img

Svet

Svet

Slovenački poljoprivrednici svoje proizvode prodaju i putem aplikacije

Slovenačka informatička Dominatus napravila je onlajn platformu-aplikaciju za prodaju poljoprivrednih proizvoda, piše slovenački list Delo.Ova ljubljanska firma odlučila se na takav korak jer mnoga poljoprivredna gazdinstva u centralnoj Sloveniji ne mogu na pijace zbog mera protiv širenja koronavirusa.Na platformi Go2Farms lokalni poljoprivredni proizvođači i gazdinstva koji nemaju svoj veb-sajt mogu besplatno predstaviti svoju ponudu.Povrtari u strahu da će im ceo rod propasti zbog vanrednog stanjaEvropski poljoprivrednici trpe štetu zbog pandemije koronavirusa "Pružaoci usluga mogu besplatno da se registruju i prijave trenutnu ponudu na platformi, dok kupci sa samo nekoliko klikova mogu na karti pronaći gazdinstvo u svojoj blizini, ponudu hrane i podatke za kontakt", kaže idejni autor projekta Jure Adlešič, koji namerava da platformu razvija i nakon krize zbog koronavirusa.Adlešič kaže da platforma predstavlja podršku slovenačkim poljoprivrednicima, kao i celokupnoj slovenačko privredi, jer koristi ima i prerađivačka industrija. On smatra da Go2Farms potrošačima omogućava pristup hrani koja je zdravija od uvezene i ukusnija, koja je ekološki prihvatljivija, donosi veću samodovoljnost, a potrošaču omogućava da skloni iz gužve u tržnim centrima."To ostavlja više novca kod kuće, a istovremeno postajemo više samodovoljni, što je situacija u kojoj se sada nalazimo", rekao je Adlešič i dodao da ne treba zaboraviti ni pozitivan uticaj na životnu sredinu.Trenutno se na platformu prijavilo više od 100 poljoprivrednika. Suvlasnik Dominatusa Uroš Okorn nije očekivao toliki odziv."Ovo je ludo, jer moramo da proverimo svako gazdinstvo. Tokom pola dana, u ponedeljak smo dobili 600 lajkova... Izgleda da ljudi ostaju kod kuće", rekao je Okorn.Poljoprivrednici širom evrope upozoravaju da će im rod propasti, uglavnom zbog zatvaranja tržnica i pijaca, ali i zbog ograničenja kretanja koji je usled epidemije koronavirusa na snazi u velikom broju država.

Svet

Hoteli u Hong Kongu kao ‘all inclusive’ karantini

Hoteli u Hong Kongu nikada nisu bili prazniji, popunjenost kapaciteta je tek na petini pa su se mnogi hotelijeri okrenuli novom trendu, smeštaju osoba u karantin.Zabeležni broj zaraženih u Hong Kongu je trocifren, ali potreba za karantinskim prostorom ide i do nekoliko desetina hiljada ljudi, naročito onih koji u Hong Kong dolaze iz inostranstva. Mnogi od njih umesto osnovnih uslova u karantinu traže mnogo bolju uslugu, piše Seebiz.Hoteli u okviru ove usluge nude boravak do dve nedelje, celodnevni smeštaj u sobama, pun pansion sa dostavom u sobu, 24 časovnu dostupnost medicinske službe na poziv i bolje zabavne sadržaje u sobama. Ovakva usluga naziva se “all inclusive karantinski smeštaj”.Cena ovog paketa u hotelu sa recimo četiri zvezdice kreće se od 889 dolara za 14 dana što je otprilike polovina njihove uobičajene cene smeštaja. Hoteli procenjuju da bi ovakav način rada mogao dati rezultate jer mnogi koji bi i mogli da organizuju karantin u svojim domovima se pre odlučuju za hotel kako ne bi preneli zarazu na članove porodice. “Best Western” hotel u Hong Kongu je nakon ove ponude uspeo da podigne popunjenost na 30 odsto u martu.

