu do izražaja jer vlasti sve informacije klasifikuju. Kritičari kažu da su ovi slučajevi često neprozirni i da ih nije moguće potpuno ispitati.Kako saznaje Rojters, tamošnji sud je naredio da Piž bude u pritvoru od 6. avgusta do početka suđenja u oktobru. 

Svet

Kinezi uvezli koronavirus u pilećim krilcima

Kineske vlasti saopštile su da je analizom utvrđeno prisustvo koronavirusa u piletini uvezenoj iz Brazila i plodovima mora koji su stigli iz Ekvadora, javio je Rojters a preneo RTS.Uprava grada Šenžena saopštila je da je analizom potvrđeno prisustvo korona virusa u pilećim krilcima uvezenim iz Brazila i pozvala građane na oprez.Slična situacija dogodila se i u Vuhanu, gde je utvrđeno da su škampi koji su uvezeni iz Ekvadora kontaminirani koronavirusom.Zdravstvene vlasti pronašle su i testirale sve ljude koji su možda došli u kontakt sa eventualno problematičnim prehrambenim proizvodima.Međutim svi rezultati bili su negativni, navodi se u saopštenju gradskih zvaničnika.Vlasti su apelovale na građane da preduzmu neophodne mere predostrožnosti i izbegne novi talas širenja virusa preko mesa i plodova mora.Virusi mogu da prežive i do dve godine na temperaturama od minus 20 stepeni Celzijusa, navodi britanska agencija.Ipak, naučnici kažu da nema čvrstih dokaza da se koronavirus može širiti preko smrznute hrane.KINA VIŠE NIJE ĐUBRIŠTE EU

Svet

Peking tvrdi: Naša zdravstvena industrija odoleće svim pritiscima

U "Izveštaju o zdravstvenoj zaštiti 2020. godinu u Kini" navodi se da uprkos naporima nekih zemalja da isključe kineske igrače sa svojih tržišta Kina i dalje igra nezamjenljivu ulogu u globalnoj zdravstvenoj industriji prenosi portal South China Morning Post (SCMP).Izveštaj je objavljen svega nekoliko dana nakon što je američki predsednik Donald Trump potpisao naredbu kojom se savezne agencije pozivaju da kupuju domaće lekove i medicinski materijal.SAD inače većinu tih zaliha kupuju u inostranstvu, a pandemija Covid-19 pokazala je koliko ta zemlja u stvari zavisi od kineskih dobavljača.Vlasti SAD-a su inače označile aktivne farmaceutske sastojke lekova, odnosno API-je, kao stvar od posebnog značaja.Kineski proizvođači prave oko 40 procenata tih sastojaka koji se koriste širom sveta.Kina nije zabranila izvoz API-ja, ali neke zemlje kreću da povećavaju sopstvenu proizvodnju tih sastojaka.Dodaje se da "povratak" hemijske industrije iz Kine u SAD, uz prilagođavanje tamošnjim regulativama, ne bi bio baš prijatan."Veoma je teško zameniti taj proizvodni kapacitet i lanac snabdevanja preko noći", podseća Zhao Ksijun profesor na škole za finansije "Renmin".Kina je i glavni izvoznik predmeta za jednokratnu upotrebu, kao što su igle, špricevi, zavoji i hirurške maske. Tokom pandemije isporučila je sanitetski materijal u vrednosti od oko 10 milijardi američkih dolara u martu i aprilu, navodi se u tom izveštaju."Čak i uz napetost između Kine i SAD-a, zavisnost SAD-a od kineskog sanitetskog materijala teško će se promeniti tokom pandemije", ocenjuje je Iu Miaojie, sa Nacionalne škole za razvoj Pekinškog univerziteta.NEMA RAZVOJA BEZ KAPITALAIzveštaj se takođe odnosi i na rastući nadzor sa kojim se suočavaju kineske kompanije za biotehnologiju i proizvodnju medicinskog materijala.To je doprinelo velikom povratku direktnih stranih investicija iz Kine u SAD i Evropu u 2019. godini.EU je nedavno pozvala članice da spreče da "kritična imovina" u zdravstvenim industrijama padne u ruke stranih vlasnika.Sa druge strane Kina ohrabruje svoje kompanije, posebno proizvođače medicinskih uređaja i biofarmaceutske kompanije, da se kreću uzlaznim linijom, a u okviru inicijative "Made in China 2025"."Ograničenja stranih ulaganja u nekim zemljama uskratilo bi vitalni kapital njihovim kompanijama i učinilo kineske kompanije konkurentnijim", ocenjuje se između ostalog u izveštaju.EKONOMIJA ZNANJA - PREČICA DO RAZVIJENIH

