img

Svet

Svet

Kompanije se utrkuju da proizvedu nove testove na koronavirus

Više svetskih farmaceutskih i tehnoloških kompanija, kao i zdravstvenih ustanova istovremeno razvijaju nove testova na koronavirus, koji bi trebali da budu brži, pouzdaniji ili jeftiniji za proizvodnju od postojećih.Nemačka tehnološka kompanija Boš (Bosch) objavila je da je napravila brzi test na koronavirus, prenosi Poslovni.hr. Test je automatizovan, a rezultate daje za manje od dva i po sata. Prema nemačkom Institutu Robert Koh, rezultati testova na koronavirus se u Nemačkoj trenutno čekaju četiri do pet sati, a ponekad i duže.Kompanija Boš tvrdi da je preciznost testa „veća od 95 odsto“ i da zadovoljava standarde Svetske zdravstvene organizacije.Bloomberg piše da test koristi Bošovu platformu za molekularnu dijagnostiku Vivalytic, koja se već upotrebljava u bolnicama i laboratorijama. U Nemačkoj će biti dostupan u aprilu, a biće plasiran i na međunarodna tržišta. Bošov test na koronavirus namenjen je za upotrebu u bolnicama, klinikama, ordinacijama i drugim zdravstvenim ustanovama.Kompanija za biotehnologiju iz Berlina TIB Molbiol je već 9. januara dizajnirala prvi test, a kao referencu je koristila virus SARS-a i druge poznate koronaviruse, javila je američka televizija CNN.Kompanija je u saradnji sa naučnicima iz lokalne univerzitetske bolnice napravila tri kompleta za testiranje. Svetska zdravstvena organizacija (SZO) je 17. januara objavila TIB-ov protokol na svom veb-sajtu. TIB-ov test je bio prvi koji je SZO objavila. Američka Administracija za hranu i lekove dala je „odobrenje za hitnu upotrebu“ za test koji koristi sisteme švajcarske farmaceutske kompanije Roš (Roche), preneo je Bloomberg. Jedan može obaviti 4 128 testova dnevno, a drugi 1 440. Virolog sa Škole za medicinu Ikan njujorške bolnice Maunt Sinaj (Mount Sinai) Florijan Kramer je sa kolegama razvio test na antitela koje telo pravi protiv koronavirusa, piše časopis Američke asocijacije za napredak u nauci Science.Kramer je javno objavio protokol za testiranje. On kaže da je procedura dovoljno jednostavna da bi laboratorije lako mogle da „testiraju i nekoliko hiljada ljudi dnevno“. Kramer veruje da bi, zbog sve veće dostupnosti komercijalnih testova, važni odgovori na pitanje imuniteta na koronavirus mogli uskoro biti otkriveni.

Svet

Koronavirus i u Vatikanu

Vatikan testira sveštenika koji žive u palati Santa Marta, u kojoj živi više desetina sveštenika i papa Franja, a planira da pozitivne na koronavirus premeseti na drugo mesto, saznaje Rojters (Reuters).Grupno testiranje počelo je nekoliko dana nakon što je svešteniku koji radi u Državnom sekretarijatu i živi u Santa Marti testom utvrđen koronavirus, posle čega je hospitalizovan u Italiji.  Santa Marta ima 130 soba i oko 30 stanara. Funkcioniše poput hotela, a ranije ovog meseca je prestala da pravi rezervacije privremenih poseta. U njoj osim pape žive i sveštenici na ključnim pozicijama u Vatikanu. Iako je Vatikan uveo procedure za sprečavanje širenja virusa, neki zvaničnici smatraju da one nisu dovoljne i da je potrebna potpuna izolacija.„Santa Marta je možda tempirana bomba“, rekao je za Rojters zvaničnik iz Vatikana, koji je želeo da ostane anoniman. Rojtersovi izvori u Vatikanu kažu da je juče testirano oko pola rezidenata Santa Marte i da će druga polovina biti testirana danas. Plan je da oni koji su pozitivni na koronavirus budu premešteni u hotel za hodočasnike u Rimu. Testiraju se i viši zvaničnici Vatikana koji ne žive u Santa Marti.  Brigu izaziva to što se sveštenici kreću od Santa Marte do posla, a ponekad idu i u Rim.Kako javljaju italijanski mediji, papa Franja je proteklih nedelja dva puta testiran na koronavirus i utvrđeno je da ga nema. Vatikan na to nije dao komentar.Beogradska nadbiskupija je 17. marta odložila sva dešavanja i pozvala svoje vernike starije od 65 godina da ne izlaze i da ne idu na liturgije.