Svet

Korona ukopala globalni turizam

Zbog pandemije koronavirusa broj turističkih putovanja u svetu smanjiće se za najmanje 20 do 30 odsto, u odnosu na rekordnu 2019. godinu. Svetska turistička organizacija procenjuje da i ovakve prognoze treba uzimati sa oprezom imajući u vidu još uvek prilično neizvesnu prirodu trenutne krize. Prošle godine svetski turizam beležio je rekorde, svetom je putovalo1,5 milijardi turista. Smanjenje međunarodnih turističkih dolazaka od 20 do 30 odsto značilo bi pad prihoda od turizma za 300 do 450 milijardi dolara, što je skoro trećina prihoda ostvarenih u prošloj godini."Tako bi koronavirus mogao uticati na promet u svetskom turizmu u narednih nekoliko godina, jače nego što je to bio uticaj ekonomske krize 2009. godine kada je zabeležen pad od 4 odsto međunarodnih turističkih dolazaka ili na epidemiju SARS-a kada je pad bio tek 0,4 odsto, navode u Svetskoj turističkoj organizaciji. Stručnjaci podsećaju i da je upravo turizam jedan od najpogođenijih sektora zbog koronavirusa. 

Svet

Fijat želi da otvori fabrike u Italiji

Fabrika automobila “Fijat Krajsler” želi da nastavi proizvodnju u tri fabrike u Italiji već od naredne nedelje ako za to dobije dozvolu Vlade. Predstavnik sindikata metalskih radnika Đanluka Fiko...

Svet

Južna Koreja građanima isplaćuje pomoć, ali ne najbogatijima

Južna Koreja će svojim građanima pružiti novčanu pomoć hitnim gotovinskim isplatama, javlja Rojters.Predsednik Južne Koreje Mun Dže-in izjavio je da će država novčanu pomoć pružiti svim porodicama, izuzev najbogatijima, i da će radi olakšanja posledica epidemije koronavirusa u aprilu biti donet novi, dopunski budžet.On je nakon hitnog sastanka sa kreatorima ekonomske politike rekao da će sva domaćinstva osim 30 odsto najbogatijih dobiti novčanu pomoć od milion korejskih vona (740 evra), što ukupno iznosi oko 9,1 hiljada milijardi vona (više od 6 i po milijardi evra), kao „hitnu isplatu zbog prirodne nepogode“.  „Građani su dovoljno propatili zbog koronavirusa i svi zaslužuju da budu nagrađeni za bol koji su podneli i učešće u naporima za prevenciju“, rekao je Dže-in.Korejski zvaničnici su izjavili da će parlamentu u aprilu predstaviti novi budžet sa dodatnih 7,1 hiljada milijardi vona (5 milijardi i 251 milion evra) i da će neka mala i srednja preduzeća biti izuzeta od plaćanja računa za komunalne usluge.Ministar finansija Hong Nam-ki rekao je da će vlada morati da izda obveznice za pokriće deficita kako bi barem delimično finansirala drugi budžet.Južna Koreja je uglavnom uspela da kontroliše epidemiju koronavirusa i dobila je pohvale iz sveta za sveobuhvatno testiranje.