Svet

Amerika neće ukidati namete na Erbasove avione

Američka vlada saopštila je juče da će zadržati tarife od 15 odsto za avione kompanije ErBas, kao i tarife od 25 odsto za ostalu evropsku robu, uprkos pokušajima Evropske unije da reši dugogodišnji spor oko subvencija za avione, piše Euractive.Američki trgovinski predstavnik Robert Lajthizer rekao je da EU nije preduzela potrebne mere da bi se uskladila sa odlukama Svetske trgovinske organizacije, a Vašington će pokrenuti novi proces radi pokušaja postizanja dugoročnog rešenja.Kancelarija Lajthizera saopštila je da će izmeniti listu evropskih proizvoda na kojima se primenjuju tarife, kako bi uklonila sa liste neku robu iz Grčke i Britanije, a dodala ekvivalentnu količinu robe iz Nemačke i Francuske.Aviokompanija ErBas saopštila je da "duboko žali" zbog odluke SAD-a da zadrži tarife."EeBas duboko žali što je, uprkos nedavnim evropskim merama za postizanje potpune usaglašenosti, američki trgovinski predstavnik odlučio da održi tarife na avionima ErBasa, posebno u vreme kada avijacija i drugi sektori prolaze kroz krizu bez presedana", saopštio je portparol ErBasa Klej Mekonel."ErBas veruje da će Evropa na odgovarajući način reagovati kako bi odbranila svoje interese i interese svih evropskih kompanija, uključujući i Erbas, ciljane ovim tarifama", dodao je Mekonel.Prema saopštenju evropskih zvaničnika, evropski komesar za trgovinu Fil Hogan aktivno će pregovarati sa Lajthizerom radi postizanja dugoročnog rešenja.

Svet

Dizni ukida 20th Century Fox brend

Američka kompanija Dizni (Disney) saopštila je da će preimenovati svoj studio, jedan od najpoznatijih u industriji, iz 20th Century Fox Television, na 20th Television, preneo je CNN. Iz poznatog simb...

Svet

Američki državni sekretar danas u Sloveniji zbog nuklearke i Huawei opreme

Američki državni sekretar Majk Pompeo nastavio je svoju turneju u Ljubljani gde će sa predsednikom Slovenije Borutom Phorom i premijerom Janezom Janšom razgovarati o kompaniji Huawei i ključnim područjima od zajedničkog interesa.Pitanja od ključnog interesa za sve strane uključuju nuklearnu energiju i integraciju Zapadnog Balkana.Ljubljana inače razmatra proširenje te nuklearne elektrane, jer to vidi kao priliku da smanji zavisnost od ruskog gasa.Prema pisanju lokalnih medija o tome je spremna da razgovara sa stranim kompanijama.Portal Balkan Green Energy News prošle nedelje pisao je o tome kako vlasti u Ljubljani i Zagrebu rade na regulativi koja je neophodna za produženje životnog veka zajedničke nuklearke. Dve države istovremeno razmatraju mogućnost da instaliraju drugi blok u Krškom, za šta je slovenačka Skupina GEN već zatražila energetsku dozvolu.Hrvatska elektroprivreda je suvlasnik pogona nominalne snage od 696 megavata.Dve strane su se prošlog meseca dogovorile da joj produže vek trajanja za 20 godina i sada rade na neophodnim propisima.U okviru tih aktivnosti, Slovenija je na javnu raspravu stavila predlog zakona o domaćem fondu za zatvaranje Krškog i odlaganje radioaktivnog otpada i istrošenog goriva. Sredstva za te namene bila bi odobrena budžetom za narednu godinu.Hrvatska je odbila ponudu za zajedničko odlagalište otpada u Vrbini, na granici kod Krškog i odlučila je da iskoristi bivše vojne objekte pored granice sa Bosnom i Hercegovinom, što izazvalo spor sa susedom.NUKLEARNI OTPAD "SVAĐA" HRVATSKU I BIHZATRAŽENA DOZVOLASkupina GEN podnela je zahtev za izdavanje energetske dozvole za planirani drugi blok nuklearne elektrane Krško – JEK 2. Naglasila je da će partnere tražiti prvenstveno u Sloveniji.Ova elektroenergetska kompanija pod državnom kontrolom tvrdi da će godišnja proizvodnja biti između osam i dvanaest teravat-sati u zavisnosti od snage.Nuklearna elektrana Krško koja je podignuta 1981. na slovenačkoj strani granice, prema ranijem planu, trebalo je da se ugasi 2023. godine.  