Svet

Život pod koronom: Stokholm

Švedska je jedna od retkih zemalja u Evropi, koja do sada nije uvela nikakve posebne mere u borbi protiv pandemije koronavirusom. O filozofiji nadležnih organa i građana u ovoj skandinavskoj zemlji, kao i o životu u glavnom gradu za serijal "Život pod koronom" razgovarali smo sa Filipom, koji se rodio i živi u Stokholmu. Filip, StokholmOvde još uvek nema karantina i zabrana, odgovornost je više na pojedincima na koje se apeluje da se ponašaju solidarno. Vlast u Švedskoj još čeka sa uvođenjem oštrijih mera i ima neku svoju filozofiju kako je potrebno reagovati na pandemiju.Kakva je njihova filozofija?Mislim da je u pitanju to što karantin ima veliki efekat na ekonomiju, a zdravstveno ovde situacija nije toliko ozbiljna i Švedska ima dovoljno kapaciteta u bolnicama. Misle da je bolje da se sačeka sa uvođenjem drastičnih mera do trenutka kada budu popunjeni kapaciteti. Vode se logikom da karantin možeš samo jednom da proglasiš i da je to najbolje uraditi kada situacija bude najkritičnija. Ako ljude sada staviš u karantin, oni će izaći iz njega i tek onda se zaraziti, jer se smatra da je virus takav da će sigurno veliki broj ljudi oboleti i onda će to biti problem kasnije. Trenutko u Švedskoj ima oko 2000 ljudi, koji su zaraženi i oko 100 ljudi je u ozbiljnijem stanju i potrebna im je bolnička nega, a navodi se da trenutno ima oko 700 mesta u bolnicama. Smatra se da ako bi se zatvorili vrtići i škole, veliki broj ljudi bi morao da ostane kod kuće da čuva decu, uključujući i lekare i medicinske sestre. Šaljem vam i jedan zanimljiv video, koji pokazuje kojom logikom se Šveđani vode trenutno:Därför är det smart att vänta med karantän Det här är den bästa och mest pedagogiska förklaringen jag sett om varför regeringen inte sätter landet i karantän. Det är britten Robert Isaacs som gjort filmen hemma på bakgården eftersom också Storbritannien gör samma bedömning som Sverige. Jag har - med tillstånd - översatt så att fler här i Sverige kan förstå logiken som finns bakom beslutet. Här är originalklippet: https://www.youtube.com/watch?v=nl6tTwxzCi8&feature=youtu.be Och här skriver jag mer om hur viktigt det är med respekt för de som sitter på all data och akademisk kunskap och tar beslut om vår framtid: https://www.facebook.com/212086795470519/posts/3076290422383461/Posted by Emanuel Karlsten on Monday, 16 March 2020U medijima se navodi da se otvara poljska bolnica u Stokholmu, kao i da postoji onlajn test kako bi ljudi proverili imaju li simptome koronavirusa...Da, u pitanju je prostor gde se održavaju sajmovi. To se neće još upotrebljavati, kako su naveli, već će služiti kao pomoć u slučaju nužde.Što se testa tiče, ja sam probao da popunim i on služi da proveriš da li je potrebno da se javiš lekaru. Uglavnom ga koriste stariji građani ili oni koji već imaju neka hronična oboljenja. Pitaju te da li imaš nešto poput astme, visokog pritiska ili dijabetesa i ukupno ima desetak pitanja, čiji je cilj da se utvrdi zdravstveno stanje i simptomi, a onda ako algoritam prepozna da si u riziku, kaže ti da ideš u bolnicu, a ako ne, onda samo ostani kod kuće i odmaraj. Trenutno se testiraju samo najozbiljniji slučajevi, zbog toga se smatra da ima mnogo više obolelih, ali nisu testirani.Ima li ljudi po gradu, da li idu na posao normalno?Prošle nedelje je bilo prazno, mislim da se ljudi trude da ostaju u kući, a onda sam u petak bio u marketu i bilo je dosta ljudi, što me je iznenadilo. Čitao sam i u medijima da je sada veća gužva u gradskom prevozu, jer su smanjili broj vozila.Moja kompanija je uvela politiku da svi koji mogu rade od kuće. Ja radim od kuće već desetak dana, ali na primer moj brat radi u predškolskoj ustanovi i on mora da ide na posao. Škole i predškolske ustanove rade, samo se nastava na fakultetima obavlja na daljinu.Lokali po gradu rade normalno, u kafićima i restoranima ima možda manje ljudi, ali je sve otvoreno. Za sada je sve na preporukama, ali je do pojedinaca da li će se pridržavati.Danska je zatvorila granice, kako to utiče na ljude koji rade tamo?To je više vezano za Malme, gde se nalazi most između Danske i Švedske. Znam da su Danci zatvorili granice, Šveđani, koji rade u Danskoj, mogu i dalje da idu, samo ne znam da li je potrebno da pokažu neki dokaz poput radne dozvole.Kakve su ekonomske mere, podržava li država firme?Još uvek se ne zna kakav će ovo imati uticaj na ekonomiju, država je objavila da će plaćati 14 dana bolovanja za zaposlene, kojima to ne pravi nikakvu razliku u zaradi, ali je značajno za kompanije koje sada imaju manje posla. SAS (Scandinavian Airlines) je, na primer,  uveo da zaposleni  mogu da ostanu kod kuće, jer trenutno nemaju šta da rade, niko ne leti, ali država plaća određen deo njihovih plata, dok se ovo ne reši. Aerodrom nije zatvoren, može da se putuje, ali nema putnika.Oni koji trenutno putuju, idu na sever Švedske,  sada je sezona skijanja i vodi se velika debata oko toga da li treba zatvoriti ta skijališta, jer se tamo širi virus. Jedan broj ljudi smatra da to sada treba zatvoriti, čitao sam baš da je nedavno u jednom od najvećih tih ski centara nedavno zaražen veći broj ljudi na okupljanju posle skijanja. Znam da je Norveška zatvorila sva skijališta, mislim da će i ovde uskoro.Nose li ljudi maske, koriste li sredstva za dezinfekciju?Ta sredstva su nestala prvi dan. Maski takođe nema da se kupi, ali ne viđam toliko po gradu da ljudi nose, ovde su ljudi nekako opušteni. Stariji građani se takođe šetaju i idu na okupljanja, i dalje važi pravilo da može da se okuplja do 500 ljudi. Upravo je to ono što sam rekao da se desilo na nekom događaju posle skijanja, gde su imali znak na vratima da primaju do 499 ljudi. Ljudi često to zloupotrebljavaju i pokušavaju da prevare zakone.  