Svet

Evropski poljoprivrednici trpe štetu zbog pandemije koronavirusa

Pandemija koronavirusa nanosi štetu proizvođačima povrća i voća širom Evrope, koji upozoravaju na moguće nestašice, piše Rojters (Reuters).Jedan od problema sa kojim se susreću jeste nedostatak sezonskih radnika, izazvan ograničenjem kretanja radi suzbijanja pandemije.Proizvođač bobičastog voća iz Švajcarske Hajnc Šibli rekao je za Rojters da bi u ovo doba inače na njegovim poljima ili u stakleniku radilo oko 30 radnika iz Slovačke, Rumunije i Poljske, na pripremama za berbu prikupljanje prvih jagoda ili sadnju nove ture. Do sada ih je došlo samo 12.„Najgori scenario bi bio da ne možemo da posadimo svo voće kao što obično radimo nakon prve berbe, ili da čak ne možemo da obavimo berbu“, rekao je Šibli.Kako bi pomogla malim proizvođačima poput Šiblija, Švajcarska je objavila da će im ukoliko ostanu bez prihoda dati kredite po niskoj kamati ili bez kamate u vrednosti od 20 milijardi franaka (nešto manje od 19 milijardi evra).Nemački ministar za poljoprivredu je radi rešavanja problema nedostatka sezonskih radnika pregovarao sa aviokompanijom Lufthanza, kako bi prevoz radnika bio obezbeđen, pod uslovom da mogu da dokažu da nisu zaraženi koronavirusom. Jedna od mogućnosti je i privremeno produženje perioda za sezonski rad, koji inače traje 70 dana. Prehrambeni sektor Nemačke se godišnje oslanja na oko 286.000 sezonskih radnika.Poseban problem za poljoprivrednike predstavlja prodaja tokom vanrednih mera, pa su počeli da se okreću prodaji putem interneta, uz pomoć preduzimljivih pojedinaca.Tako je Francuz Viktor Gobur pokrenuo je kompaniju koja pomaže prodavcima voća i povrća u onlajn prodaji. On je za Financial Times rekao da prodaja na njegovoj internet platformi Olka (Ollca) dostiže nivo kao u vreme Božića. No, kako piše Financial Times, širenje onlajn prodaje voća i povrća u Francuskoj i još nekim evropskim zemljama tek treba da se desi.U regionu su se uključili i lanci supermarketa. Tako je hrvatski Konzum objavio da će početi sa otkupom voća i povrća od malih domaćih proizvođača, koji su do vanrednih mera prodaju obavljali na pijacama, prenosi N1.  „Poštujemo sve odluke Štaba civilne zaštite Republike Hrvatske jer su usmerene na zaštitu zdravlja i sigurnosti građana, ali istovremeno želimo pomoći prvenstveno malim porodičnim proizvođačima kojima više nije dostupan važan kanal prodaje te im je na taj način ugrožena egzistencija“, rekao je član uprave Konzuma Zoran Mitreski.Glas Istre piše da je grad Umag u dogovoru s lokalnim poljoprivrednicima omogućio prodaju u holu tamošnjeg bioskopa i pozorišne dvorane, jer je zbog epidemije koronavirusa prodaja moguća samo u zatvorenom, pod strogo kontrolisanim uslovima.U Bosni i Hercegovini je ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Tuzlanskog kantona, u kojem se zajedno sa Posavskim kantonom nalazi četvrtina poljoprivrednih gazdinstava u BiH, odlučilo da poljoprivrednicima pomogne iz budžeta. Kako prenosi Al Džazira, ministarstvo je za podršku poljoprivredi opredelilo budžetska sredstva u iznosu od 4 500 000 konvertibilnih maraka (2.300.000 evra).Operativni štab za podršku privredi Crne Gore odlučio je da registrovani poljoprivredni proizvođači, zaposleni u agroindustriji i ribarstvu budu izuzeti su od zabrane prevoza, javlja RTCG. Oni će moći da koriste međugradski putnički saobraćaj uz odgovarajuće rešenje.U Srbiji su poljoprivredni proizvođači počeli da razmišljaju o kućnoj dostavi, a novosadski povrtari su već prešli na prodaju preko društvene mreže Fejsbuk.