Svet

Stotine mrtvih širom sveta zbog dezinformacija o koronavirusu

Najmanje 800 ljudi umrlo je širom sveta zbog dezinformacija vezanih za korona virus u prva tri meseca ove godine, kažu istraživači, piše BBC.Studija objavljena u Američkom časopisu za tropsku medicinu i higijenu kaže da je oko 5.800 ljudi širom sveta primljeno u bolnicu kao rezultat lažnih informacija na društvenim medijima.Mnogi su umrli zbog konzumiranja metanola ili sredstava za čišćenje na bazi alkohola, zato što su pogrešno verovali da su ti proizvodi lek za virus.Svetska zdravstvena organizacija (SZO) rekla je da se "infodemija" koja okružuje Covid-19 širi jednako brzo kao i sam virus, a teorije zavere, glasine i kulturna stigma doprinose smrti i povredama.Mnoge žrtave pratile su savete koji podsećaju na verodostojne medicinske informacije, kao što je konzumiranje velike količine belog luka ili unos velike količine vitamina kao način sprečavanja infekcije, kažu autori studije. Drugi su pili supstance poput kravljeg urina.Studija zaključuje da je odgovornost međunarodnih agencija, vlada i platformi za društvene medije da se bore protiv ove "infodemije", a tehnološke kompanije kritikovane su zbog sporog reagovanja na širenje ovih dezinformacija.Glasine na internetu dovele su do napada u Indiji i masovnih trovanja u Iranu, a u Velikoj Britaniji inženjeri telekomunikacija su bili na meti, zbog radova na 5G tornjevima za koje su mnogi smatrali da šire virus. Sve ove glasine širile su se putem društvenih medija.Vakcine postaju sve veća realnost, ali postoji i sve veća pretnja da će borci protiv vakcina koristiti društvene mreže za širenje dezinformacija koje će sprečiti određeni broj ljudi da se zaštiti.Nedavna anketa u Sjedinjenim Američkim Državama pokazala je da 28 odsto Amerikanaca veruje da Bil Gejts želi da koristi vakcine za implantaciju mikročipa kod ljudi.Uspeh efikasne vakcine protiv korona virusa može biti potpuno narušen dezinformacijama, rekli su lekari BBC-evom timu za borbu protiv dezinformacija.

Svet

Airbnb podržao ideju o globalnom digitalnom porezu

Start-up za iznajmljivanje kuća Airbnb saopštio je da podržava razvoj poreskih režima za digitalne usluge o kojem pregovara Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) sa ciljem da se prevaziđu razlike između koje u toj oblasti dele Sjedinjene Države i Evropu, prenosi Euractiv."Sistem koji je vekovima aktuelan, a koji i danas koristimo nije bio osmišljen u skladu sa potrebama digitalne ekonomije. Verujemo da bi globalni poreski sistem mogao da bude efikasan, on dosledno mora da se primenjuje van državnih granica i zbog toga mora biti jednostavan", ocenio je Airbnb u saopštenju kojim podržava razgovore sa OECD-om.Pregovori OECD-a uključuju više od 100 zemalja, a namera je da se globalna poreska pravila ažuriraju u skladu sa potrebama digitalnog doba.Međutim, pregovori do sada nisu dali rezultate, zbog pandemije koronavirusa.I ITALIJA UVODI DIGITALNU TAKSU ZA TEHNOLOŠKE FIRMEPorez na digitalne usluge EU i Britanija smatraju kao način da se oporezuju tehnološke kompanije koje dobro posluju na lokalnom nivou, a plaćaju skromne poreze.SAD su saopštile da porez na digitalne usluge koje je Francuska najavila prošle godine diskrniminiše američke tehnološke firme poput Alphabet-a Google, Facebook i Apple Inc.Francuska je odložila primenu svojih taksi, a SAD svoje protivmere u nadi da će u okvriru pregovora koje vodi OECD doći do napretka. U junu su Sjedinjene Države saopštile da će se povući iz pregovora, navodeći kao razlog nedostatak napretka, ali je OECD saopštio da je Vašington i dalje posvećen razgovorima.Šef Gugla Sundar Pičai rekao je Rojtersu prošlog meseca da ta kompanija podržava multilateralno rešenje za oporezivanje digitalnih usluga o kojima raspravlja OECD, jer su njegovi okviri "pravi pristup" u rešavanju problema.