Svet

Vlade širom sveta prate zaražene koronom preko mobilnih telefona

Vlade širom sveta počele su da koriste mobilne telefone za praćenje obolelih od koronavirusa, čime potencijalno ugrožavaju pravo na privatnos svojih građana, piše Business Insider. Veb-sajt koji se bavi privatnošću na internetu Top10VPN napravio je listu zemalja koje su beć uvele mere za praćenje mobilnih telefon obolelih od koronavirusa. Te mere se razlikuju, od prikupljanja anonimnih podataka za nadzor opšteg kretanja ljudi, do praćenja pojedinaca za koje se sumnja da su obolelih, kao i onih sa kojima su u kontaktu. Semjuel Vudams iz Top10VPN, koji je sastavio listu, smatra da bi svet mogao da pređe u trajno stanje povećanog nadzora.“Bez adekvatnog praćenja, postoji opasnost da će ove nove mere, često vrlo invazivne, postati norma širom sveta. Iako neke deluju potpuno legitimne, mnoge predstavljaju rizik za građane”, ocenio je Vudams.  Senat SAD je u okvir mera za ekonomski stimulus od 2 bilijarde dolara uključila i sredstva od 500 miliona dolara (453 i po miliona evra) namenjena Centru za kontrolu i prevenciju bolesti, za razvoj “sistema za nadzor i prikupljanje podataka” koji bi nadgledao širenje virusa, iako još nije jasno kako će taj sistem raditi.Južna Koreja je pratila telefone pojedinaca i napravila javno dostupnu mapu, kako bi drugi građani mogli da provere jesu li bili u blizini nekoga ko ima koronavirus. Korišćeni su podaci sa mobilnih telefona, upotrebe kreditnih kartica i razgovori sa zaraženima licem u lice.   Vlasti Irana su podržale upotrebu mobilne aplikacije za uspostavljanje dijagnoze AC19, koja prikuplja podatke o lokaciji korisnika u realnom vremenu. Aplikacija je u međuvremenu uklonjena sa Google Play-a, odakle se mogla skinuti.U okviru šireg seta novih mera za nadzor u Izraelu ukinuta je obaveza da se za praćenje pojedicana putem telefona mora pribaviti sudski nalog. Kako piše Radio Slobodna Evropa, izraelski Vrhovni sud je objavio da će obustaviti program za nadzor zaraženih ukoliko u parlamentu ne bude uspostavljen za kontrolu mera nadzora.Tajvan je aktivirao takozvanu “elektronsku ogradu”, koja prati mobilne telefone i šalje upozorenje vlastima ukoliko neko ko bi trebalo da je u kućnoj izolaciji izađe napolje.Evropski supervizor za zaštitu podataka Vojčeh Vjeviorovski podržao je plan Evropske komisija da anonimno prikuplja podatke od telekomunikacionih operatera radi praćenja krize u vezi sa koronavirusom. Vjeviorovski je saopštio da ti planovi ne krše zakone o zaštiti podataka EU, prenosi Telecompaper. Sličnu ocenu ranije je dao Evropski odbor za zaštitu podataka (EDPB), nakon što je više zemalja članica objavilo da će koristiti telekomunikacione podatke za praćenje zaraženih virusom. EDPB izneo stav da evropska Opšta regulativa za zaštitu podataka omogućava institucijama javnog zdravstva da u kontekstu epidemija bez pristanka obrađuje lične podatke.Vjeviorovski je u pismu zvaničnicima