Svet

Povećan rizik od nasilja u porodici tokom pandemije

Zbog mera izolacije donetih širom sveta zbog pandemije koronavirusa, žrtve nasilja u porodici sve su sve više ugrožene. Od Azije do Evrope, žrtve nemaju izbora i često su primorane na izolaciju sa svojim zlostavljačima.Kako piše američki magazin Forin polisi (Foreign Policy), u Kini je zbog mera izolacije tokom epidemije došlo do porasta prijava nasilja u porodici. U nekim mestima su se pozivi policiji utrostručili u odnosu na isti period prošle godine.  Kineska aktivistkinja za prava žena Guo Jing, koja se krajem prošle godine doselila u Vuhan, odakle je pandemija i počela, rekla je za BBC da joj se tokom karantina za pomoć zbog nasilja između roditelja obratilo više mladih osoba. Jing kaže da one nisu znale kome da se obrate.Aktivistkinja Sjao Li iz kineske provincije Henan zatražila je pomoć na društvenim mrežama nakon što je njenu rođaku napao bivši suprug.„U početku je bilo nemoguće da obezbedimo dozvolu da joj pomognemo da napusti selo. Na kraju je policija, posle mnogo ubeđivanja, konačno dala dozvolu, kako bi moj brat mogao da ode do nje i njene dece“, rekla je Li za BBC.Grupe za prava žena u Italiji, Nemačkoj i Velikoj Britaniji već zvone na uzbunu. Britanska dobrotvorna grupa Ženska pomoć za Foreign Policy kaže da će poziv vlade na izolaciju imati „neposredan uticaj na žene i decu koji trpe nasilje u porodici“. Ta grupa brine da će zlostavljači upotrebiti mere društvene distance i samoizolacije kao „sredstvo prinude i kontrole“, kako bi žrtvama blokirali puteve ka bezbednosti i podršci.  „Samoizolacija je važan korak u robi protiv koronavirusa... ali može predstavljati opasnost za hiljade dece koja rastu okružena nasiljem“, ocenjuje Emili Hilton iz britanskog Nacionalnog društva za prevenciju okrutnosti prema deci.Situacija nije bolja ni u Francuskoj. Ministar unutrašnjih poslova Kristof Kastaner izjavio je da su, od početka mera izolacije 17. marta, prijave nasilja u porodici širom zemlje porasle za više od 30 odsto, javlja Euronews. Samo u Parizu, broj prijava se uvećao za 36 odsto.   Kastaner je rekao da će vlada uvesti nove mere za pomoć. Žene će u Francuskoj moći će da se za pomoć obrate u apotekama.„Žena koja trpi nasilje u porodici mora da bude u mogućnosti da u apoteci pozove u pomoć kada, kada tamo ode bez muža“, rekao je Kastaner. On je dodao da će za žene koje se kreću u pratnji biti uvedene šifre za poziv u pomoć, koje već postoje u Španiji.Porast prijava za nasilje u porodici očekuje se i u regionu. Koodinatorka Nacionalne SOS linije za žrtve porodičnog nasilja u Nikšiću Nataša Međedović rekla je za list Politika da se može očekivati eskalacija.„Za žrtve porodičnog nasilja kućna izolacija znači bespomoćnost. Ovo je tek početak, i u narednom periodu možemo očekivati eskalaciju i povećan broj poziva“, izjavila je Međedović.Prema saopštenjima Ministarstva unutrašnjih poslova, u Srbiji je od 19. do 30. marta pod „osnovanom sumnjom“ za nasilje u porodici uhapšeno više osoba. Policija je intervenisala u Zaječaru, Jagodini, Sremskoj Mitrovici i Inđiji.Nevladina organizacija Autonomni ženski centar izrazila je zabrinutost da će mere izbegavanja kontakata i samoizolacija „omogućiti nasilnicima da pojačano kontrolišu i zlostavljaju žrtve“. Centar smatra da bi saveti za bezbednost i planiranje zaštite za žrtve nasilja trebalo da budu „sastavni deo uputstava“ koje Vlada šalje javnosti i nadležnim institucijama.„Pozivamo Vladu da prilikom planiranja mera i akcija za prevenciju širenja koronavirusa među prioritete uvrsti i bezbednost i specifične potrebe žena i dece“, saopštila je organizacija.Mreža organizacija Žene protiv nasilja smatra da je tokom jačane izolacije i ograničenog kretanja, kao što u vreme vanrednog stanja, moguće i „pojačano nasilje prema ženama i deci“ i kao primer navodi slučaj od 19. marta.Mreža ocenjuje da su višestruko ranjive grupa žena, kao što žene koje žive na selu i u udaljenim naseljima, Romkinje, žene sa invaliditetom, izbegle i raseljene i žene starije od 65 godina, uvođenjem vanrednih mera našle u „izrazito teškoj i delikatnoj situaciji“.Državne institucije su već donele neke mere po pitanju nasilja u porodici. Tako je Prvo osnovno javno tužilaštvo u Beogradu 18. marta donelo uputstvo prema kojem će za vreme vanrednog stanja tužilaštvo, pored ostalog, „postupati u predmetima nasilja u porodici“, a ranije zakazana saslušanja za ovo krivično delo „se ne otkazuju“. 

Svet

UN: Pandemija može izazvati globalnu nestašicu hrane

Protekcionističke mere nekih vlada tokom pandemije koronavirusa mogle bi da dovedu do nestašice sveže hrane, voća i povrća.“Najgore što može da se dogodi je da vlade ograničavaju protok hrane", rekao je za britanski "Gardijan" Maksimo Torero, glavni ekonomista Organizacije za hranu i poljoprivredu UN, dodajući da bismo se ubrzo mogli suočiti sa posledicama takvih poteza.Tako je Rusija zabranila izvoz heljde i drugih žitarica na 10 dana, Kazahstan je ograničio isporuke pšeničnog brašna, heljde, šećera, nekoliko vrsta povrća i ulja od suncokreta. Neke zemlje suočile su se  i sa problemom manjka radnika za žetvu zbog zatvaranja granica i ograničavanja kretanja zbog karantina.Farmeri u Francuskoj, Španiji i Italiji upozoravaju, kako prenosi “Blumberg”, da će voće i povrće brzo sazreti i istruliti ako se nešto uskoro ne promeni. Uzgajivači jagoda i špargle već su sprečeni da beru plodove, a sledeći na udaru biće proizvođači zelene salate, paradajza, luka i graška.Nemci kojima već nedostaje 300 hiljada sezonaca pokrenuli su poseban sajt kako bi se farmeri povezali sa onima koji mogu da pomognu, pre svega sa studentima čiji su poslovi prestali zbog pandemije koronavirusa.