Svet

Viber uvodi nove funkcije protiv spemovanja

Kompanija Rakuten Viber objavila je da uvodi nove funkcija protiv spemovanja, a korinsicima će između ostalog moći da automatski filtriraju poruke i odlučuju ko ih može dodavati u grupe, navodi se u saopštenju.Korisnici će ubuduće moći i da pretražuju druge korisnike po njihovom imenu, uz dodatne mere za očuvanje privatnosti. "Ljudi su redovno zasuti sa sve više informacija – i u takvoj situaciji bez presedana neophodno je obezbediti prevenciju od spemovanja i nepotrebnog pretrpavanja informacijama. Usled tih pojava, izazov više nije steći što više onlajn kontakata, već to ostvariti na bezbedan način koji štiti korisničku privatnost.", navodi se u saopštenju.Viber će omogućiti svojim korisnicima da kontrolišu ko ih može dodavati u Zajednice ili grupne četove – svi ili samo osobe čije kontakte su sačuvali u svom imeniku, a pozivi za učlanjenje koje prosleđuju nepoznati pošiljaoci će automatski biti učitani kao novi "Zahtevi za četovanje" u inboksu, kako bi glavni ekran ostao pregeledan i rasterećen od nepoželjnih zahteva. Nova funkcija za pretragu korisnika Vibera će omogućiti dalje proširenje mreže kontakata – čim neko bude pokrenuo pretragu po imenu korisnika, sadržaj će biti prikazan u ekranu za rezultate pretrage – pored profilne fotografije korisnika. Broj mobilnog svakog korisnika biće prikriven sve dok ga korisnik ne podeli sa sagovornikom, onlajn status takođe neće biti javno dostupan, a glasovni i video pozivi neće biti omogućeni. Funkcije Pretrage korisnika preko Vibera i Inboksa za zahteve za četovanje će prvo biti isprobane u određenim zemljama – pre nego što budu globalno dostupne. "Korisnicima je važno da mogu da prošire svoj krug društvenih kontakata – a istovremeno omoguće da njihov prostor komunkacije bude sačuvan od spemovanja. Mi neprekidno radimo na pronalaženju optimalnih rešenja, poput ovih koje sada predstavljamo – koja će omogućiti našim korisnicima da prošire opseg komunikacije uz mogunost da sačuvaju bezbednost i privatnost iste", izjavio je Ofir Ejal, glavni menadžer za operacije Vibera. 

Svet

Bez PCR testa za tranzit kroz Severnu Makedoniju

Za sada PCR testovi neće biti uvedeni za građane Kosova, Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine koji prolaze kroz Severnu Makedoniju potvrdila tamošnja Komisija za zatrazne bolesti, preneli su makednoski mediji."Prema postojećim merama, građani ovih zemalja koji prolaze kroz zemlju potpisuju izjavu da će napustiti zemlju za 3 sata i oni ne predstavljaju opasnost od širenja koronavirusa u našoj zemlji", saopštilo je Ministarstvo zdravlja nakon sastanka Komisije.Predstavnici te komisije kađu da će i dalje budno pratiti situaciju i ako se utvrdi da postoji potreba, biće uvedene dodatne mere.SEVERNA MAKEDONIJA OTVARA GRANICE UZ OBAVEZAN PCR TEST

Svet

Na listi najuspešnijih kompanija po prvi put ima više kineskih nego američkih firmi