Evropske komisije rekao da će podaci biti obrisani čim se situacija u vezi sa koronavirusom završi i pozvao je na transparentnost upotrebe podataka.EDPB je saopštio da vlasti prvo treba da obrade podatke o lokacijama na anoniman način, i da ukoliko to nije moguće direktiva o elektronskoj privatnosti omogućava državama članicama da uvedu mere radi očuvanja nacionalne i javne bezbednosti.O elektronskom nadzoru zaraženih koronavirusom govori se i u regionuCrnogorski ombudsman Siniša Bjeković rekao je da su dileme zbog objavljivanja spiska osoba koje se nalaze u samoizolaciji, kao i pojave aplikacije za mobilni telefon za njihovo praćenje tih lica, otvorile pitanje da li su te mere pravno valjane, javila je RTCG.“U ovom trenutku prednost je data legitimnom cilju, a ne sredstvu. Akt, odnosno radnja mješanja u privatnost je nastala i proizvodi dejstvo, pa ćemo o valjanosti uvođenja ove mere nešto više znati nakon ocene ustavnosti, uz suprotstavljene stavove civilnog sektora i organa vlasti”, rekao je Bjeković.On smatra da je glavna tačka spora pitanje da li su takve mere zakonite, odnosno da li su proporcionalne u odnosu na cilj.Polemika o praćenju mobilnih telefona i drugim merama povela se i u Hrvatskoj, javio je HRT. Predsednik poslaničkog kluba vladajuće Hrvatske Demokratske Zajednice Branko Bačić kaže se da praćenje mobilnih telefona treba da se odnosi samo na zaražene i smatra da praćenje podrazumeva isključivo lokaciju u realnom vremenu. Predsednik Odbora za pravosuđe opozicione Socijaldemokratske Partije (SDP) u hrvatskom Saboru Peđa Grbin smatra da je u Vladinom predlogu, koji obuhvata i praćenje telefona, nejasno šta će se desiti sa podacima kada ona prestane. SDP je tražila da krug osoba na koje se odnosi mera praćenja bude ograničen, da se definiše rok i da osoba bude obaveštena o praćenju.

Svet

Premijer Ujedinjenog Kraljevstva Džonson pozitivan na koronavirus

Premijer Ujedinjenog Kraljevstva Boris Džonson testiran je pozitivno na novi koronavirus, objavio je na svom Tviter nalogu."U poslednja 24 sata razvio sam blage simptome i testiran sam pozitivan na koronavirus. Sada sam u samoizolaciji, ali ću nastaviti da predvodim odgovor Vlade na epidemiju putem video konferencije. Zajedno ćemo pobediti ovo", napisao je Džonson. Over the last 24 hours I have developed mild symptoms and tested positive for coronavirus.I am now self-isolating, but I will continue to lead the government’s response via video-conference as we fight this virus.Together we will beat this. #StayHomeSaveLives pic.twitter.com/9Te6aFP0Ri— Boris Johnson #StayHomeSaveLives (@BorisJohnson) March 27, 2020 Džonson je pre nego što je epidemija u Velikoj Britaniji uzela maha zagovara pristup "imuniteta krda", koji bi podrazumevao da se virusu dopusti prirodno širenje, što bi dovelo do postepene imunizacije stanovništva stanovništva, ali je nakon eskalacije situacije počeo da zagovara striktne mere karantina.