Svet

Ne plaćaju kiriju tokom krize

Poznati sportski brend “Adidas” neće plaćati kiriju za prostore koje je zakupio u Nemačkoj.  Njihovim koracima krenuli su i “H&M” i “Dajhman”. "H&M" je već p...

Svet

Menadžment Podravke dao donaciju za respiratore

Uprava i potpredsednici Grupe Podravka pokrenuli su inicijativu za donaciju iz ličnih primanja, kako bi bolnicama pomogli u borbi protiv koronavirusa.Kako piše Poslovni.hr, inicijativa je kod menadžmenta kompanije naišla na dobar odziv, a ukupno je prikupljeno više od 900.000 kuna (oko 118.000 evra).Novac će biti doniran bolnicama za nabavku respiratora i ostale potrebne medicinske opreme.„Pored toga što naša kompanija redovno humanitarno pomaže, najmanje što kao pojedinci možemo učiniti u ovom trenutku je da, pored organizacije poslovanja u ovim vanrednim vremenima, i mi lično finansijski pomognemo“, rekao je predsednik uprave Podravke Marin Pucar, koji je pokrenuo inicijativu. Podravka i tokom epidemije koronavirusa radi punim kapacitetom, radi proizvodnje dovoljne količine lekova i hrane. Ranije je radi sprečavanja širenja zaraze deo zaposlenih u administrativnom odeljenju upućen na rad od kuće, a rad u proizvodnim pogonima organizovan je više smena.Osim pandemije koronavirusa, Hrvatsku je nedavno pogodilo i više zemljotresa.

Svet

Drastičan skok nezaposlenosti u SAD zbog koronavirusa

Zbog ekonomskih posledica pandemije koronavirusa, broj nezaposlenih u SAD drastično je skočio u kratkom roku.Kako piše Bloomberg, ukupno 3,28 miliona ljudi u toku jedne nedelje, zaključno sa 21. martom, podnelo je zahtev za osiguranje u slučaju nezaposlenosti. Dve nedelje ranije, pre masovnog zatvaranja preduzeća širom zemlje, broj prijava bio je 211.000, blizu najnižih vrednosti u poslednjih 50 godina.  „To govori o neobičnoj prirodi ove recesije – to je nagli pad u recesiju, naspram ranijih ekonomskih padova, kada se sve odvijalo tokom vremena. Vrlo visoki brojevi bi mogli da se očekuju i tokom nekoliko narednih nedelja“, rekla je Mišel Mejer, šef odeljenja za ekonomiju SAD u investicionoj Američkoj banci (Bank of America). Metju Luceti, glavni ekonomista Dojče banke za SAD, smatra da „nema sumnje da je ekonomija trenutno u recesiji“.  Nagli skok nezaposlenosti ukazuje na mogućnost da narednih meseci stopa nezaposlenosti u SAD poraste za nekoliko odsto, piše Bloomberg. Najniža u poslednjih pola veka bila je u februaru i iznosila je 3,5 odsto.Prema podacima američkog Biroa za statistiku rada, od oktobra 2009. godine, kada je bila 10 odsto, stopa nezaposlenosti je sve do pandemije koronavirusa bila u stalnom padu.Business Insider piše da su se prvobitne procene ekonomista velikih banaka o rastu nezaposlenosti za samo jednu nedelju u martu kretale od oko 2 miliona (Goldman Saks) do 4 miliona ljudi (Siti).  

Svet

Tojota pravi vizire za američke bolnice

Japanski proizvođač automobila Tojota počeće sa proizvodnjom zaštitnih vizira za bolnice u SAD, a radi i na proizvodnji respiratora i zaštitnih maski, prenosi japanski list Japan Times. Kompan...

Svet

Ko je Trampov čovek za nadzor „ratne privrede“?