Na listi "Global 500" koja obuhvata 500 najuspešnijih kompanija na svetu, nalazi se 133 firmi iz Kine, uključujući hongkonške i tajvanske kompanije, kao i 121 preduzeće iz Sjedinjenih Američkih Država, piše Al Jazeera pozivajući se na magazin Fortune.Američki „Wallmart“ ponovo je na vrhu liste, a iza njega slede tri kineske kompanije, najveća kineska državna naftna grupacija “Sinopec” je zauzela drugo mesto, dok su se na trećem i četvrtom mestu našle dve kineske državne kompanije, Državna elektroprivreda "State Grid" i “China National Petroleum”.Po prvi put postoji više Fortune Global 500 kompanija sa sedištem u kontinentalnoj Kini i Hong Kongu, nego u Sjedinjenim Američkim Državama, 124 protiv 121. Dodajte kompanije iz Tajvana i taj broj se penje na ukupnih 133 preduzeća iz šire Kine.Ovih 500 kompanija je u 2019. godini prihodovalo 33,3 hiljade milijardi dolara i stvorilo profit od dve hiljade milijardi dolara. Širom sveta zapošljavaju skoro 70 miliona ljudi.Teško je preuveličati značaj promene u globalnoj ekonomiji, a prema rečima glavnom urednika magazine Fortune Klifa Lifa, kada je lista Global 500 prvi put izašla 1990. godine, na listi nije bilo kineskih kompanija. U poslednje tri decenije, kineska ekonomija je naglo skočila, podstaknuta globalnim trgovinskim procvatom koji se sa 39% globalnog BDP-a proširio na 59%.Prvih 50 mesta zauzima 12 kineskih kompanija, među njima su četiri banke, uključujući ICBC, CB, ABC i Banku Kine.Kineski tehnološki gigant Huavej je ove godine zauzeo 49. mesto na listi, a iza je Kineska grupacija za železnički inženjering.Huavej prvi prodavac pametnih telefona uprskos američkim sankcijama Vredno je napomenuti da se Global 500 rangira na osnovu prihoda, a mnoge kineske kompanije na listi zaradile su svoje mesto ne nužno zbog dinamike poslovanja, već zbog monopola koji podržava država na tom najvećem svetskom tržištu.Globalna trgovina je motor uspeha globalnih kompanija. Sposobnost za traženje novih tržišta i izvoz su takođe presudni faktori, navodi se u magazinu.

Svet

Rusi odobrili vakcinu protiv korone nakon manje od dva meseca testiranja

Rusija je odobrila kontroverznu vakcinu Sputnjik V za široku upotrebu posle manje od dva meseca testiranja na ljudima, a ova najava da Rusija napreduje sa proizvodnjom i masovnom imunizacijom pre takozvanog testiranja „faze 3“ dočekana je s kritikama eksperata koji su ruski pristup opisali kao nepromišljen i neetičan, piše britanski Gardijan.Postoji velika želja širom sveta da se život vrati u normalu kao što je to bilo pre pandemije, pa tako bilo kakva vakcina može delovati kao rešenje, međutim realnost je da nisu sve vakcine iste po delotvornosti.Neke, poput vakcine protiv sezonskog gripa, mogu se opisati kao osrednje u pogledu zaštite koju pružaju, dok je čak i odličnim vakcinama, poput one koju je Džonas Salk razvio protiv polia bilo potrebno vremena da pruže imunitet stanovništvu SAD-a.Uprkos često anegdotskim tvrdnjama ruskih zvaničnika, napredak ruske vakcine praćen je brigom i etičkim pitanjima, SZO je rekla da se vakcina ne sme proizvoditi sve dok se ne završe ispitivanja faze 3.Nakon što je šef Instituta Gamaleja rekao da su on i njegove kolege isprobali vakcinu na sebi, rusko Udruženje organizacija za klinička ispitivanja opisalo je to kao „grubo kršenje“ normi istraživanja od strane naučnika pod ogromnim pritiskom da „namire državni vrh“.Testovi na volonterima, uključujući i vojsku, takođe su pokrenuli etička pitanja, uključujući da li su na neke vršili pritisak da učestvuju ili se na njih vrši pritisak da ne opišu sporedne efekte, s obzirom na razliku u odgovorima koje su dali vojnici i civili.Ruski zvaničnici izjavili su da bi vakcina mogla da deluje čak i do dve godine, uprkos nedostatku snažnih dokaza da to potkrepe.Postoji opasnost da delimično efikasna vakcina pruži vladama i stanovništvu lažni osećaj nade da je pandemija gotova, što bi moglo dovesti do brzog povlačenja mera suzbijanja.Trka za pronalaženjem vakcine često je pokretana takozvanim „nacionalizmom vakcina", na šta je Svetska zdravstvena organizacija upozoravala, međutim i SZO je sama optužena da je ulagala više u prestiž i ugled, nego u globalno zdravlje.Pa se tako i ova ruska najava da je registrovala vakcinu Sputnjik V kao bezbednu i efikasnu za masovnu proizvodnju i pre takozvanih velikih bezbednosnih ispitivanja faze 3, koja obično traje mesecima, uklapa u ovaj obrazac.