Svet

Aplikacija Zoom obara sve rekorde

Šteta koju su pretrpele mnoge svetske kompanije zbog koronavirusa meri se milionima, a jedna od onih koja je izvukla dobit iz ove situacije svakako je Zoom Video Communications, prenosi Jutarnji.hr.Aplikacija ove kompanije samo za nekoliko nedelja postala je jedna od najšešće “skidanih”, pa je vrednost njihovih deonica drastično porasla.Zoom video ima aplikaciju koja omogućava virtuelne sastanke i konferencije i do hiljadu ljudi. Osim onih koji u novonastalim okolnostima rade od kuće, stotine fakulteta širom sveta trenutno održava nastavu na daljinu i to baš putem ove aplikacije, pa se broj onih koji je koriste mere stotinama hiljada.Kolika je popularnost Zoom Video aplikacije pokazuje i to da je samo u martu zabeleženo 183 odsto više skidanja aplikacije od proseka. Procena je da će Zoom ove godine prihodovati dodatnih 337 miliona dolara. Prema podacima "Market Insajdera" aplikacija je 18. marta bila je na prvom mestu skinutih aplikacija u SAD-u, a samo dve nedelje ranije nalazila se na 87. mestu.Vrednost akcija ove firme prošle godine na berzi je iznosila 65 dolara a sada je narasla za više od 120 odsto i iznosi 141 dolar. Tržišna kapitalizacija kompanije sada iznosi 38,5 milijardi dolara.

Svet

Globalna nestašica gumenih rukavica zbog koronavirusa

Svet zbog koronavirusa pogađa nestašica gumenih rukavica, uporedo sa vanrednim merama u Maleziji, koja je ih najviše proizvodi, javlja agencija Blumberg (Bloomberg).Asocijacija proizvođača gumenih rukavica iz Malezije, čiji članovi proizvode čak 60 odsto rukavica u svetu, upozorila je danas na globalnu “hroničnu nestašicu” jer fabrike smanjuju broj zaposlenih zbog sve većih mera izolacije u Maleziji. Najveći proizvođač gumenih rukavica na svetu Top glav (Top Glove) saopštio je da potražnja iz SAD, Evrope i drugih zemalja prevazilazi njegove kapacitete, i da izvršenje pošiljki kasni čak i četiri meseca.  Čak i radom u punom kapacitetu, maležanski proizvođači neće moći da zadovolje trenutne potrebe. Kompanija Top glav, koja zadovoljava nešto više od četvrtine svetske potražnje za rukavicama, saopštila je da joj stiže čak 2,6 milijardi porudžbina dnevno, što je duplo više od proizvodnog kapaciteta. “Proizvodni pogon radi 24 sata, u dve smene. Već postoji nestašica”, izjavio je izvršni predsednik kompanije Lim Vi Čau.Malezija je ograničila kretanje širom zemlje i naredila zatvaranje mnogih radnji, dok se od drugih traži da što više radnika pošalje kućama kako bi se smanjilo širenje koronavirusa.Većina proizvođača gumenih rukavica izuzeto je od mera i može da u fabrikama na radu drži 50 odsto zaposlenih. Maležanska Asocijacija proizvođača gumenih rukavica saopštila je da neke kompanije planiraju sastanak sa Ministarstvom za trgovinu, kako bi dobile dozvolu da rade punim kapacitetom.“Današnja potražnja je abnormalna. Bolnicama ponestaje rukavica. Ne možemo da isporučimo količine koje bismo hteli. To nije naš izbor”, rekao je u predsednik asocijacije Denis Lou.On kaže da industrija Malezije obezbeđuje oko 67 odsto svetske potražnje gumenih rukavica i da godišnje proizvede 345 milijardi komada. Od maležanskih proizvođača se traži da prvo zadovolje domaće potrebe.Vlade širom sveta pokušavaju da dođu do ključne medicinske opreme, kao što su zaštitne maske, respiratori i bolnička odeća, i da naprave zalihe.