Nakon aktiviranja Zakona o odbrambenoj proizvodnji zbog koronavirusa, predsednik SAD Donald Tramp zadužio je ekonomistu Pitera Navara, svog savetnika za trgovinu i proizvodnju, da nadzire primenu Zakona, kojim se uvodi „ratna privreda“.Prema Navarovom profilu na veb-sajtu Bele kuće, njegove zvanične funkcije su „pomoćnik predsednika“ i „direktor Kancelarije za trgovinsku i proizvodnu politiku. Tramp je tu kancelariju uspostavio kako bi  „branio i služio američkim radnicima i domaćim proizvođačima“. Do sada je Navarov fokus bio na ekonomiji u vojnom sektoru. Prema veb-sajtu Bele kuće, pomagao je u „reformi transfera konvencionalnog naoružanja i bespilotnih vazdušnih sistema SAD“ i povećanju „vojne prodaje“ partnerima i saveznicima SAD. Kada je u pitanju funkcija savetnika predsednika SAD, bavio se „povećanjem ekonomskog rasta, smanjenjem trgovinskog deficita“ i „jačanjem američkih industrijskih baza za proizvodnju i odbranu“. O Navarovom iskustvu i stručnosti u oblasti ekonomije u medicini, Bela kuća ne navodi podatke.Do Trampove kandidature i političkog uspona, Navaro je pre svega bio poznat kao ekonomista i univerzitetski profesor. Trampu se pridružio još tokom predsedničke kampanje 2016. godine, kao savetnik za ekonomiju i trgovinu. Ranije je često gostovao na američkim televizijama kao komentator i analitičar. Ima zvanje profesora emeritusa ekonomije i javne politike na Univerzitetu u Kaliforniji. Doktorirao je na Harvardu.Navaro je poznat i kao oštar protivnik Kine. Kako piše Politico, za njega je Kina „babaroga", i predstavlja je kao „proždrljivog neprijatelja“ koji pokušava da na sve moguće načine potkopa SAD. Pri tome, piše Politico, Navaro u svom stavu prema Kini odbacuje uvide klasičnog ekonomiste Dejvida Rikarda u "srce argumenta za slobodnu trgovinu“. Navaro, kao i Tramp, smatra da je sve što nije napravljeno u SAD (a u njima se prodaje) zapravo krađa „američkih poslova“. Politico piše da je Navaro od legitimne diskusije o hegemonim ciljevima Kine napravio nešto što podseća na „hladnoratovsku histeriju o Moskvinoj međunarodnoj crvenoj mreži“. Prema američkom političkom magazinu Foreign Policy, Navaro ekonomske odnose sa Kinom posmatra kao „igru u kojoj jedan gubi, a drugi dobija“, a pridruživanje Kine Svetskoj trgovinskoj organizaciji smatra „jednom od najvećih grešaka koje su SAD ikada napravile“, jer je uveren da Kina ne igra po pravilima. „Čim jedna zemlja vara, model se raspada. Čim postoji manipulacija monetom ili monetarno odstupanje, model se raspada. U oba slučaja, jedna zemlja dobija na štetu druge“, rekao je Navaro za Foreign Policy. Otkako je paralelno sa Trampovim usponom na mesto predsednika hrupio na političku scenu , Navaro je ušao na teren stručnjaka za Kinu, koji su „godinama, čak i decenijama gradili reputaciju“. Foreign Policy piše da je „više od deset“ specijalista za Kinu, sa kojima je list stupio u kontakt, reklo da za Navara ili nisu znali ili su slabo komunicirali sa njime, i da su za njega čuli tek pošto je postao član Trampovog ekonomskog tima. Profesori iz Južne Kalifornije, koji su imali najviše mogućnosti da upoznaju Navara, kažu da on nije pokušavao da se poveže sa stručnjacima za Kinu, bilo sa ekonomistima, politikolozima ili istoričarima. „Navaro nije poznat ni u jednom od krugova koji se bave Kinom“, rekao je bivši predsednik Američke privredne komore u Kini Džejms Mekgregor. Kenet Pomeranc, profesor istorije Kine na Univerzitetu u Čikagu, a ranije na Univerzitetu u Kaliforniji, kaže da se seća da je Navaro „ljude koji su zapravo nešto znali o Kini pretežno izbegavao“. Kako piše Foreign Policy, Tramp i Navaro su se prvi put upoznali 2011. godine, nakon što je Navaro saznao da je Tramp čitao njegovu knjigu „Predstojeći ratovi sa Kinom“. Kada je Tramp započeo predsedničku kampanju, Navaro je otišao u Njujork i počeo da mu pomaže. Navaro je ranije više puta pokušao da se bavi politikom. Prvi je bila kandidatura za gradonačelnika San Dijega u Kalifornij 1992, kada je izgubio od Suzan Golding. „Niko u gradu ne može da poveruje da je Navaro tu gde je sada“, rekla je za Foreign Policy Liza Ros, šef Navarovog medijskog tima tokom nekoliko od njegovih pet neuspešnih političkih kampanja u San Dijegu.

