Vesti iz sveta

03.11.2020. 14:45

The Guardian

Autor: Nova Ekonomija

Rušenje aboridžinskih pećina posledica “loših odluka” Rio Tinta

Rudarski gigant Rio Tinto u Australiji i dalje poseduje 1.780 dozvola za uništavanje svetih mesta australijskih Aboridžina, tvrde isražitelji koji rade na slučaju rušenja drevnih pećina u oblasti Juukan Gorge, koje se dogodilo prole...

Foto: Wikipedia/ Graeme Churchard/https://www.flickr.com/people/30659367@N00

Rudarski gigant Rio Tinto u Australiji i dalje poseduje 1.780 dozvola za uništavanje svetih mesta australijskih Aboridžina, tvrde isražitelji koji rade na slučaju rušenja drevnih pećina u oblasti Juukan Gorge, koje se dogodilo proletos, preneo je londonski Gardijan

Podsećamo, u SrbRio Tinto planira da u Jadru izgradi veliki rudarski basen i pogon za eksploataciju rude jadarit, iz koje bi se izdvajao litijum i bor. 

U napetim raspravama sa poslanicima, rukovodioci Rio Tinta i dalje ostaju pri tvrdnjama da preuzimaju odgovornost za „loše odluke“ koje su dovele do rušenja aboridžinskih pećina starih 46 hiljada godina. Incident se inače dogodio prilikom radova na proširenju rudnika u klisuri Juukan, u maju ove godine.

Do neke nove odluke 1.780 odobrenja za radove koje poseduje ova rudarska kompanija, kako se navodi i dalje ostaje na snazi sve dok se ne preispitaju stari zakoni o nasleđu Aboridžina. To znači, tvdi Gardijan da kompanija može legalno da uništi te lokacije. 

Predstavnici Rio Tinta sa druge strane kažu da se svako od tih odobrenja preispituje u saradnji sa tradicionalnim vlasnicima zemljišta, a direktor te kompanije Žan Sebastijan Žak, direktor za eksploataciju rude gvožđa Kris Salisburi i šefica korporativnih poslova Simon Niven svedočili su u istrazi o incidentu.

Oni su izjavili da dati ostavku zbog postupka kompanije koji je doveo do uništavanja satrih aboridžinskih skloništa, koja se smatraju veoma važnim arheološkim nasleđem u Australiji.

Žan Sebastijan Žak je rekao da niko od njih nije bio upoznat sa „izuzetnim arheološkim i kulturnim značajem“ te lokacije sve dok ona nije uništena, ali je dodao da su drugi ljudi u kompaniji to znali od 2005. godine.

U napetim i nezgodnim razgovorima sa poslanicima, troje rukovodilaca Rio Tinta je preuzimalo odgovornost za kako se navodi „propuštene prilike“ i „loše odluke“ koje su dovele do uništavanja pećina.

„Eksplozija nije smela da se dogodi. Pećine nije trebalo uključiti u rudarske planove. Nije postojala namera da nekoga obmanemo, ali očigledno je da su napravljene greške“, izjavio je Kris Salisburi iz Rio Tinta.

On je dodao da nije jasno ko je doneo odluku da se pećine uključe u plan rudnika, kao i da je ta odluka bila loša i pogrešna. Rekao je i da o planovima nisu govorili predstavnicima naroda Puutu Kunti Kuurama i Pinikura, jer su verovali da imaju zajedničku saglasnost.

RIO TINTO TVRDI DA OTPAD OD JADARITA NEĆE BITI OTROVAN, MEŠTANI MU NE VERUJU

ŠTA KAŽU ABORIDŽINI?

„Ja, moja porodica, naše starešine i naši preci izražavamo žaljenje zbog skrnavljenja našeg svetog mesta“, izjavio je tradicionalni vlasnik zemlje u području gde se dogodio incident Burčel Haies. 

Inače tradicionalnim zemljama i vodama naroda Puutu Kunti Kurrama i naroda Pinikura upravlja Aboridžinska korporacija PKKP.

Tokom istrage, u avgustu Rio Tinto je saopštio da je razmotrio tri planska rešenja za rudnik kojima bi se izbeglo oštećenje aboridžinskih skloništa, ali su izabrali, kako su dodali četvrto, sa ciljem da ulože dodatnih 134 miliona dolara u gvozdenu rudu visokog kvaliteta.

Kompanija je potvrdila da sarađuje sa korporacijom PKKP na čuvanju artefakata i predmeta koji su spašeni sa lokacije. Među njima se nalazi 4000 godina star pojas koji je ispleten od ljudske kose i predstavlja dokaz o direktnoj genetskoj vezi sa narodima Puutu Kunti Kurrama i Pinikura.

Senator australijskih laburista Pet Dodson oštro je kritikovao kompaniju Rio Tinto i rekao da ona tradicionalne vlasnike zemljišta nije ispravno informisala o svojim planovima, da je koristila prednost loših državnih zakona, kao i da je nastojala da vlasnike zemlje kroz ugovore liše nekih prava.

Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Pre slanja komentara, molimo vas da se upoznate sa pravilima komentarisanja i pravilima korišćenja sajta.

Sajt je zaštićen pomocu reCaptcha i Google. Google Politika Privatnosti i Google Uslovi Korišćenja su primenjeni.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.