Svet

Cela Rusija neće raditi naredne sedmice

Na teritoriji Rusije sledeća nedelja biće neradna, ali će za nju radnici dobiti punu platu, objavio je ruski predsednik Vladimir Putin, a prenela agencija Anadolija. Ova mera je, kako navodi Putin, bila neophodna zbog širenja koronavirusa a iz nje će biti izuzete samo apoteke, prodavnice, bolnice kao i prevoz."Ovo će doprineti smanjenju rizika od širenja koronavirusa. Najvažnije je trenutno da svi ostanu kod kuće", poručio je Putin.Ruske vlasti navode da, za sada izlaze na kraj sa koronavirusom, ali da je zaraza svuda oko njih i da je teško u potpunosti sprečiti da virus uđe u zemlju.“Sve mere u borbi protiv koronavirusa daće rezultat ukoliko budemo ujedinjeni” poručio je Putin apelujući na građane da ozbiljno shvate savete lekara kako bi se sačuvali od koronavirusa.U svom obraćanju, predsednik Rusije je najavio i druge ekonomske mere koje bi trebale da ublaže ekonomske posledice pandemije, kao što su uvećanje broja plaćenih dana bolovanja i naknada za nezaposlene.

Svet

Oksford počeo da prati mere vlada protiv pandemije koronavirusa

Univerzitet u Oksfordu pokrenuo je praćenje mera vlasti u svetu protiv pandemije koronavirusa. Prvi ovakav alat, koji prati i poredi odgovore vlasti zemalja na pandemiju, napravila je Škola za državnu upravu Blavatnik sa Oksforda. Oksfordov COVID-19 Government Response Tracker besplatno je dostupan na veb-sajtu www.bsg.ox.ac.uk/covidtracker, i biće ažuriran tokom krize. Za sada, servis obuhvata podatke iz 73 zemlje, uključujući Kinu, Južnu Koreju, Italiju, Veliku Britaniju, Kanadu i SAD. Servis za praćenje odgovora vlada sistematski beleži mere vlada širom sveta i sabira u zajednički Indeks rigoroznosti. On omogućava korisnicima da sagledaju varijacije u merama vlada. Ta informacija može pomoći istraživačima da shvate da li sve strožije mere utiču na brzinu širenja infekcije i da identifikuju šta podstiče vlade da uvedu striktnije ili manje striktnije mere.Pandemija koronavirusa je primorala vlade da donesu mere za sprečavanje širenja bolesti među populacijom. Oksfordov servis prikuplja javno dostupne podatke o 11 indikatora mera vlasti, kao što su zatvaranje škola i radnih mesta, otkazivanje javnog prevoza, kampanje informisanja javnosti, monetarne mere, ulaganja u vakcine i drugo.Prikupljanje vrši Oksfordov interdisciplinarni tim naučnika i studenata iz svih krajeva sveta. „Naš indeks, naravno, ne može da ispriča celu priču, ali verujemo da će podaci koje smo prikupili pomoći donosiocima odluka i zaposlenima u javnom zdravstvu da razmotre robusnost odgovora vlasti i naprave prvi korak ka razumevanju koje su tačno mere bile efikasne u određenim kontekstima“, rekao je vanredni profesor Globalne javne uprave na Školi Blavatnik Tomas Hal, koji predvodi Oksfordov projekat.Reakcije vlasti značajno variraju od jedne do druge zemlje, i kao prilikom svake intervencije u politici, njihov efekat u velikoj meri zavisi od političkog i društvenog konteksta. Indeks rigoroznosti Odgovora vlasti na COVID-19, kao i svi agregatni indeksi koji kombinuju različite indikatore u jedinstven indeks, ne treba tumačiti kao merenje da li je reakcija zemlje primerena ili efektivna. 

Svet

HANFA se odrekla više od pola miliona evra nameta zbog korone

Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA) saopštila je nakon svoje poslednje sednice da su sve kompanije čije su akcije uključene u trgovanje na Zagrebačkoj berzi oslobođene od plaćanja redovne naknade za celu 2020. godinu, kako bi se ublažile negativne posledice pandemije koronavirusa na privredu.Na istoj sednici doneta je odluka kojom se OTP osiguranju zabranjuje isplata dividendi iz zadržane dobiti od 2016. do 2019. godine do 30. aprila naredne godine.HANFA je za Poslovni.hr navela da se svojim potezom odriče najmanje četiri miliona kuna (oko 526 hiljada evra), kao i da će razmotriti dodatne mere kako bi pomogla domaća akcionarska društva.Finansijsko regulatorno telo je i podsetilo da je prošle godine, u nastojanju da oživi tržište kapitala u Hrvatskoj i olakša poslovanje preduzećima, prošle godine takođe donosio kvartalne odluke o oslobađanju od istog nameta, zbog čega je tokom 2019. naplaćena dažbina samo ona za četvrti kvartal.