Svet

Kroks poklanja hiljade papuča medicinskim radnicima

Zaposleni u većini urgentnih centara i bolnica u Sjedinjenim Američkim Državama nose Kroks papuče, zbog čega je ovaj proizvođač odlučio da im tokom pandemije koronavirusa svakog dana podeli 10 hiljada pari papuča.Kroks papuče napravljene su od gume, vodootporne su i lako se peru, što je prednost ako se imaju u vidu mere predostrožnosti zbog širenja koronavirusa.Neke pošiljke ova kompanija šalje direktno bolnicama, a moguće je i da se zdravstveni radnici sami jave Kroksu i zatraže besplatan par."Koliko će trajati naša akcija poklanjanja zavisiće od zaliha i broja zahteva koje dobijemo", navode iz ove kompanije. 

Svet

Skočila tražnja za đusom

Cena soka od pomorandže na svetskom tržištu porasla je za više od 20 procenata, zbog povećane potražnje tokom pandemije koronavirusa. U isto vreme, ponuda pomorandži je smanjena zbog problema ...

Svet

Lideri EU podržali „zelenu tranziciju“ u planu za oporavak od pandemije

Lideri zemalja članica Evropske unije pozvali su Evropsku komisiju da počne sa pripremom „sveobuhvatnog plana za oporavak“, za period posle pandemije koronavirusa, koji će sadržati i ekološke i digitalne aspekte, javlja Euractiv.Šefovi zemalja EU, nakon neformalne videokonferencije o reakciji na pandemiju i drugim pitanjima, pozvali su institucije EU da „počnu sa pripremom neophodnih mera za povratak na normalno funkcionisanje“.„Trenutno je borba protiv pandemije koronavirusa i njenih posledica hitna. Ipak, trebalo bi da počnemo sa pripremama mera za povratak naših ekonomija i društava na normalno funkcionisanje i na održivi razvoj, uz integraciju, pored ostalog, zelene tranzicije i digitalne transformacije, na osnovu pouka iz krize“, navodi se u zvaničnom saopštenju.  Lideri zemalja EU pozvali su Evropsku komisiju i predsednika Evropskog saveta Šarla Mišela da, uz „konsultacije sa drugim institucijama, posebno sa Evropskom centralnom bankom“, u tu svrhu izradi i „mapu puta“ i odgovarajući akcioni plan. U prvobitno je verziji saopštenja sa sastanka, u koju je Euractiv imao uvid, nije se pominjala zelena tranzicija. Grupe za zaštitu životne sredine podršku ekološkim merama kao delu politike EU za period posle pandemije smatraju pobedom, nakon što su Poljska i Češka ranije pozvale na suspendovanje ili čak napuštanje Evropskog zelenog dogovora kako bi se fokusirale na zdravstvenu krizu.„Dobrobit ljudi na duži rok je u neraskidivoj vezi sa zdravljem našeg okruženja i klime. Istinski ambiciozan Evropski zeleni dogovor mora biti deo odgovora EU. On će Evropu učiniti bolje opremljenom za borbu sa hitnim slučajevima klime i biodiverziteta“, rekla je Ester Asin, direktorka za evropsku politiku međunarodne organizacije Svetska fondacija za prirodu (WWF).  Potpredsednik Evropske komisije zadužen za Zeleni dogovor Frans Timermans ranije je podržao pozive WWF, rekavši da je EU „sposobna da izađe na kraj“ i sa kratkoročnom krizom zbog koronavirusa i dugoročnom situacijom sa klimatskim promenama.  Evropski zeleni dogovor je set političkih inicijativa koje je predložila Evropska komisija, sa sveobuhvatnim ciljem da Evropu učini „klimatski neutralnom“ do 2050. godine. Taj set je predsednica Evropske komisje Ursula fon der Lajen nazvala evropskim „korakom na Mesec“.