Vesti iz sveta

27.06.2023. 09:31

Bankar.me

Autor: Nova ekonomija

Sve je više međunarodnih trgovinskih barijera

Foto: Pixabay

Broj trgovinskih ograničenja za razmenu roba, usluga i investicija prošle godine povećao se za 14 odsto u odnosu na prethodnu godinu, premašivši broj od 2.600 barijera, prema podacima Global Trade Alert-a koje je analizirao Međunarodni monetarni fond (MMF).

Tokom pandemije, mnoge zemlje ograničile su izvoz roba poput vakcina i prehrambenih proizvoda.

U skorije vreme, rat u Ukrajini i nadmetanje između SAD-a i njihovih saveznika sa Kinom podstakli su dalji protekcionizam.

„Trgovinska ograničenja, kao što su carine i zabrane izvoza, takođe, proširila su se, uključujući sirovine i poluprovodnike, koji se često smatraju ključnim za nacionalnu bezbednost“, prenosi ocene iz izveštaja portal Bankar.me.

Pod organskom proizvodnjom u EU oko 16 miliona hektara

Stručnjaci su zabrinuti zbog „geoekonomske fragmentacije“ u slučaju da se svet podeli na dva međusobno isključiva trgovinska bloka – jednog koji bi bio povezan sa SAD i EU, a drugi s Kinom i Rusijom.

U nedavnom članku o finansijama i razvoju (F&D), ekonomisti MMF-a procenili su da bi ovaj hipotetički scenario „geoekonomske fragmentacije“ doveo do trajnog gubitka globalnog BDP-a od 2,3 odsto, piše Bankar.me.

„Najveća briga rizika fragmentacije globalne trgovine je dalja eskalacija trenutnih tenzija do te mere da bi zemlje mogle početi da formiraju blokove koji će prestati da trguju sa drugim zemljama i prisiljavaju treće strane da biraju“, objašnjavaju ekonomisti MMF-a, prenosi taj finansijski portal.

Prema ovom scenariju, najviše bi izgubile zemlje sa niskim nacionalnim dohotkom, koje bi trajno izgubile više od četiri odsto BDP-a.

Ekonomisti MMF-a kažu da bi zemlje sa niskim BDP-om i zemlje u razvoju bile „u unakrsnoj vatri“, i bez pristupa ključnim uvoznim i izvoznim tržištima, piše Bankar.me.

Svetska robna razmena kvartalno porasla za 1,9 odsto

Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Pre slanja komentara, molimo vas da se upoznate sa pravilima komentarisanja i pravilima korišćenja sajta.

Sajt je zaštićen pomocu reCaptcha i Google. Google Politika Privatnosti i Google Uslovi Korišćenja su primenjeni.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.