Svet

Poznati ekonomista savetuje: Platite radnicima da ostanu kod kuće

Srpsko-američki ekonomista i stručnjak za ekonomske nejednakosti Branko Milanović smatra da finansijsku pomoć treba pružiti radnicima koji su izgubili posao kako bi mogli da ostanu kod kuće i tako pomognu da se pandemija koronavirusa smanji.“Kada se uslovi promene dramatično, i rešenja se često menjaju dramatično. Obično ljudima date novac, ali od njih tražite da traže posao, prekvalifikuju se ili nešto obave. Sada im morate dati novac NE da bi tražili posao, već da bi ostali kod kuće”, napisao je Milanović na Tviteru. On smatra da ideja da ne treba pomoći radnicima, već korporacijama pripada “starom arsenalu” ideja, prema kojem bogati treba da postanu još bogatiji da bi zaposlili siromašne.“Problem je u tome što je u plutokratiji to *normalan* način gledanja na stvari. Govori se da su za Staljina ljudi bili alati, a oružje i čelik cilj. U plutokratiji, ljudi su alat, a korporativni profiti cilj”, smatra Milanović.On je nedavno na svom blogu globalinequality ocenio da je pažnja kreatora politike i javnosti “pogrešno usmerena na očuvanje izmišljenih parametara” (kao što su cene akcija na berzi) ili “podjednako pogrešno na finansijsku održivost kompanija”.Milanović smatra da u fokusu treba da budu “fizički kvantiteti”, a današnju situaciju sagledava kroz četiri kategorije radnika: doktore i medicinsko osoblje (grupa A), onlajn prodavci (B), ljudi koji proizvode materijalna dobra (C) i učitelji, inženjeri, dizajneri i druge vrste profesionalaca (D).“Njihov broj na početku krize nalazi se u nekom odnosu koje su utvrdile potražnja na tržištu i ponuda unutar tih profesija. Ono što stravičan šok, kao što je epidemija, radi je da potpuno dizbalansira novu potražnju za ove četiri vrste rada. Njihova trenutna alokacija je potpuno neusklađena sa željenom alokacijom pod novim uslovima”, napisao je Milanović.   Za njega su ključni radnici iz grupe C. Ti radnici će, smatra Milanoviću, verovatno ostati bez posla, a često i “bez ikakvih sredstava”.“Zar želite da ih ostavite osiromašene da idu po ulicama i traže posao? Ne, interes kreatora politike treba da bude da im očuvaju prihode što je više moguće, i da ih istovremeno ohrabre da ne idu na posao”, piše Milanović. Prema njemu je tokom epidemije razumniji pravac ekonomske politike da se poveća ponuda radnika iz grupe A, da se onima iz grupe C “bezuslovno pomogne” i ograniči rad što je više moguće, i da se ceo fokus pomeri sa finansijskih indikatora na prihode domaćinstava.Prethodno je Milanović u članku za američki magazin Foreign Affairs napisao da se ekonomske posledice pandemije koronavirusa ne smeju shvatiti kao “običan problem koji može rešiti ili ublažiti makroekonomija”, i da je moguće da se dešava “suštinska promena same prirode globalne ekonomije”.  Ukoliko kriza duže potraje, smatra Milanović, mogli bi da počnu pozivi na samodovoljnost, a globalizam bi mogao da se “rasplete”.“Što kriza bude duže trajala i što duže budu postojale prepreke za slobodan protok ljudi, dobara i kapitala, takvo stanje stvari će sve više postajati normalno”, ocenjuje Milanović.Branko Milanović je najpoznatiji po radovima u oblasti raspodele prihoda i ekonomske nejednakosti. Predaje na univerzitetima i ustanovama širom sveta, kao što su Londonska škola ekonomije i Institut za međunarodne studije u Barseloni. Radio je i kao istraživač u Svetskoj banci. 