Svet

Najviše nemačkih gastarbajtera sa Balkana spada u stručnu radnu snagu

Više od polovine ljudi sa Zapadnog Balkana koji dolaze na rad u Nemačku po posebnoj regulativi za taj region rade kao stručna radna snaga, ukazuje studija Instituta za istraživanje tržišta rada i poziva (IAB) koju prenosi Dojče vele.Dodatno, u kategoriju "specijalista" i "eksperata" spada još oko četiri odsto radnika, dok je 42 odsto pomoćna radna snaga.Prosečna starost doseljenika koji su našli posao u Nemačkoj tokom 2016. i 2017. godine u 73 odsto slučajeva bila manja od 40 godina, dok su 86 odsto pečalbara bili muškarci.U građevinarstvu, kako stoji u saopštenju Instituta, posao je pronašlo 44 odsto zaposlenih koji su u Nemačku došli po regulativi za zapadnobalkanske zemlje.U uslužnim delatnostima, kao što su hotelijerstvo i gastronomija, radi 13 odsto ljudi iz regiona, 11 procenata su u zdravstvenoj i socijalnoj branši, a u ostale uslužne delatnosti, u koje spada recimo čišćenje i pranje, radi deset procenata ljudi.Građani regiona od 2016. godine mogu da se zaposle u Nemačkoj, pod uslovom da poseduju obavezujući iskaz poslodavca da želi da ih zaposli.Dokaz o kvalifikacijama nije neophodan.

Svet

Meštani negoduju zato što je litvanska prestonica postala velika kafana na otvorenom

Litvanska prestonica, Viljnus, otvorila je javne otvorene prostore kafićima i barovima kako bi podstakla lokalnu ekonomiju, ali taj potez stvorio je sukobe među lokalnim stanovništvom, a ne samo koristi, objavio je BBC."Već četvrto jutro zaredom čistim i skupljam stotine raštrkanih stolova na otvorenom u gomilu", žali se Asta Baškauskaite dok čisti trg blizu Trga Hales u predelu Starog grada litvanske prestonice.Trgovi su pretvoreni  u noćne klubove, a kada se zabava završi u ranim jutarnjim časovima- iza ostaje veliki broj plastičnih čaša.„Neki kafići se žale da nemaju dovoljno zaposlenih koji bi prikupljali stolove noću. Pokažem im sliku stolova koje sam sakupljao i kažem: „Imam 60 godina i sakupljam ih za 20 minuta“, kaže ona. „Želim da dam dobar primer vlasnicima barova.“Viljnus, poznat po svom istorijskom Starom gradu ispunjenom vijugavim srednjovekovnim ulicama, ušao je u svetske naslove sa inicijativom da ojača lokalnu ekonomiju tokom gašenja Covid-19 - pretvarajući gradske ulice i trgove u gigantski kafić na otvorenom. Lokalnim ustanovama je dozvoljeno da koriste javne prostore u poslovne svrhe da bi smanjili gužvu u unutrašnjem prostoru.Neki vlasnici kafića imali su koristi od ove mere, nazivajući ga ekonomskim rešenjem nakon više meseci mučenja. Ali neki stanovnici su duboko nezadovoljni tim potezom, nazivajući to kratkoročnom inicijativom koja je uticala na životne uslove grada. "Kampanja o Viljnusu kao divovskom kafiću na otvorenom je dezinformacija," kaže Baškauskaite, "Viljnus je postao ništa više od jednog velikog mesta za pijančenje na otvorenom".