Svet

I proizvođači alkoholnih pića pomažu u borbi protiv koronavirusa

Svetski proizvođači alkoholnih pića Anhojzer (Anheuser-Busch InBev) i Dijađo (Diageo) doniraće nekoliko miliona litara alkohola, kako bi pomogli u proizvodnji sredstava za dezinfekciju tokom pandemije koronavirsa, piše Poslovni.hr .„Ovo je najbrži i najdelotvorniji način da podmirimo sve veću potražnju za sredstvima za dezinfekciju ruku širom svieta“, rekao je glavni izvršni direktor Dijađa Ivan Menezes.Britanski Dijađo će donirati dva miliona litara prečišćenog alkohola od žitarica, a Anhojzer je objavio da će bolnicama u nekoliko evropskih zemalja započeti isporuku planiranih 50 000 litara dezinficijensa, od alkohola dobijenog pri proizvodnji bezalkoholnog piva.Pomoć ima za cilj da se proizvede više od osam miliona boca sredstava za dezinfekciju, koje će otići zemljama u kojima vlada nestašica.Anhojzer i Dijađo pridružili su se naporima francuskog proizvođača alkohola Perno Rikar (Pernod Ricard), koji je ranije objavio da će sve destilerije prenamenovati za proizvodnju sredstava za dezinfekciju ruku, piše Business Insider.

Svet

Siri savetuje o koronavirusu

Virtuelni asistent Siri za sve korisnike Epl  uređaja od sada  može da pruži informacije i onima koji brinu da su zaraženi koronavirusom, prenosi portal 021.rs. Korisnici sada mogu da postave pitan...

Svet

EU suspendovala klauzulu o neizvršenju obaveza zbog koronavirusa

Zemlje članice Evropske unije odlučile su da po prvi put suspenduju obaveze iz Pakta o stabilnosti i razvoju, kako bi omogućile dodatno trošenje milijardi evra za ublažavanje “drastičnog ekonomskog pada” zbog pandemije koronavirusa, prenosi Euractiv.Ministri finansija zemalja EU odobrili su aktiviranje klauzule o neizvršenju obaveza iz Pakta, kojom se “pauziraju” strukturna prilagođavanja koje zemlje članice moraju da implementiraju radi postizanja fiskalnih ciljeva.Klauzula može biti aktivirana u slučaju “drastičnog ekonomskog pada” u evrozoni ili celoj EU.Savet ministara ekonomije i finansija zemalja EU (Ecofin) saopštio je da ove godine očekuje ozbiljan pad ekonomije, što zahteva “odlučan, ambiciozan i koordinisan” odgovor.Iako fiskalni okvir EU ne sadrži detalje o tome šta tačno predstavlja “drastičan ekonomski pad”, sve zemlje članice složile su se da su koronavirus i posledice po ekonomiju koje je on izazvao najozbiljnija kriza u EU od Drugog svetskog rata.“Moramo delovati odlučno da bismo osigurali da šok bude što kraći i što je više moguće ograničen, da ne izazove trajnu štetu našim ekonomijama i samim tim održivosti javnih finansija na srednji rok”, saopštio je Ecofin.   

Svet

Korona biznis ideja: mobilna kabina za izolaciju

Hrvatska kompanija Tehnix iz Donjeg Kraljeveca razvila je i proizvodi Mobilnu korona kabinu za prevenciju virusa i za osobe s virusnim simptomima, objavila je Gradnja.rs pozivajući se na Jutarnji list.Mobilna kabina, veličine 3×6,40 metara, opremljena kuhinjom, kupatilom i prostorom za spavanje, ima sistem grejanja i ventilacije pa je takva pogodna za duži boravak."Kabinu smo razvili prvenstveno zbog naših vozača koji voze u Evropu. Oni po dolasku ostavljaju kamion koji se denzinfikuje, a oni se smeštaju u sterilnu korona kabinu, gde mogu da se odmore i u njoj ostaju do nove vožnje. To je prevencija za njih i ljude oko njih. Kabina je za zdrave, da izbegnu bolesne, ali i za bolesne, da ne zaraze zdrave"  kazao je vlasnik Tehnixa Đuro Horvat za Jutarnji list.Kabina je postavljena i u Luksemburgu, a služi odmoru Tehnixovih vozača tokom putovanja.Đuro Horvat kaže da iz Hrvatske, Evrope i sveta već pristižu narudžbinu za kabinu, koja košta oko 17.000 evra.On smatra da su kabine, osim za prevenciju, idealne za lečenje obolelih u slučaju nedostatka bolničkih kapaciteta. Na sajtu kompanije Tehnix navodi se da je vodeća eko industrija u svetu. Kompanija je razvila i proizvodi više od 300 mašina i opreme za životnu sredinu.